Nataša Kandić za Vijesti.ba
Vladimir Putin nije iskoristio posjetu Beogradu da bi držao govor srpskom narodu, nego je uputio vrlo jednostavnu i pristojnu poruku: “Hvala na prijateljstvu”. S druge strane, posjeta je u Srbiji pripremana i predstavljena kao da se radi o najvažnijem događaju.
Stav je ovo osnivača Fonda za humanitarno pravo i regionalna koordinatorica Koalicije za REKOM Nataše Kandić, koja je u razgovoru za Vijesti.ba analizirala jučerašnju posjetu ruskog predsjednika Srbiji.
Naša sagovornica zapaža da u medijskim izvještajima i zvaničnim govorima predsjednika dviju država nije bilo riječi o statusu navodnog srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu.
“Da jeste bilo priče o tome, sigurno bi ta tema bila zastupljena u medijima. Čini mi se da je dobro ukoliko se Srbija drži obaveze da na njenom prostoru ne mogu biti otvorena predstavništva drugih država za koje postoje indicije da nisu humanitarnog karaktera”, navodi Kandić.
Govoreći o ekonomskim ugovorima i sporazumima koje su potpisale delegacije dviju država, naša sagovornica konstatuje da se trgovinska razmjena Srbije sa Rusijom ne može porediti sa onom koju ova država ostvaruje sa EU i regionom.
Ipak, mišljenja je da se Putinovoj posjeti svakako treba dati na značaju, prije svega što uloga Rusije neće ostati potpuno izvan rješavanja kosovskog pitanja.
“Mediji su prenijeli da je Putin podsjetio na rezoluciju 1244 i obavezu da na granici budu srpski policajci. No, ostaje pitanje šta je bio razgovora iza zatvorenih vrata, te da li stvarno ima mjesta da se ozbiljno razmisli o tome da će Rusija biti uključena ili se Rusija složila da je u ovom slučaju Amerika dovoljno jak igrač u otklanjanju blokade koja je nastala u dijalogu Srbija – Kosovo”, ističe Kandić.
Ona napominje da prisutnost Rusije na Balkanu očita ne samo u Srbiji i dijelu BiH, nego u čitavom području nekadašnje Jugoslavije.
“Negdje u vezi s NATO-om, negdje i u vezi sa odvraćanjem od članstva u NATO-u. Ali to je neka činjenica, ali ono što je sasvim sigurno, to je da u članstvu u ovom vojnom savezu imamo Hrvatsku, Sloveniju i Crnu Goru, te da sada je na redu Makedonija, a u nekom trenutku i Kosovo, kada bude dobilo stolicu u UN, jer će sasvim sigurno biti veoma blizu NATO-u. NATO je ovdje prisutan i to je jača činjenica, zato što je formalno prisustvo NATO-a u regionu potpuno transparentno i jasno, te se ne može porediti sa uticajem Rusije”, pojašnjava naša sagovornica.
Ona potcrtava da zemlje zapadnog Balkana imaju agendu – put prema EU.
“Postoji stalno negdje taj oprez od Rusije, kao i stalno pozivanje na prijateljstvo i na pomoć, ne samo ekonomsku, nego i političku podršku, ali se ne vidi u čemu je politička podrška, osim u naznakama podsjećanja na nešto što je bilo 1999. godine, ali se ne vidi šta je neki sada novi pristup Rusije u vezi sa Kosovom”, smatra Kandić, te dodaje:
“Ne bih posmatrala Putinovu posjetu kao pokazivanje moći ili uticaja Evropi, zato što Evropa – i Njemačka i Francuska – prate taj uticaj Rusije, ali tu postoji neki ekonomski interesi koji se ne mogu izbjeći, ali Evropa ima jači uticaj, prisustvo i zapravo interes zemalja u regionu ipak je Evropa, bez obzira na jučerašnju posjetu predsjednika Rusije i na ogromni broj ljudi koji su se našli na ulicama i ispred crkve da sačekaju Putina. Znači, nešto je činjenica, bez obzira na političke događaje”.
(Vijesti.ba)
