Iako vjerovatno ne postoji trenutak u godini kada se bar u jednoj državi ne održava neka vrsta izbora, mjesec april donosi važne izbore u četiri evropske države koji bi značajno mogli odrediti i njihovu političku budućnost.
Naime, samo u nekoliko dana razmaka, u Srbiji, Sloveniji i Mađarskoj bit će održani parlamentarni, odnosno opći izbori, dok će Francuska birati novog predsjednika.
Prema ranije utvrđenim terminima, državljani Srbije i Mađarske na izbore bi trebali izaći već u nedjelju 3. aprila, građani Slovenije za novi saziv parlamenta glasat će 24. aprila, dok bi se veoma značajni predsjednički izbori u Francuskoj trebali održati 10. aprila.
Orban pred velikim ispitom
Posljednja dešavanja u Evropi i invazija Ruske Federacije na Ukrajinu koja traje od februara 2022. godine, značajno su promijenili i politička gledišta u Evropi. Do sada, oni koji su se smatrali “proruskim igračima” u Evropskoj uniji, skoro preko noći su promijenili svoje ponašanje te su postali jedni od glavnih zagovornika uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji.
Naravno, samo u onoj mjeri koliko te sankcije neće direktno ugroziti investicije ili energetski sektor u državama Evropske unije koje i dalje ovise o ruskom gasu i nafti.
Samim tim, ruska invazija na Ukrajinu promijenila je i način vođenja predizbornih kampanja. Iako se, kao i tokom svake predizborne kampanje govori o unutarnjim problemima država, trenutna situacija na istoku Evrope poslužila je političarima kao još jedno u nizu sredstava predizborne kampanje putem kojeg će nastojati pridobiti svaki dodatni glas koji u ovim trenucima može predstavljati prevagu na izborima.
No, krenimo redom. Prvi izbori u aprilu koji nas očekuju jesu parlamentarni izbori u Mađarskoj, te opći izbori u Srbiji gdje će se birati novi saziv Narodne skupštine, ali i predsjednik države. Kada je riječ o Mađarskoj, već od ranije je poznato da će se na izbornoj sceni sukobiti dvije političke opcije.
Jedna od njih, svakako je vladajuća partija Fidesz kojom predsjedava mađarski premijer Viktor Orban, koji će nastojati osvojiti novi mandat i tako produžiti svoj mandat premijera, funkciju koju obavlja još od 2010. godine te predstavlja jednog od “najdugovječnijih” premijera u Evropskoj uniji.
S druge strane političkog ringa našli su se predstavnici ujedinjene opozicije. Stvaranje političkog “sataraša” i ujedinjenje opcija koje je, bar na papiru, gotovo pa nemoguće povezati izgleda da predstavlja jedini način na koji se opozicija u određenim državama može suprotstaviti vladajućim partijama.
Upravo u Mađarskoj, ujedinjenu opoziciju na izborima predstavljat će ukupno sedam stranaka i to od onih koji se mogu definirati kao desničarske (Jobbik) pa sve do ljevičarskih i zelenih partija kao što su Mađarska liberalna partija ili Zelena partija Mađarske.
Ujedinjenu opoziciju na izborima predvodit će političar Peter Marki-Zay koji je 2021. godine odnio pobjedu na izborima koje je organizovala opozicija, a na kojima se upravo birao kandidat koji bi se trebao suprotstaviti Orbanu na izborima 3. aprila 2022. godine.
Peter Marki-Zay od 2018. godine obavljao je funkciju gradonačelnika malog grada Hodmezovasarhelyja, ujedno mjesta koje je dugi niz godina predstavljalo jedno od najjačih uporišta vladajuće partije Fidesz.
Iako je relativno slabije političko ime u odnosu na Orbana, opozicija u Mađarskoj računa kako bi nešto konzervativniji stavovi lidera opozicije mogli privući i onaj dio razočaranih glasača Fidesza, što je, kako je ranije naveo, bio i sam Peter Marki-Zay.
Između ostalog, Zay je na nedavnom skupu u zapadnoj Mađarskoj pozvao sve kršćane da ne glasaju za Fidesz i Viktora Orbana te je pojasnio kako se oni koji glasaju za Fidesz ne mogu nazvati pravim kršćanima.
“Orban je prekršio nekoliko tačaka Deset kršćanskih zapovijedi u posljednjih nekoliko godina uključujući i zapovijed ‘Ne ubij’, jer je odgovoran za smrt 45.000 građana zbog pandemije koronavirusa”, rekao je Marki-Zay.
Kada je riječ o predizbornim anketama, one pokazuju kako je Fidesz u ovom trenutku u maloj prednosti u odnosu na ujedinjenu opoziciju. Prema anketi magazina Politico, Fidesz u ovom trenutku broji oko 50 posto glasova podrške, dok je opozicija trenutno na 45 posto glasova.
