Evropska komisija još jednom upozorila BiH i Srbiju zbog Južnog toka: Problem će riješiti Bruxelles i Moskva

Nakon što je Bruxelles upozorio Srbiju i Bosnu i Hercegovinu da moraju uskladiti svaki svoj dogovor o energetskoj saradnji s Ruskom Federacijom s pravilima Evropske energetske zajednice, krenule su polemike o tome šta će to značiti za BiH, kao i koje bi posljedice moglo imati ukoliko se Republika Srpska, koja ima punu podršku Rusije, ne bude ponašala u skladu sa odlukom državne vlasti da se sačeka sa odlukom o učestvovanju u ovom projektu.

Oslobođenje

Ugovor

– BiH sigurno neće biti presudna da li će se graditi Južni tok ili ne. Eventualni planirani maksimalni kapaciteti za BiH na tom projektu su zanemarivi u odnosu na ono što Južni tok općenito predstavlja. Sve zemlje koje su već potpisale bilateralne ugovore sa Ruskom Federacijom, prije svih Bugarska i Srbija, su upozorene da moraju reagovati i usaglasiti ugovore sa pravilima koja stupaju na snagu 1. januara 2015. godine, a odnose se na primjenu takozvanog trećeg paketa ekonomskih reformi EU. Moguće je da i BiH donese odluku da potpiše ugovor, kao što su uradile Bugarska i Srbija, ali autorizacije čitavog projekta nema bez odluke Bruxellesa, a time nema ni najvećeg potrošača za taj gas, a to je EU, prije svih Italija. Nismo mi, dakle, ti koji bismo na ovaj ili onaj način mogli uticati na projekt Južnog toka i mislim da bi bilo pametno saslušati to što Evropska komisija u ovom trenutku upozorava sve članice koje su već potpisale ili koje namjeravaju da potpišu, a BiH je među onim zemljama koje to namjeravaju da potpišu, kazao je za Oslobođenje Mirza Kušljugić, predsjedavajući Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Na pitanje da li se možda na ovaj način preko Bosne i Hercegovine lome koplja između Evropske unije i Rusije, Kušljugić je odgovorio da to sigurno nije tako jer BiH nije toliko važna u cijelom projektu gradnje Južnog toka. Bugarska je ključna zemlja, na čijoj bi teritoriji Južni tok trebao iz podvodnog da pređe na kopneni dio. Mnogo teža situacija preko koje se prelama čitav projekt je, dodaje, u samoj Bugarskoj koja, ukoliko ne poštuje Evropsku komisiju može doći pod prave sankcije koje su propisane, a ne one koje proizilaze iz  Energetske zajednice, što se odnosi na Srbiju i BiH.

– Uvijek se, preko svake od zemalja, međunarodna geopolitička sukobljenja prelamaju, ali nismo mi ti koji ćemo biti ključni i bolje bi bilo da u čitavom ovom procesu uvažimo to što smo potpisali, a potpisali smo s Energetskom zajednicom obaveze koje smo prihvatili, i bilo kakvo izigravanje tih obaveza ustvari bi značilo dovođenje u pitanje cjelokupnog procesa evropskih integracija. A Južni tok će biti riješen između Bruxellesa i Moskve, istakao je Kušljugić.

Posljedice

Kada su u pitanju posljedice koje bi BiH mogla trpiti ukoliko Republika Srpska bude insistirala na učešću u projektu po bilo koju cijenu, Kušljugić smatra da bi, iako RS ima podršku Rusije, to bilo bespotrebno provociranje, bar u ovom trenutku, te je podsjetio kako je kroz BiH planirana gradnja samo kraka, a ne cijelog koridora gasovoda Južni tok.

Kontaktirali smo i direktora BH Gasa Mirzu Sendijarevića koji nam je kazao kako nije upoznat sa novijim dešavanjima o ovom pitanju, te kako BH gas nema nikakve veze sa gradnjom Južnog toka, a na pitanje može li RS praviti probleme kazao je:

“Ja koliko znam zakone BiH, pitanje energetskog projekta bi trebalo biti pitanje države, a ne entiteta. Nešto što nije potvrđeno od države svakako se ne može nastaviti”.