Godina iza nas jedna je od najtežih godina u ljudskoj civilizaciji.
Godina iza nas jedna je od najtežih godina u ljudskoj civilizaciji. Svijet se početkom godine suočio sa pojavom novog virusa koji je postao globalna prijetnja, a Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila pandemiju COVID-19. Godinu iza nas obilježile su i brojne afere, ali i izbori u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
JANUAR: Wuhan i izbori u Hrvatskoj
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović tu funkciju osvojio je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj održanih petog dana 2020. godine. Milanović je pobjedu kao bivši premijer odnio nad, tada aktuelnom, predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović. SDP-ovog kandidata podržalo je 13 stranaka, a on je predstavljen kao kandidat ljevice nasuprot Grabar-Kitarović koja je bila kandidat desnice odnosno HDZ-a. U prvom krugu izbora kandidati za predsjednika Hrvatske bio je i pjevač Miroslav Škoro.
Svoje ljevičarske stavove Milanović nije uspio dokazati za skoro godinu dana rada, a svojim izjavama o BiH često je iskazivao da je možda više desno i od HDZ-a. Posljednju spornu izjavu o BiH – „Dakle, još jednom govorim – građanska država je daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem” Milanović je dao u decembru 2020.
Svjetska zdravstvena organizacija je 30. januara 2020. u Ženevi proglasila novi koronavirus COVID-19 globalnom zdravstvenom prijetnjom i to nakon što je broj zaraženih ljudi porastalo na preko 8000. Do kraja januara 2020. nije bilo smrtnih slučajeva izvan granica Kine usljed posljedica infekcije COVID-19. Virus je bio u potpunosti nepoznat, a građani su se uzalud nadili da su tačne izjave pojedinih zdravstvenih radnika o tome kako virus ne podnosi toplije vrijeme te kako ga ubijaju UV zraci.
FEBRUAR: Afera kantonalni izbori u SDA
Načelnik opštine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić nakon poraza od Fikreta Prevaljka u trci za predsjednika KO SDA objavio je snimak koji kompromituje brojne članove SDA. Glavni akter snimka je Asim Sarajlić tadašnji potpredsjednik SDA i aktuelni delegat u Domu naroda BiH. On je u zamjenu za glasove Efendićevog protukandidata Fikreta Prevljaka, nudio posao supruzi jednom od delegata u državnoj službi, pozivajući se na “dobre veze” sa budućim ministrima u Vladi KS.
Sarajlić je u dva navrata spomenuo, i direktora Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića, tvrdeći da je Osmica na njihovoj strani te da se neimenovani delegat koji je predmet snimka ne treba plašiti prepiske na Viberu. Sarajlić je govorio i o tome kako zapošljavanje može da sredi i kod glumca (Emira Hadžihafizbegovića) rekavši “kultura je prazna sva.
Nakon objave snimka Sarajlić je i dalje na slobodi, u SDA i delegate je u Domu naroda BiH.
MART: Prvi slučaj COVID-19 u BiH
Svjetska zdravstvena organizacija 11. marta je proglasila pandmeiju COVID-19 ,a do tada se virus proširio u 114 zemalja u svijetu.
„Nema mjesta panici“ poručili su predstavnici državne i entitetskih vlasti na sastanku održanom 26. februara u Doboju. Nekoliko dana kasnije, tačnije 5. marta Bosna i Hercegovina je zabilježila prvi slučaj infekcije koronavirusom od kojeg je od tada do kraja 2020. preminulo 4 050 osoba, zaraženo 110 985 osoba, dok se od COVID-19 u BiH oporavilo 77 225 osoba.
„Tu sam da obavijestim javnost da imamo prvi slučaj korona virusa u Republici Srpskoj, radi se o radniku iz Italije“, započeo je svoje obraćanje Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, novinarima na press konferenciji 5. marta u Banjaluci čime je objelodanjen prvi zvanični slučaj zaraze COVID-19 u BiH.
Početak pandemije, što je postala karakteristika vlasti, pokazao je svu nesposobnost političkih predstavnika građana Bosne i Hercegovine. Da osim odgovornosti, političarima fali i znanja potvrdio je Fadil Novalić na februarskom sastanku u Doboju kada je, misleći na Svjetsku zdravstvenu organizaciju, kazao kako “smo u stalnom kontaktu sa Svjetskom bankom”.
11. marta, održana je sjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH, na kojoj je donesena naredba o obustavi nastave u školama i na fakultetima. Tu naredbu kantoni nisu ozbiljno shvatili pa su je sutradan ispoštovali samo Sarajevski, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton, dok su ostali kantoni naknadno počeli poštovati naredbe Kriznog štaba FBiH. Bio je to dokaz da komplikovano ustavno uređenje Federacije u saradnji s lošom koordinacijom proizvodi neusaglašenost i nepoštivanje naredbi koje donose viši nivoi vlasti.
