EBRD o“švicarcima”: Nije opasno kao prije šest godina

Odluka Švicarske narodne banke da ukloni ograničenje za švicarski franak u odnosu na euro pokrenula je talase kroz globalnu ekonomiju. Posebno žestoke reakcije bile su u dijelovima srednje i jugoistočne Evrope, gdje je valuta u nekim zemljama pod teškim pritiskom.
Iako se čini da su tržišta pretjerano reagirala, događaji su bili nasljeđe loše bankarske prakse deviznih kredita zajmoprimaca, nerizičnih prije globalne finansijske krize, i poziv za zemlje da intenziviraju napore da ojačaju svoje ekonomije.

Na prvom mjestu, zemlje treba da uvećaju svoj rad na izgradnji lokalnih tržišta kapitala i valuta radi smanjenja ovisnosti o stranim sredstvima i izloženosti inherentnoj nestabilnosti kursa. Značajan napredak postignut je u posljednjih nekoliko godina, ali nije bilo preokreta, kao što je umanjenje privatnih penzionih fondova kojima je praktično zbrisana ova važna baza investitora u nekoliko zemalja. Takođe, regulatorni okviri su poboljšani kako bi banke bile elastičnije.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je na čelu takvih nastojanja sa Inicijativom o domaćim valutama i tržištima kapitala. To je složen proces koji treba uključivati više nivoa društva. Ali, sada imamo mogućnosti: okruženje za razvoj lokalne valute postalo je povoljnije kako je inflacija u padu. Tekući računi su također prilagođeni u mnogim zemljama i rezerve su visoke, potencijalno podržavajući(parcijalnu) razmjenu u lokalnoj valuti.

Dok su ove mjere dugoročne, neposredan uticaj na oštru devalvaciju lokalnih valuta u odnosu na švicarski franak (CHF) će biti na nosiocima CHF hipoteka i drugih obaveza. Međutim, dramatični događaji u proteklih nekoliko dana su također pokazali da su zemlje u regionu napravile dobar napredak u smanjenju svoje devizne izloženosti, posebno u CHF-u.
Danas, izloženost švicarskom franku se smanjuje i ima malo ili nema opasnosti od sistemskog rizika, za razliku od situacije na vrhuncu globalne finansijske krize. Tržišta će to zabilježiti kada se prašina slegne.

Prije šest godina, situacija je bila opasna, a nigdje više nego u Mađarskoj, gdje je nekih 97 posto hipoteka bilo denomininirano u švicarskim franacima. Od tada su mađarske vlasti su eliminirale dug u švicarskim francima (i ostali devizni dug) uglavnom na račun banaka. Prisilan način na koji su ove mjere predstavljene je kritikovan, ali u krajnjem tu je olakšanje da je izloženost Švicarskoj smanjena ili nestala. A tempiranje je bilo slučajnost.

Poređenja radi, u Poljskoj problem CHF duga nikada nije bio veliki. Hipoteke u švicarskom franku danas i dalje predstavljaju oko 8 posto BDP-a, ali je zadržan relativno mali broj visokih zarada. Vlasti sada traže ciljane mjere za suočavanje sa trenutnim šokom. Ali evo opet nema sistemskog rizika a bankarski sistem je jedan od najrobusnijih u Evropi.

Koeficijent kredita u CHF u Hrvatskoj je usporediv sa oko 7,2 posto BDP-a, iako je ekonomija slabija nego u Poljskoj. Parlament u Zagrebu prošle nedelje usvojio je zakon kako bi hipoteke denominirane u švicarskim francima obrisale nivo kursa za godinu dana, prenoseći gubitke koji će proisteći na banke, koje su srećom dobro kapitalizirane.

Sve zemlje pogođene su u potrazi za načinima kako bi olakšale teret relativno malom broju pogođenih domaćinstava, koja se suočavaju sa snažnim dodatnim troškovima od aprecijacije švicarskog franka. Koliko god je šok bio dubok, danas se situacijom upravlja i više ne predstavlja sistemski rizik u bilo kojoj od zemalja u kojima EBRD investira.

Danas je glavna opasnost pojačani politički trošak ovog pitanja, koje – kao što proteklih nekoliko dana ilustiria – ima uglavnom simbolički značaj i isto tako i dalje može generirati panične reakcije i puniti novinske naslove. Zbog ove pojačane političke cijene, može biti vremena da se nađu rješenja u koordinaciji sa bankarskom industrijom, za rješavanje situacije jednom i za uvijek.

Indikator