Koliko su čelna mjesta u institucijama BiH privatizirana: Decenije u direktorskim foteljama
Višegodišnje sjedenje u foteljama čelnika institucija BiH u tehničkom mandatu u velikoj mjeri opterećuje njihovo normalno funkcioniranje. Razlog takvog stanja je često izostanak političke saglasnosti oko izbora pojedinih direktora institucija BiH, ali i razni pokušaji utjecaja dosadašnjih čelnika za produženjem ili dobivanjem novog, još jednog mandata s ciljem što dužeg zadržavanja na pozicijama.
Tako već sada postoji dio institucija BiH u kojima direktori direktoruju duže od desetljeća, pa se o njima govori ne u kontekstu državnih, već privatnih preduzeća.
Ubjedljivi rekorder je Kemal Huseinović, direktor RAK-a BiH, kojem je mandat istekao još 2. oktobra 2007, prije šest godina, tako da se on na toj poziciji nalazi punih deset godina (imenovan 2. oktobra 2003).
Sredinom prošle godine, odnosno 1. jula 2012. četverogodišnji mandat je istekao i članovima Kolegija direktora Instituta za nestala lica BiH Amoru Mašoviću i Marku Jurišiću. U tehničkom mandatu obnašanja funkcije su i direktor i zamjenik direktora Arhiva BiH Šaban Zahirović i Dušan Vržina, kojima su četverogodišnji mandati istekli 30. oktobra 2012. (imenovani 2008).
Samo datum imenovanja
Uskoro, tačnije polovinom decembra bit će i puna godina kako su u tehničkom mandatu direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH sa sjedištem u Banjoj Luci Nataša Grubiša i njena zamjenica Šeherzada Hadžidedić (imenovane 18. decembra 2008, na četiri godine).
Isti slučaj je i sa Centrom za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH sa sjedištem u Mostaru čijem direktoru Borku Sorajiću je četverogodišnji mandat istekao još 15. decembra 2012. (imenovan 2008). Polovinom jula 2013. četverogodišnji mandat je istekao i direktoru Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova BiH Branku Vukoji (imenovan 16. jula 2009).
No, prava zbrka je u Komisiji za koncesije BiH, gdje je od sedam članova samo jedan u mandatu. Iako mu je trogodišnji mandat istekao prije čak šest godina, Đoko Slijepčević još je na spisku članova Komisije za koncesije (imenovan je 29. juna 2004). Petogodišnji mandati članovima Milomiru Amoviću, Mustafi Ramiću i Hamedu Mešanoviću istekli su sredinom 2009, odnosno prije nešto više od četiri godine (imenovani 29. juna 2004). Prije gotovo četiri godine istekao je i dvogodišnji mandat članu Mensuru Šahinagiću, koji je imenovan 4. decembra 2007, dok je Ivi Andriću sredinom septembra 2013. istekao petogodišnji mandat (imenovan 17. septembra 2008).
Analiza Oslobođenja pokazuje i druge veoma zanimljive podatke vezane za institucije BiH. Tako, primjerice, Dušan Gavran već više od 11 godina obavlja poziciju direktora Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC): postoji samo podatak da je imenovan 13. juna 2002, ali ne i na koji period.
Njegov pomoćnik Ahdin Orahovac napunit će 24. novembra 2013. jubilej – deset godina obnašanja te pozicije (imenovan 24. novembra 2003), a drugi pomoćnik Milan Rezo proslavit će početkom naredne godine šestu godišnjicu na toj poziciji (imenovan 1. februara 2008).
No, nije BHMAC jedina institucija sa, očito je, doživotnim direktorom. Sličan slučaj je i sa direktorom Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH sa sjedištem u Mostaru čiji su čelnici početkom oktobra navršili sedam godina obnašanja tih pozicija. Naime, za direktora Đorđeta Ratkovicu, te zamjenike Đelala Hasečića i Marinka Šimunovića samo je navedeno da su imenovani 3. oktobra 2006, ali ne i na koji period.