Početak pandemije značio je i otežan rad novinara koji su dobijali oprečne informacije, a posebno kada je u pitanju broj oboljelih te broj testova na COVID-19 koje je BiH naručila. Tako je ministar zdravlja FBiH Vjekoslav Madić u martu govorio o 20.000 testova, dok je direktorica UKCS-a Sebija Izetbegović izjavila da BiH nabavlja 150.000 testova za koje će mediji kasnije pisati kako je njihovu nabavku blokirala Jelka Milićević, federalna ministarka finansija i zapovjednica Federalnog štaba civilne zaštite.
Za razliku od Federacije BiH u Republici Srpskoj izvori informacija su bili centralizovani.
Jedna država, ali ne i jedan krizni štab. S pojavom pandemije iz Ministarstva civilnih poslova u sklopu kojeg postoji sektor za zdrvastvo rečeno je kako nema potrebe za uspostavom državnog štaba koji je ipak u minimalističkom obliku formiran kroz Koordinaciono tijelo BiH koje je predložilo, a Vijeće ministara 16. marta 2020. proglasilo stanje prirodne ili druge nesreće izazvane pandemijom koronavirusa.
22. marta Federacija BiH je uvela policijski čas od 18 do 5 časova, a ranije je zabranjeno kretanje osoba mlađih od 18 i starijih od 65 godina. Policijski čas uveden je i u Republici Srpskoj, ali je on počinjao u 20 časova još jednom demonstrirajući neusaglašenost. Republika Srpska je naknadno uvela i mjeru zabrane napuštanja mjesta prebivališta u dane vikenda. Ove odluke kasnije su osporene na sudu, a Utsavni sud proglasio ih je neustavnim.
APRIL: Afera „respiratori“
Dok su građani sjedili zaključani u svojim domovima brinući za zdravlje i egistenciju jer su početkom aprila krenuli masovni otkazi, vlast se bavila nabavkom medicinske opreme. Ništa ne bi bilo sporno da ta nabavka nije bila sumnjiva. Naime, nabavku 100 respiratora ukupne ugovorne vrijednosti od 10, 5 miliona Vlada FBiH i Federalna uprava civilne zaštite povjerila je firmi „FH Srebrena malina“ bivšeg televizijskog voditelja Fikreta Hodžića. Aferu je otkrila Semira Degirmendžić, novinarka portala Fokus.ba koja je zbog toga izvrgnuta pokušajima diskreditacije. Političari su još jednom izdali ionako poljuljano povjerenje građana, ali novinari su kao svojevrsni zastupnici građana otkrili sumnjive poteze vlasti, radeći istovremeno tužilački posao.
Devet mjeseci kasnije respiratori nisu u upotrebi, a prilikom instalacije u bolnicama u Sarajevu i Goraždu stručnjaci Verlaba su utvrdili da parametri na respiratorima, za koje se ispostavilo da su transportni a ne bolnički, nisu pravilni. Direktor Verlaba Almir Badnjević je u izjavi za BUKU kazao kako bi, da nisu izvršene provjere, kopčanjem pacijenata na respiratore posljedice bile fatalne.
U prvoj polovini aprila Vlada FBiH je suspendovala Fahrudina Solaka sa mjesta direktora Federalne uprave civilne zaštite.
MAJ: Uhapšen Fadil Novalić
28. maja SIPA je uhapsila Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendovanog direktor Federalne uprave civilne zaštite i Fikreat Hodžića, vlasnika kompanije “Srebrena malina”.
Novaliću kao ni ostalim akterima afere nije određen jednomjesečni pritvor što je bio zahtjev Tužilaštva BiH. Naučnici u sivjetu su pronašli i proizveli vakcinu, ali pravosuđe dokaze protiv optuženih još nije.
Od samog početka u predmetu Tužilaštva u svojstvu osumnjičenog je bio i Aleksandar Zolak tadašnji direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH koja je izdala dozvolu firmi Fikreta Hodžića da uveze 100 respiratora. Nakon sedam mjeseci Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu u predmetu “Respiratori”, a optuženi su premijer FBiH Fadil Novalić, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, vlasnik firme “Srebrena malina” Fikret Hodžić, i ministarka Jelka Milićević. Proces protiv Zolaka Tužilaštvo je odlučilo voditi u odvojenom predmetu.
Novalić, Hodžića i Solaka Tužilaštvo BiH tereti za:
· Udruživanje radi činjena krivičnih djela
· Zlouptrebu položaja ili ovlasti
· Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem
· Pranje novca
· Krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava
· Krivotvorenje službene isprave
· Povredu obaveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja finansijiskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje
Jelka Milićević je optužena da je počinila krivično djelo nesavjesnog rada u službi.
Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, Fadila Novalića je branio toliko besramno da je predmet “Respiratori” i hapšenje Novalića nazvao udarom na Bošnjake. SDA je javnost pokušala obmanuti da je funkcionisanje Vlade Federacije nemoguće bez Fadila Novalića te kako bi, određivanjem pritvora Novaliću, Hrvati preuzeli kontrolu nad Vladom FBiH. Da se radi o spinu dokazano je nakon što je Fadil Novalić hospitalizovan zbog zaraze koronavirusom.
JUNI: Građani Goražda na ulicama branili rijeku Drinu
Nezadovoljni betonizacijom i uništavanjem rijeke Drine hiljadu građana Goražda izašlo je na proteste kako bi rekli “ne” projektu izgradnje obaloutvrde. Izgradnja betonskih zidova uz Drinu koštala je 10,5 miliona KM. Tadašnji gradonačelnik Goražda je kazao kako su protesti politički motivisani. Građani su protestima tražili obustavu projekta i rušenje izgrađenih zidova oko rijeke Drine. Zid je visok više od dva metra, pa tako zaklanja pogled na Drinu. Drina je sakrivena u betonski oklop, pa ne samo da se neće vidjeti sa šetališta, već će pogled na Drinu biti nemoguć i sa balkona obližnjih kuća u šta smo se i sami uvjerili.
Građani su kazali kako nisu protiv gradnje zidova, ali su tražili bolje estetsko rješenje. Jedan od nezadovoljnih građana bio je i Mirsad Kadić koji je u intervjuu za BUKU kazao kao da nisu izdate sve dozvole, te da je prekršeno 15 zakona.
JULI: nakon 12 godina CIK raspisao izbore za mostar, usvojen Budžet za 2020
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 7. jula usvojio izmjene Izbornog zakona BiH, što je dan aksnije potvrdio i Dom naroda. Time je provedena presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu “Baralija protiv BiH”. Ujedno, ovim je nakon 12 godina, odnosno prvi put nakon lokalnih izbora 2008. građanima i građankama Mostara omogućeno pravo da biraju i budu birani. Centralna izborna komisija BiH je 23. jula raspisala izbore za Gradsko vijeće Grada Mostara koji su se održali 20. decembra.ove godine, saopštio je na konferenciji za novinare u Sarajevu Željko Bakalar, predsjednik CIK-a BiH.
Konačni rezltati izbora u Mostaru i raspored mandata još nisu objavljeni, ali poznato je da nijedna koalicija niti stranka ne mogu samostlano formirati vlast. Na izborima u Mostaru mandat vijećnika je osvojio i kandidat koalicije SNSD-SDS, a prema izmjena Izbornog zakona u Gradskom vijeću moraće sjediti najamanje pet vijećnika iz srpskog naroda i jedan vijećnik iz reda ostalih.
AVGUST: Izbori u Crnoj Gori
Prvi put od samostlani Crne Gore i prvi put od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori predsjednik DPS-a Milo Đukanović izgubio je vlast. Iako je na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori njegova stranka osvojila najviše glasova, tri koalicije prevođenje DF-om, Demokratama i pokretom URA formirale su vlast bez DPS-a i njegovih tradicionalnih partnera, a iz vlasti su izbačene i partije Bošnjaka i Albanaca, odnosno same su odustale od koaliranja sa vlašću u kojem učestvuje desničarski DF. Analitičari smatraju da je pad DPS-ove vlade posljedica Zakona o slobodi vjeroispovijesti zbog kojeg su u litijama građani Crne Gore tražili izmjenu zakona koji je SPC nazvala sredstvom za otimačinu imovine SPC-a. Za predsjednika Skupštine Crne Gore izabran je Aleksa Bečić, predsjednik Demokrata, dok je premijersku dužnost preuzeo Zdravko Krivokapić.
SEPTEMBAR: Mjesec SDA, ja, i?
Mjesec septembar obilježile su brojne afere zvaničnika SDA, ali i bračnog para Izetbegović. Članica SDA, bivša federalna zastupnica i direktorica UKCS Sebija Izetbegović parkirala je svoj skupocjeni automobil na trotoar u centru grada nedaleko od jedne prodavnice odjeće. Najuticajnija žena u Sarajevu nije imala vremena da se propisno parkira na, za to predviđenom, mjestu pa je odlučila kršiti propise i pokazati svu svoju bahatost. Nakon pritiska javnosti, priapdnici MUP-a Kantona Sarajevo izdali su Sebiji Izetbegović kaznu u iznosu od 40KM zbog nepropisnog parkiranja.
