– Ovo je jedan od mojih posljednjih pokušaja, dok još imamo nekoliko dana vremena, da ponudim paket/prijedlog rješenja, zajedno sa svojim kolegama, poručio je putem Facebooka makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.
– Paket mjera je simbolički nazvan ””””GROM””””, jer nam treba hitna i kratkoročna reakcija vlasti, a ne populističke izjave, da se pomogne privredi u ovih nekoliko dana koliko još imamo vremena, dodao je Hadžić.
Paket uključuje:
– glavne kratkoročne mjere – ukidanje doprinosa i poreza na dohodak na direktno i indirektno pogođene sektore za mart, april i maj + dodatne mjesece ukoliko bude potrebe.
Plaće za mart bi isplatili poslodavci, ali bi za ostale mjesece sredstva mogli povući kroz novoformirani fond.
– pomjeranje roka za naplatu PDV-a na kraj mjeseca
– rebalans proračuna – Kroz rebalanse budžeta raznih nivoa treba osigurati dodatna sredstva za pomoć privredi ali i normalnu isplatu budžetskih stavki. Na primjer, u Budžetu FBiH se kratkoročni trezorski zapisi od 310 miliona KM mogli reprogramirati u dugoročne obveznice, te dogovoriti jednogodišnju odgodu plaćanja vanjskog duga (oko 450 miliona KM). Tih minimalnih 700 miliona KM u budžetu FBiH se moglo usmjeriti za ublažavanje posljedica smanjene uplate doprinosa, kako se ne bi ugrozili MIO i Zdravstveni fond, što bi bilo u skladu sa tromjesečnim oprostom naplate doprinosa. Dodatno kroz rebalans budžeta treba izbaciti ili smanjiti sve stavke poput službenih putovanja, nabavke službenih automobila i slično, a novac usmjeriti u direktnu pomoć privredi i otvaranje radnih mjesta.
-otvaranje namjenskih fondova
Pored indirektne pomoći kroz otpis doprinosa i poreza za razdoblje trajanja vanrednog stanja, potrebno je otvoriti nekoliko fondova koji bi pomagali privredi u zapošljavanju, naplati potraživanja iz inostranstva i ponovnom pokretanju privredne aktivnosti. Jedan fond bi trebao biti direktna podrška izvoznim preduzećima, koja imaju teškoće u naplati potraživanja, gdje bi se kroz fond beskamatno posudila sredstva, a po uplati novca iz inostranstva, vratila u fond. Drugi fond bi bio vezan za nova zapošljavanja, gdje se osigurala sredstva za finansiranje plaća, a za te osobe se prvu godinu ne bi plaćali doprinosi. Treći fond bi bio za ponovno pokretanje poslovnih aktivnosti, nabavku neophodnih sirovina i isplate plaća radnika. Sredstva bi se osigurala kroz međunarodne donacije, kredite iz inostranstva, kredite iz domaćih izvora i kroz emisije obveznica.
– moratorij na kredite
Ova mjera, koja je već najavljena, treba osigurati moratorij na minimalno tri, a poželjno na šest ili više mjeseci, kako za pravna, tako i fizička lica, kako ne bi došlo do dodatnog pada ekonomske aktivnosti.
Pored ovog moratorija, poželjno bi, radi održavanja ekonomske aktivnosti, dogovoriti jednogodišnji moratorij na otplatu vanjskog, ali i unutrašnjeg duga, ili unutrašnji kratkoročni dug reprogramirati u dugoročni. Fiskalna pomoć privredi ne smije biti manja od dvije milijarde KM za ovu godinu, što predstavlja oko 6% BDP-a BiH.
– U ovom trenutku, za državu je jeftinije odreći se dijela doprinosa, ali pružiti šansu firmi da preživi, te da krene bez dodatnih tereta i time brže pokrene svoju poslovnu aktivnost, nego inzistirati na mjerama smanjenja zateznih kamata, odgoda plaćanja doprinosa za razdoblje dok se ne radi, a da se to kasnije naplati i slično, ili da tvrtka sada plati doprinose, a onda otpusti sve radnike. To je najgora opcija, dodao je Hadžić.
indikator