Dva zakona
Nekadašnja ministrica finansija i trezora BiH Ljerka Marić (iz HDZ-a BiH) 1. augusta 2013. uspjela je izboriti novi, petogodišnji mandat na čelu Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH. Tako će i Marićeva kada joj mandat istekne 2018. imati desetljeće rukovođenja ovom državnom institucijom.
Problem je i što se u institucijama BiH primjenjuju dva zakona vezano za imenovanje, odnosno potvrđivanje imenovanja direktora, a posebno onih koji se vode kao rukovodeći državni službenici kao što je slučaj sa Ljerkom Marić.
Riječ je o Zakonu o ministarskim i vladinim imenovanjima BiH i Zakonu o državnoj službi BiH. Prema novim izmjenama Zakona o državnoj službi BiH, propisano je da ukoliko Vijeće ministara BiH u roku od 30 dana ne da suglasnost na potvrđivanje direktora institucija koji se vode kao rukovodeći državni službenici, u tom slučaju Agencija za državnu službu BiH vrši samostalan odabir i o tome samo informiše Vijeće ministara BiH.
Upravo ova situacija desila se sa Ljerkom Marić, koja nije u roku od 30 dana dobila potvrdu za imenovanje od Vijeća ministara, pa ju je na tu poziciju postavila svojom odlukom Agencija za državnu službu BiH.
Ovakva praksa, odnosno izbjegavanje stavljanja na dnevni red Vijeća ministara davanja saglasnosti za imenovanje direktora institucija BiH u velikoj mjeri otvara vrata zloupotrebama i postaje mehanizam za uskraćivanje članovima Vijeća ministara BiH eventualnih primjedbi i sugestija za pojedine kandidate, ali i odgovornost za njihov rad. Istovremeno, na ovaj način Agencija za državnu službu BiH dobija (pre)široke ovlasti ali i mogućnost za brža i nesmetana imenovanja podobnih stranačkih kadrova.
Drugi mandat Džuve i Dumančića
Do kraja godine, odnosno 1. decembra, ističu i četverogodišnji mandati direktora Agencije za statistiku BiH Zdenka Milinovića i njegovih zamjenika Fadila Fatića i Slavke Popović, no prava borba za direktorske pozicije nastaje u prvoj polovini 2014, izborne godine. Tada ističe petogodišnji mandat direktora Agencije za državnu službu BiH Nevena Akšamije (imenovan 26. februara 2009).
Osim ove, doći će i do borbe za dvije veoma važne institucije BiH na čijem čelu su direktori sa po osam godina staža u fotelji: Granična policija BiH i Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH. Početkom marta 2014. ističe drugi četverogodišnji mandat direktora GP-a Vinka Dumančića (drugi put imenovan 9. marta 2010), a sredinom aprila i drugi mandat direktora OSA Almira Džuve (ponovno imenovan 22. aprila 2010).
Sredinom godine, nakon osam godina, što je zvanični najduži mandat u institucijama BiH, on ističe i Moniki Mijić zastupniku/agentu Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava i njenoj zamjenici Zikreti Ibrahimović (imenovane 1. juna 2006).
Politička imenovanja i nepotizam
Kako su institucije BiH odavno postale mjesta za zbrinjavanje podobnih kadrova, svjedoče i imenovanja obavljena u posljednju godinu. Tako je 17. jula 2013. za direktora Agencije za antidoping kontrolu BiH sa sjedištem u Tuzli imenovan Slavko Matić, bivši zastupnik HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Za ombudsmena u Instituciji za zaštitu potrošača čije je sjedište u Mostaru 12. novembra 2012. na novi petogodišnji mandat imenovan je Dragan Doko, nekadašnji ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, također iz HDZ-a BiH.
Krajem 2011. na period od četiri godine za direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH čije je sjedište u Banjoj Luci imenovan je Husein Nanić, poslanik SDA u Predstavničkom domu PSBiH u prošlom sazivu.
Početkom decembra 2012. za zamjenika pravobranioca BiH imenovan je Mariofil Ljubić, brat donedavnog predsjednika HDZ-a 1990 Bože Ljubića.
