Naredne dvije sedmice su, sudeći prema najavama predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića, ključne za postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava, te Ustavnog suda BiH, obaveze su koje bh. vlasti, prije ili kasnije, moraju ispuniti. Da to bude prije, a ne kasnije, najviše se zalaže upravo HDZ, čiji zvaničnici idu tako daleko da prijete i neodržavanjem izbora 2018. godine, ukoliko se ne provede presuda Ustavnog suda po zahtjevu Bože Ljubića, koja se tiče načina izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Izbor članova Predsjedništva
Prijedlozi HDZ-a o načinu izbora članova Predsjedništva BiH i delagata u Domu naroda Parlamenta FBiH su za Stranku demokratske akcije (SDA), što je i utvrđeno tokom posljednjeg sastanka na ovu temu, neprihvatljivi. To je u posljednjem intervjuu potvrdio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
– Model koji je za nas prihvatljiv jeste onaj koji je razmatran prije nekoliko godina, kada je sastanke organizirao Štefan Füle, a on podrazumijeva rješavanje presude Sejdić-Finci i unutar toga izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH na način da Federacija BiH ostane jedna izborna jedinica. Postoji intencija HNS-a da se iz čitavog tog okvira izdvoji samo pitanje izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, na način da se kreiraju dvije izborne jedinice. Nadam se da HDZ neće krenuti u tom smjeru, bez dogovora sa koalicionim partnerima, jer nam ne treba još jedan nesporazum i neuspjeh – kazao je Izetbegović.
Sastancima koje je svojevremeno, 2013. i 2014. godine, organizirao tadašnji evropski komesar za proširenje Štefan Füle prisustvovali su lideri svih parlamentarnih stranaka u BiH, ali isti, očigledno, nisu rezultirali izmjenama Izbornog zakona. Međutim, modeli izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, vjeruju u SDA, moglu poslužiti kao osnova za nove razgovore na tu temu.
– Taj model podrazumijeva da se istovremeno provodi presuda Sejdić-Finci i osigurava da Hrvati kao malobrojniji narod u Federaciji značajno utječu na izbor jednog člana Predsjedništva BiH. Provođenje presude Sejdić-Finci omogućava tako što uklanja etničku nominaciju članova Predsjedništva BiH, pa kaže da se jedan član Predsjedništva bira tako što je izabran onaj koji je dobio najviše glasova u Federaciji, pri čemu svi birači mogu glasati za sve kandidate, a drugi član Predsjedništva je onaj čiji se izbor uslovljava i vezuje za podršku u onim kantonima u kojima prvi nije imao većinsku podršku – objasnio je u razgovoru za Faktor Halid Genjac, predsjednik Glavnog odbora SDA i član Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH.
Dom naroda kao osnov za blokade
Model koji je predložen iz Brisela je dobio podršku gotovo svih parlamentarnih stranaka u BiH, izuzev onih koji za sebe vole reći da temelje vrijednosti koje se gaje u istom tom Briselu.
– Oko toga je bilo dosta saglasnosti. Nažalost, jedini koji na kraju tih iscrpljujućih razgovora nije prihvatio taj model je bio upravo predsjednik HDZ-a Dragan Čović – izjavio je Genjac.
Predsjednik HDZ-a je zapravo tražio još veće garancije u smislu izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, odnosno “fiksiranje” kantona u kojima njegova stranka ima najveću podršku kao onih u kojima se bira član Predsjedništva BiH. Druga sporna stavka Füleovog modela bio je način funkcioniranja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
– HDZ je zahtijevao da se ugradi norma da se sve odluke u Domu naroda donose većinom delegata u svakom od klubova konstitutivnih naroda. Naravno, to znači novu blokadu i to nije bilo prihvatljivo. I Venecijanska komisija ima vrlo negativno mišljenje o tome – objašnjava Genjac.
Presuda u predmetu Sejdić-Finci, kada je Dom naroda u pitanju, bi se riješila uvođenjem kluba predstavnika ostalih, koji bi brojao tri delegata, jednog iz Republike Srpske i dva iz Federacije BiH. Međutim, prijedlog iz Brisela nije usvojen zbog nerealnih zahtjeva HDZ-a da Dom naroda pretvore u novu polugu kojom bi mogli uslovljavati donošenje svake odluke u Parlamentarnoj skupštini BiH.
U međuvremenu, od 2014. godine i posljednjih sastanaka uz Füleovu medijaciju, nije postignut značajniji napredak po pitanju usaglašavanja stavova partnera u vlasti, te je teško povjerovati da ćemo za 15 dana svjedočiti drugačijem epilogu. Građani BiH, konstitutivni i nekonstitutivni, će, očigledno, i u narednim mjesecima biti taoci nastojanja političkih struktura koje izmjenama izbornog zakonodavstva sebi žele priskrbiti ekskluzivitet na učešće u vlasti i eksploatisanje resursa koje to učešće nudi.
