SAD prave zaokret u politici prema BiH?
Ukoliko bh. lideri i vlasti ne ostvare napredak na putu prema EU i NATO-u te ne postignu dogovor o načinu provođenja presude “Sejdić i Finci”, sve je izvjesnije da bi Sjedinjene Američke Države (SAD), kao ključni međunarodni partner naše zemlje, mogle napraviti krupan zaokret u svojoj politici prema BiH.
Iako je u ovom trenutku teško pretpostaviti šta bi takav zaokret značio u konkretnom smislu, činjenica je da u State departmentu uveliko razmišljaju o tome, a o čemu svjedoče i posljednje izjave zvaničnika američke vlade, ali i nekih uglednih analitičara.
Jonathan Moore, direktor Ureda u State departmentu za pitanja južne i centralne Evrope, izjavio je da “politika mrkve i štapa u pogledu BiH ne funkcioniše kako treba”. Govoreći na konferenciji koju je u Vašingtonu prije nekoliko dana organizirala nevladina organizacija EDI (Emerging democracies institute) na temu zapadnog Balkana, Moore je rekao da je BiH zaglavljena u blatu te predvidio da 2014., kao izborna godina, neće biti dobra.
“Možda ćemo morati priznati i da će doći do promjena ličnosti unutar EU, možda čak i naredne godine. Catherine Ashton (visoki predstavnik EU za vanjsku politku i sigurnost), krenuće dalje, kao i Štefan File (komesar za proširenje), koji će vjerovatno krenuti dalje. Mi trenutno razmišljamo o svemu ovome, kao i o izbornom procesu u BiH”, istakao je Moore.
On se osvrnuo i na nedavnu izjavu Viktorije Nuland, pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, koja je poslala otvoreno upozorenje BiH i njenim liderima.
“Nedavno je bila dobra izjava Viktorije Nuland, koja je govorila o potrebi da se ozbiljno preispita naš pristup BiH ako ne dođe do napretka u pregovorima koje predvodi Štefan File, a koji se tiču sprovođenja presude ‘Sejdić-Finci'”, rekao je Moore.
Podsjećamo, Nulandova je prije petnaestak dana izjavila “da je davno prošlo vrijeme za bh. lidere da pokažu hrabrost i viziju i ostave prošlost za sobom, kako bi izgradili modernu i jedinstvenu naciju”.
“Ako ovi lideri nastave da blokiraju put zemlje ka članstvu u EU i NATO-u, bh. međunarodni partneri, uključujući SAD, trebalo bi da preispitaju svoj pristup”, izjavila je ona.
Postavlja se, međutim, pitanje šta bi na koncu značio američki zaokret prema BiH, da li pojačano prisustvo, ili možda konačno precrtavanje naše zemlje sa mape američkih balkanskih partnera. Ovo je jedina dilema i za Tanju Topić, političkog analitičara iz Banjaluke.
“Teško je sada pretpostaviti da li bi to značilo pojačan američki angažman i uzimanje stvari u svoje ruke od EU, ili potpuno dizanje ruku od BiH. To su ta dva moguća radikalna zaokreta”, kaže Topićeva.
Enver Kazaz, profesor i politički analitičar iz Sarajeva, međutim, pozdravlja svaku mogućnost zaokreta.
“Svaka vrsta promjene američke politike prema BiH je dobrodošla, jer je dosadašnja američka politika prema BiH glupa i primitivna”, smatra Kazaz.
U svojoj kolumni u uglednom “New York Timesu”, Kejti Marton, novinar i supruga Richarda Holbruka, kreatora Dejtonskog sporazuma, pak, navodi da BiH klizi u podjele i nacionalizam. Ona upozorava da se, nakon što su SAD vodeću ulogu u BiH prepustile EU, stvari vraćaju u vrijeme rata.
“Krhko jedinstvo BiH se polako raspada, a međunarodna zajednica polako diže ruke od BiH. SAD imaju puno razloga da se vrate u BiH”, istakla je ona.
Kako je navela, EU je dobila ovlaštenje da zaustavi osipanje BiH, a međunarodna zajednica ne čini ništa.
“Valentin Incko, visoki predstavnik, provodi samo dva dana u Sarajevu. Ostatak vremena, kako sam čula, brine se o svojim štalama u okolini Beča. Ako se BiH raspadne, a RS već prijeti secesijom, u Sarajevo će se vratiti topovi”, smatra ona.
Velike sile podijeljene
Kurt Basuener, jedan od vodećih političkih analitičara iz Vašingtona i odličan poznavalac prilika u BiH, smatra da su velike sile podijeljene po pitanju BiH.
“Da smo imali slično jedinstvo po pitanju BiH između SAD, Njemačke i Velike Britanije, kao što smo imali u slučaju Kosova, danas bismo bili u sasvim drugačijoj poziciji. Problem u politici prema BiH je u podijeljenosti između SAD i Velike Britanije, sa jedne strane, i ostatka kontinentalne Evrope, sa druge, u vezi sa procjenama prijetnji, procjenama situacije, ali i uvjerenja da će proširenje EU biti određeni motor koji bi pokrenuo stvari”, rekao je Basuener.
(nezavisne)
