KulturaVisoko

Enver Imamović: Kako su se nekada udavale visočke djevojke

U jednom zanimljivom zapisu o nekadašnjem Visokom majka nagovora kćer da je vrijeme za udaju i napominje da su visočke mahale (kvartovi) puni zgodnih momaka. Kći nalazi mahanu svakoj mahali, pa kaže:https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-8597146186611889&output=html&h=250&slotname=9443264615&adk=4270080222&adf=2281962896&pi=t.ma~as.9443264615&w=300&lmt=1652948748&psa=1&format=300×250&url=https%3A%2F%2Fvisoko.ba%2Fenver-imamovic-kako-su-se-nekada-udavale-visocke-djevojke%2F&wgl=1&adsid=ChEI8NWXlAYQx7aX-Iy0qqHSARJBAMbsB5qGjWlSr14qSJ6-z_PaNLOm-o25iPdNsc5fkBvL0AZkfZWly7soAVtzJPinUzr9zteGKu3yKxLQ_hQ-OZY&uach=WyJXaW5kb3dzIiwiMC4xLjAiLCJ4ODYiLCIiLCIxMDEuMC40OTUxLjU0IixbXSxudWxsLG51bGwsIjY0IixbWyIgTm90IEE7QnJhbmQiLCI5OS4wLjAuMCJdLFsiQ2hyb21pdW0iLCIxMDEuMC40OTUxLjU0Il0sWyJHb29nbGUgQ2hyb21lIiwiMTAxLjAuNDk1MS41NCJdXSxmYWxzZV0.&dt=1652948747878&bpp=165&bdt=14054&idt=165&shv=r20220516&mjsv=m202205120101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D74806051aabfac15%3AT%3D1639743152%3AS%3DALNI_MbEM4b0o9pZ0syTwFa6vlwP75T9gQ&gpic=UID%3D000003abc12706f1%3AT%3D1649367068%3ART%3D1652948709%3AS%3DALNI_MZkmCgrr9_NOEuRqFdIhXUzil1WZQ&prev_fmts=0x0%2C324x250&nras=1&correlator=6859166760536&frm=20&pv=1&ga_vid=411555409.1607773312&ga_sid=1652948736&ga_hid=1423779271&ga_fc=1&u_tz=120&u_his=22&u_h=1080&u_w=1920&u_ah=1040&u_aw=1920&u_cd=24&u_sd=1.1&dmc=2&adx=727&ady=795&biw=1730&bih=801&scr_x=0&scr_y=636&eid=44759875%2C44759926%2C44759842%2C44761793%2C31067624&oid=2&pvsid=28126407052415&pem=439&tmod=556449446&uas=0&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fvisoko.ba%2F&eae=0&fc=1920&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C1920%2C0%2C1920%2C1040%2C1745%2C801&vis=2&rsz=%7C%7CleEr%7C&abl=CS&pfx=0&fu=0&bc=31&jar=2022-05-19-07&ifi=8&uci=a!8&fsb=1&xpc=Zl4a7f88Zd&p=https%3A//visoko.ba&dtd=401

Ne znam za koga ću,
u mahalu u koju ću.
Novo brdo strmenito,
a Perutac kamenito.
Čaršija ko košnica,
a Tabhana kaljovita,
Jalija vjetrovita.
U Hasečinci svi naopaki,
a Šadrvan grozničari,
Rosulje ko i selo,
Donja mahala barovita,
U Saručici, u udolini, nikad sunce ne sja.

Nekoliko podataka iz historije Visokog:
– Godine 1732, 1742. i 1814. g. pomor kuge bio toliko da su neki sokaci zarasli u travu jer je u njima sve pomrlo.
– Godine 1697. nakon neuspjele turske opsade Beča austrijska vojska pod zapovjedništvom princa Eugena Savojskog krenula na Sarajevo. Iz Visokog (Moštra) poslao poruku Sarajlijama: “Ako se ne predate kada dođem pobit ću vas sve, čak i djecu u majčinim utrobama”. Grad se, dakako, nije predao, ali je do temelja bio spaljen i opljačkan.
– Godine 1838. sagrađena medresa dobrovoljnim prilozima građana.
– 1870. g. otvorena građanska škola za djecu svih vjeroispovijesti. Nalazila se pored Tabačke džamije.
– 1859. g. sagrađena pravoslavna crkva.
– Godine 1869. gradske vlasti naredile da se izmjesti tabhana (prerada kože) radi čišćeg zraka. Donesena i odluka da se uz rijeku Fojnicu sagradi park za šetnju, odmor i kahvenisanje.
– Godine 1832. sagrađen čvršći drveni most preko rijeke Bosne
– Između 1861. i 1869. g. građena cesta Visoko-Kiseljak.
– Godine 1873. na području Visockog kadiluka posađeno 24530 stabala šljiva.
– 1882. g. puštena u promet uskotračna pruga.
– Pred Prvi svjetski rat Visoko izvozilo 20000 ovčijih i 60000 kozijih koža, preko milion pari “visočkih” opanaka koji su prodavani i izvan Bosne, zatim vunene pokrivače i prostirke od vune i kostrijeti koje su se izvozili u Italiju, Mađarsku, Česku i Austriju.
– Godine 1901. sagrađen gradski vodovod sa vrela Perutac i Kraljevac, postavljeno 17 javnih česama i uvedena u 57 kuća.
– Godine 1911. izbio veliki požar u kojem je izgorjelo 450 kuća, Šadrvan džamija, medresa itd. Požar bio toliki da se užareno nebo vidjelo u Sarajevu.
– Godine 1928. Visoko dobilo struju. Žice sprovedene iz rudnika u Brezi.

FB: Enver Imamovic

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close