PolitikaZDK

Obilježen 29. avgust – Dan Zeničko-dobojskog kantona

Svečanom sjednicom Skupštine ZDK, uz prisustvo poslanika i većeg broja gostiju, među kojima su bili gđa Vesna Švancer , dopredsjedavajuca Predstavničkog doma parlamenta Federacije, gdin Sefik Dzaferovic, predsjedavajući Parlamentarne skupštine BiH,  danas je obilježen 29. avgust – Dan Zeničko-dobojskog kantona. O odluci Skupštine da se ustanovi obilježavanje ovog datuma koji predstavlja datum pisanja Povelje Kulina bana Dubrovčanima (29. 08.1189.godine) te o njegovom značaju govorio je gdin Jasmin Duvnjak,  predsjedavajući Skupštine.Potom se prisutnima obratio gdin Miralem Galijasevic, premijer Zeničko-dobojskog kantona osvrnuvši se na aktuelnu situaciju u Kantonu i u drzavi. Na kraju, svim građanima čestitao je Dan Zeničko-dobojskog kantona.

Povodom Dana Zeničko-dobojskog kantona, na svečanoj sjednici Skupštine uručena su i prigodna priznanja.
Nakon dodjele priznanja, izveden je prigodan kulturno-umjetnički program. Nakon toga, gosti, zvanice, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti pridružili su se izložbi fotografija pod nazivom “Od Kulina bana do današnjih dana”.
“Neke države su sretne pa imaju sačuvane portrete i slike vladara. Mi u Bosni to nemamo, ali imamo dopredsjedavajuću Predstavničkog doma parlamenta Federacije BiH, gdu Vesnu Svancer. Zenu za budućnost, ali bolju i svjetliju. Mi za srednjovjekovnu bosansku historiju nemamo nijednog narativnog izvora, priču koja govori o događajima. Imali smo, ali nije sačuvan…  Konstatuje se da imamo natpise na stećcima, novce, ali da se to ne može upoređivati sa jednim narativnom izvorom, pa se stoga malo zna i o Kulinu banu. Imamo nekih podataka, eventualno kakvu je odjeću mogao nositi. Možemo samo pretpostavljati da li je imao bradu, bio visok ili nizak. Vjerovatno je Kulin ban imao impozantniju figuru jer je to bilo ratničko društvo i čovjek koji nema razvijene fizičke sposobnosti nije bio smatran dostojnim za kralja. Banom je, opet možemo samo pretpostavljati, postao sa svojih 20-25 ili možda 30 godina starosti, a znamo da je vladao oko 24 godine. Smatra se da je vrijeme Kulina bana smatrano prosperitetnim, pa otud i poslovica “Od Kulina bana i dobrijeh dana”. Uspio je ustabiliti i učvrstiti državu. Malo je vladara koji su u Bosni tako dugo vladali kao Kulin ban. Pretpostavlja se da se za njegov period veže razvoj rudarstva Bosne. Čak se zna da je 1406. godine jedna bosanska delegacija tražila od pretendenta na ugarsko prijestolje Ladislava Napuljskog da im potvrdi granice kakve su bile u doba Kulina bana, mada su u to vrijeme bile mnogo veće. U vrijeme Kulina bana trgovalo se puno više, ali nisu postojali državni mehanizmi koji bi to uredili dok nije donesena povelja iz 1189. godine. Tim dokumentom omogućeno je Dubrovčanima da u Bosni slobodno trguju, a Bosni se otvaraju vrata prema svijetu. Sa poveljom se trgovina regulisala na najvišem državnom vrhu. To je prvi spomenik diplomatskog karaktera. Pisana je na jednom od naših južnoslavenskih jezika, bosančici – srednjovjekovnoj ćirilici koja ima bosanske specifične elemente. Od Kulina bana, do Vesninih dana…
Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close