Entitetsko državljanstvo, ukoliko želite?
Od prvog marta u BiH počinje izdavanje novih ličnih karata. No, oni kojima ovaj lični dokument ne ističe u ovoj godini, mogu bez problema nastaviti koristiti stari i nema potrebe za žurbom, odnosno podnošenjem zahtjeva za novu ličnu kartu.
Međutim, Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) raspolaže podatkom po kojem u ovoj godini ističe 501.750 ličnih karata, a očekuje se 200.000 novih zahtjeva.
Bez papirologije
Da li će oni kojima lična karta ističe u 2013. godini imati prednost u odnosu na one kojima ona ističe za godinu ili više, iz Agencije napominju da će to zavisiti od organizacije službenika koji će provoditi postupke na lokacijama za izdavanje ličnih dokumenata, a tu se prije svega misli na MUP-ove i JRBD.
Olakšavajuća je okolnost da građani prilikom podnošenja zahtjeva neće morati donositi rodni listi i uvjerenje o državljanstvu, jer će se razmjena podataka između MUP-ova, JRBD-a i matičnih ureda vršiti elektronski, baš kao kod izdavanja pasoša.
Amila Opardija, portparolka IDDEEA, kaže da će se intenzivno raditi na tome da se, posebno u FBiH, poduzmu sve potrebne mjere kako bi rad matičnih ureda bio efikasan i time se smanjili rokovi za izdavanje dokumenata.
– Kako je već rečeno, u novoj biometrijskoj ličnoj karti će biti integrisan čip u koji će biti pohranjeni biometrijski podaci: otisci prstiju, fotografija i potpis, koji će se od građana uzimati prilikom podnošenja zahtjeva. Građanima će biti data i mogućnost pohranjivanja digitalnog potpisa koji će se koristiti za identifikaciju preko interneta prilikom korištenja servisa, a koje će na raspolaganje građanima staviti nadležni organi. Fotografija će biti u boji, lični podaci će biti ispisani ćirilicom i latinicom, a na zahtjev građanina će se moći unijeti i entitetsko državljanstvo i krvna grupa, istakla je Opardija.
Zasigurno će najveća pogodnost i novina biti digitalni potpis, putem kojeg će se građani kod nadležnih organa moći identificirati preko interneta te koristiti određene usluge kao što su: promjena prebivališta, boravišta, podnošenje zahtjeva za izdavanje ličnih dokumenata, registracija vozila, itd.
Implementacija ovih usluga, pojašnjava Opardija, isključivo zavisi od entitetskih, kantonalnih i lokalnih organa jer su oni nadležni za pružanje usluge građanima.
– Dakle, početkom izdavanja nove lične karte stvorena je osnovna infrastruktura za digitalnu identifikaciju, odnosno mogućnost da se građanin pouzdano identifikuje, a da se ne mora lično pojaviti u kancelariji ili na šalteru uprave, dodaje Opardija.
Njemački model
Zakonom o ličnoj karti državljana BiH predviđeno je da biometrijske lične karte važe 10 godina, isto kao i sadašnje, a one su u potpunosti u skladu sa modelom koji je definisao Njemački institut za informatiku, što predstavlja osnovu za evropsku ličnu kartu.
Građani će iz svog džepa morati izdvojiti 18 maraka kako bi platili obrazac lične karte, troškove personalizacije i održavanja kompletnog sistema za razmjenu podataka (a u njemu se nalazi više od 300 institucija), kao i troškove nadležnih organa koji vode upravne postupke. Kada građanin dođe da popuni obrazac za novi dokument, potrebno je da samo ponese važeću ličnu kartu. Međutim, pošto upravne postupke vode nadležna ministarstva unutrašnjih poslova, službenici mogu tražiti dodatne dokumente.
IZ IDDEEA napominju da će se kopija lične karte moći tražiti samo kada je to zakonom definisano, odnosno svako drugo traženje kopije od pravnih subjekata ili javnih institucija dovodi do kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka u kojem su definisane prekršajne odredbe i novčane kazne.
Oslobođenje