Ništa manje bahatosti nije pokazao ni njen suprug, Bakir Izetbegović. On je kazao kako Asim Sarajlić, delegat u Domu naroda, i akter afere u kojoj obećava zapošljavanje putem javnih institucija, neće biti izbačen iz stranke jer je ranjen u ratu. Novinarka je Izetbegovića podsjetila da je jedan borac uhapšen zbog krađe dva metra drva, a Izetbegović joj je odgovorio „Ja, i?“
On je kazao i kako su afere normalne te kako će korupcije uvijek biti.
OKTOBAR: Saslušana Gordana Tadić, Sud BiH poništio odluku CIK-a
Glavna državna tužiteljka Gordana Tadić saslušana je pred članovima Parlamentarne istražne komisije. Tadić se pojavila u zgradi državnog Parlamenta nakon što je više puta izbjegla saslušanje. Ona je tokom svog govora pričala o radu Tužilaštva BiH koji je ocijenila dobrim. Njen govor je više ličio na STAND UP nastup, a Tadićeva je govorila o sinu i snahi, njihovom životu i obrazovanju.
7. oktobra Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je ovjeru kandidatskih listi Ujedinjene Srpske zbog širenja govora mržnje u spotu koji je objavljen na društvenim mrežama. Ujedinjena Srpska je osporavala i osporivala ovu odluku pred Apelacionim odjelom Suda BiH koji je Odluku CIK-a poništio jer je spot objavljen prije početka predizborne kampanje. Za Sud je izgleda govor mržnje dozvoljen ako nije izgovoren za vrijeme predizborne kampanje.
NOVEMBAR: Održani lokalni izbori
Lokalni izbori u BiH, osim u Mostaru održani su 15. novembra. Izbore su obilježile nepravilnosti u Doboju i smrt kandidata za načelnika u Travniku, koji je preminuo na dan izbora. Ovo su bili izbori pod posebnim okolnostima zbog sprečavanja širenja COVID-19. Izbore je obilježio i pad desnice, posebno u Sarajevu. SDA je, a nakon izlaska dijela članstva (Aljoše Čampare, prije svega) doživjela debakl u Sarajevu. Stranke četvorke (NiP, NS, NS, NBL) odnijele su pobjedu u Starom Gradu, Centru, Novom Sarajevu i na Ilidži. Kandidat opozicije Draško Stanivuković odnio je pobjedu u Banjaluci koja je bila bastion SNSD-a. Izbori su se održali za 142 lokalne zajednice – 120 opština i 22 grada.
DECEMBAR: Ikona i zemljotres u Hrvatskoj
Decembar je obilježio diplomatski skandal svjetskih razmjera sa pozlaćenom ikonom koju je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine poklonio Sergeju Lavrovu, ministru vanjskih poslova Rusije. Ubrzo je Ukrajina zatražila odgovore o ikoni za koju tvrde da je njihova kulturna baština. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet, a iz ruskih medija odjeknula je vijest da će šef ruske diplomatije vratiti poklonjenu ikonu Miloradu Dodiku zbog “daljeg pojašnjenja njene istorije putem Interpola”. I ikona je iz Moskve stigla u Sarajevo.
Hrvatska se tresla na desetine puta u nekoliko dana. Najrazorniji zemljotres Hrvatsku je zadesio 29.12. Zemljotres magnitude 6,4 imao je epicenter nedaleko od Petrinje. Zemljotres se, osim u Hrvatskoj, osjetio i u : Bosni i Hercegovini, Češkoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Crnoj Gori, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji i Austriji.
U zemljotresu je poginulo najmanje sedam osoba, a broj povrijeđenih je veći.
U području koje je pogođeno zemljotresom satima nije bilo električne energije, a telefonske veze su bile u prekidu. Hrvatska je u kratkom roku mobilisala vojsku koja je pružala pomoć u zemljotresu pogođenim područjima. Nakon zemljotresa usljed kojeg je poginulo više osoba uslijedio je niz manjih zemljotresa, a TV kamere su zabilježile podrhtavanje tla tokom živog javljanja reportera u program.
Nakon zemljotresa Hrvatska nije sama. Solidarnost je izašla iz čahure stidljivosti. Predstavnici Evropske komisije obećali pomoć Hrvatskoj u saniranju štete nakon zemljotresa koji je pogodio područje Petrinje, Siska i Gline.
Zemljotres je pokazao kako građani mogu biti solidarni i kako smo ujedinjeni jači. Među prvim zemljama koja je ponudila pomoć u spašavanju i medicinskom osoblju je Bosna i Hercegovina, a Srbija je ponudila million evra pomoći. Brojni građani BiH i Hrvatske ponudili su privremeni smještaj za neke od desetina porodica koje su ostale bez krova nad glavom.
Buka