Slične parametre pokazuju i druge dostupne ankete te se s toga svakako može očekivati kako će u Mađarskoj 3. aprila svaki glas odlučivati o tome da li će Viktor Orban i njegov Fidesz nastaviti dominaciju na mađarskoj političkoj sceni ili će vlast preuzeti ujedinjena, i od Evropske unije podržavana opozicija koju predvodi Peter Marki-Zay.
Nakon Vučića…
Opći izbori u Srbiji donijet će političku bitku za Narodnu skupštinu, Beograd i 12 lokalnih samouprava, ali i za mnogo zanimljivu funkciju – mjesto predsjednika.
Aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bit će kandidat SNS-a i na ovim izborima, a kao najozbiljniji kandidat koji bi se trebao suprotstaviti lideru Srbije je oficir Zdravko Ponoš, nekadašnji načelnik Glavnog štaba Vojske Srbije i bivši pomoćnik ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremića.
Ponoš na ovim izborima nastupa ispred koalicije Ujedinjena Srbija koju čine Stranka slobode i pravde (Draga Đilas), Narodna stranka (Vuk Jeremić), Demokratska stranka (Zoran Lutovac), Pokret slobodnih građana (Pavle Grbović) i nekoliko drugih manjih stranaka i stranaka nacionalnih manjina.
Iako će se izborna predsjednička bitka voditi između Vučića i Ponoša, državljani Srbije moći će glasati i za još šest kandidata i to Biljanu Stojković (Koalicija “Moramo”), Mišu Vacića (Grupa građana “Srpski patriota – Miša Vacić”), Branku Stamenković (koalicija “Suverenisti”), Milicu Đurđević Stamenkovski (Srpska stranka zavetnici), Miloša Jovanovića (Za Kraljevinu Srbiju – DSS), te Boška Obradovića (Dveri).
Kao što je i od ranije poznato, opozicija je naglasila kako je prvenstveno zadatak odvući Aleksandra Vučića u drugi krug izbora koji bi, prema mišljenju opozicije, značajno povećao šanse za osvajanje predsjedničkog mandata.
Kao što se moglo i očekivati, predizborna kampanja u Srbiji i ovaj put se pretvorila u “politički cirkus” u kojem tradicionalno učestvuju i mediji koji se mogu podijeliti na one koji kritikuju vladajući režim i one koji ga svesrdno podržavaju.
Također, predstavnici opozicije i organizacije zadužene za praćenje izbornih ciklusa zaključili su kako je tokom kampanje zabilježen veliki broj nepravilnosti.
“Kupovina glasova i pritisak na birače, na to se nije utjecalo niti se smanjilo. CRTA je notirala da se u programu televizija sa nacionalnom frekvencijom smanjio udio sa 86 na 64 posto zastupljenosti vladajućih stranaka u programu, ali termini i dalje idu u korist vladajućim strankama. Ono što je obilježilo ovu kampanju je ono što se desilo 2016. a to je falsifikovanje potpisa za izbore. Tu je krivica ministarstva državne uprave jer oni kontrolišu spiskove. Ponovio bi građanima da glasaju i da iskoriste svoje pravo i da mogu da gladaju iako nisu dobili glasačke listiće”, rekao je programski direktor Crte Raša Nedeljkov.
Kada je riječ o parlamentarnim izborima, tu će se vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS) suprotstaviti potpredsjednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić kao nosilac liste koalicije “Ujedinjeni za pobedu Srbije”.
Baš kao i u predsjedničkoj kampanji, kampanju za Narodnu skupštinu također su obilježila vrijeđanja, optužbe ali i kritike kako one upućene opoziciji, tako i one upućene prema vlasti.
Osim izbora za Narodnu skupštinu i predsjednika, izbori u Srbiji održat će se i na lokalnom nivou gdje će se najzanimljivija izborna utrka odvijati u glavnom gradu Beogradu gdje će građani imati priliku birati između čak 12 izbornih lista.
Mnogi analitičari ističu da bi opozicija, eventualnim osvajanjem vlasti u Beogradu značajno ugrozila vlast SNS-a i Aleksandra Vučića na višim nivoima, a koliko je važna vlast u Beogradu dovoljno govori i činjenica da se gradonačelnička funkcija smatra čak važnijom i od funkcije ministra u Vladi Srbije.
Macron u najpovoljnijoj poziciji?
Prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj trebao bi se održati 10. aprila 2022. godine, a kao i ranije, pred građanima ove države će se naći mnoštvo lijevih i desnih političkih opcija.
U takvom odnosu snaga, za očekivati je kako će najveću korist izvući aktuelni predsjednik Emmanuel Macron kojem je kriza u Ukrajini možda i najviše odredila pravac predizborne kampanje u državi.
Na predsjednički izborima pored Macrona, građanima će se ponuditi još 11 kandidata. Na razjedinjenom lijevom političkom spektru, od kandidata koji bi mogli ostvariti bolji rezultat izdvajaju se lider Zelenih Yannick Jadot te ljevičar Jean-Luc Melenchon.
S druge strane, od kandidata desnice izdvajaju se ekstremni desničar Eric Zemmour, predsjednica Republikanske partije Valerie Pecresse te dobro poznato ime na francuskoj političkoj sceni Marine Le Pen koja se i ove godine spominje kao najozbiljnija kandidatkinja koja bi mogla ugroziti vladavinu Emmanuela Macrona.
Kao što je ranije rečeno, invazija Rusije na Ukrajinu vjerovatno je najviše utjecala na predizbornu kampanju u Francuskoj. Lider ove države, Emmanuel Macron, predizbornu kampanju zamijenio je svojim aktivnim učešćem u posredovanju između Rusije i Ukrajine te diplomatskim aktivnostima na rješavanju ovog sukoba.
Upravo zbog toga, Macron je većinom izbjegavao debate s drugim predsjedničkim kandidatima što su oni iskoristili kako bi uputili niz kritika na račun francuskog predsjednika.
Jedna od posljednjih kritika odnosila se na korištenje javnog novca, gdje su protukandidati optuživali Macrona kako je nejgova vlada koristila javni novac za plaćanje privatnih konsultantskih firmi, uključujući i američkog giganta kompaniju McKinsey.
“Međunarodna kriza je omogućila Macronu da uživa u predsjedničkom statusu i legitiimitetu na političkoj sceni. Ipak, u skučenom vremenskom okviru predizborne kampanje, on mora stvoriti efekat poželjnosti među biračima. Mora reći da je on prava osoba za trenutni međunarodni kontekst, ali u isto vrijeme mora izazvati i pozitivne emocije kod birača s prijedlozima koji će konkretno poboljšati život ljudi”, piše The Guardian.
Dok je Macron opterećen krizom u Ukrajini i razgovorima s Vladimirom Putinom, kandidati ljevice, a naročito desnice, nastoje iskoristiti svaki “trenutak slabosti” kako bi “ukrali” dio podrške francuskom predsjedniku. Ipak, ankete pokazuju kako je i pored neuobičajene predsjedničke kampanje Emmanuel Macron osoba kojoj građani i dalje najviše vjeruju.
Prema posljednjoj anketi i analizi koju je objavio Reuters, Emmanuel Macron uživa podršku 27 posto birača, dok njegova najveća rivalka Marine Le Pen trenutno broji oko 20 posto glasova podrške.
Naravno, Emmanuelu Macronu ovakav postotak nije ni blizu dovoljan za proglašenje pobjede u prvom krugu te se zbog toga očekuje kako će se u Francuskoj 24. aprila održati i drugi krug izbora na kojem će koplja ukrstiti dva najjača kandidata iz prvog kruga izbora. Sudeći prema kampanji, ali i predizbornim anketama to će biti Emmanuel Macron i Marine Le Pen.
Janša brani poziciju
Posljednji u nizu aprilskih izbora održat će se 24. aprila u Sloveniji gdje će svoju vladajuću poziciju braniti Janez Janša i njegov SDS. Baš kao i Orban, Janša je posljednji mjesec iskoristio za diplomatske aktivnosti i priču o ukrajinskoj krizi.
Jedan od posljednjih poteza u tom smjeru odnosio se na njegov odlazak vozom u Kijev na sastanak s Volodimirom Zelenskim što su opozicionari u Sloveniji ocijenili kako još jedan u nizu populističkih i bespotrebnih poteza slovenačkog premijera.
Inače, vladajućoj stranci Janeza Janše suprotstavit će se nekoliko političkih opcija od kojih se svakako izdvajaju Socijaldemokratska stranka Tanje Fajon, Lista Marjana Šareca (LMS), Levica kojom predsjedava Luka Mesec, ali i partija Pokret Slobode kojom predsjedava povratnik na političku scenu Slovenije Robert Golob, inžinjer elektrotehnike i predsjednik kompanije GEN-I.
Upravo Golob predstavlja osobu za koju mnogi tvrde da bi mogao biti jedina politička ličnost koja bi se na kvalitetan način mogla suprotstaviti Janezu Janši.
Iako je do izbora ostalo još dosta vremena, u Sloveniji su već organizovana prve debate između kandidata, a umjesto Janše, na sučeljavanje je došao njegov zamjenik Aleš Hojs što su mnogi protumačili kao znak da se Janša ne smije suočiti sa Golobom.
Kada je riječ o eventualnim koalicijama, sada već neformalni lider opozicije Robert Golob izjavio je kako bi njegova stranka koalirala sa tzv. Koalicijom ustavnog luka (KUL) koju čine četiri stranke i to LMS, Levica, Socijaldemokrate i Stranka Alenke Bratušek (SAB).
Naravno, od izbornog rezultata i prelaska cenzusa ovisit će i stvaranje eventualnih koalicija u Sloveniji, ali se čini da bi sa dobrim rezultatom stranke Roberta Goloba i KUL-a, Slovenija mogla dobiti vladu lijevog centra i na taj način zbaciti s vlasti Janeza Janšu i SDS.
Klix
