Svi to činimo – znate, žalimo se u svezi ljudi ili situacija u našem životu
Mi to možemo čak zvati “ventiliranje” u nastojanju da bi se prikrilo naše žaljenje, ali kad se sve svodi na to, onda oboje postaju isto ponašanje.
Na površini, kritiziranje se može činiti bezopasnim – možda čak i korisno, kao odzračivanje, može učiniti da se osjećamo bolje – ali gunđanje može imati ozbiljne fizičke i psihičke posljedice.
Samo društvo čini da potiče gunđanje – mi se žalimo na rad i da smo preopterećeni, mi se žalimo na nedostatak vremena i prezaposlenosti da bi uživali u životu, mi se žalimo na politiku (omiljena slobodna aktivnost prošlosti, sadašnjosti i budućnosti za mnoge), možemo se žaliti na članove obitelji i probleme, mi se možemo žaliti na nedostatak sna i osjećaj iscrpljenosti, i volimo se žaliti kad smo bolesni – popis ide i dalje i dalje ….
Čak i ako se mi sami ne žalimo mnogo, svi znamo da ljudi koji se neprestano se žale iscrpljuj našu energiju i oni su uvijek “negativne babe”.
Dakle, kako žaljenje, kukanje i gunđanje utječe na nas?
Iz perspektive mozga “sinapse koje su spojene zajedno, gore zajedno” – to je osnovna premisa neuroznanosti. Svaki put kada se žalite, vi potkrepljujete i osnažujete taj spoj i omogućujete da se lakše aktivira. Ako se žalite dovoljno često, to može postati vaša osnovna značajka. Negativne misli rađaju više negativnih misli i lako možete pasti u ciklus negativnog razmišljanja i kroničnog kritiziranja.
Osim toga, bijeda voli društvo, pa nezadovoljnici imaju tendenciju imati prijatelje koji se žale, što dodatno pojačava uzorak.
Nezadovoljnici također utječu na ljude oko sebe. Jeste li ikada suosjećali i dijelili svoja osobna slična iskustvo kada vam se netko žali o nečemu specifičnom? To se može dogoditi lako i nenamjerno, čak i na najmanje jadikovanje i većini pozitivnih osoba.
Ponekad to može dovesti do dugog razgovora koji se sastoji isključivo od pritužbi, tj. usmjerenih na politiku u negativnom smislu ili straha i gnjeva što se događa u svijetu. Zapitajte se, kako se osjećate nakon toga?
Dugotrajno kritiziranje i željenje dovodi do stresa, a dobro je dokumentirano da nas dugotrajan stres dovodi do bolesti: slabljenje imunološkog sustava, povećanje krvnog tlaka, čime se povećava rizik od srčanih bolesti, pretilosti i dijabetesa, a uzrokuje i mnoštvo drugih bolesti.
Znanstvenici već godinama znaju da povišene razine kortizola (hormona stresa) utječu na učenje i pamćenje, slabljenjem imunološkog sustava i gustoće kostiju, promiču debljanje i bolesti srca i povećavaju krvni tlak i kolesterol. Kronični stres i povišene razine kortizola povećavaju rizik od depresije i mentalnih bolesti, i nižeg životnog vijeka.
Kako zaustaviti žaljenje i kritiziranje
Biti čovjek, međutim, možda si morate dati oduška s vremena na vrijeme, pa evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se izbjegne prekomjerno jadikovanje:
Uzmite si vremena da se ohladite i odmaknute od svega što vas muči, tako da možete ublažiti svoje emocije / bijes. Pokušajte duboko disanje, ići u šetnju u prirodu, ići u teretanu, meditirati, ili učiniti nešto zabavno ili opuštajuće da se smirite.
Zapišite ono što vas muči – pisanje nam pomaže da bolje razumijemo zašto smo uznemireni i može nam pomoći da vidimo situaciju sa uravnoteženije perspektive.
Preuzmite odgovornost za svoj dio problema; ne samo kriviti druge osobe kao zločince. Što možete naučiti iz toga? Što će vas ova situacija naučiti? Introspekcija je korisna za pronalaženje ravnoteže i u biti otvorena za rješenje ili određivanje da je to najbolje da se pusti u ovom trenutku.
Ako trebate oduška, neka slušatelji znaju kada ćete početi, tako da se oni mogu sami pripremiti na vaše jadikovke.
Ukratko – to je vrlo važno, jer ljudska bića imaju tendenciju pričati priče u kojima samo stenju i uzdišu.
Najbolje da kada se jednom krenete žaliti ne radite to više od 2 minute kako bi se izbjegli dramu i odbacivanje. Pitajte svog slušatelja da intervenira nježno, ali čvrsto se zaustaviti ako prijeđete jadikovku preko 2 minute – oboje ćete biti zahvalni.
Sjetite se da gunđanje utječe na energiju, raspoloženje, moždanu aktivnost, i razine stresa. Ako trebate oduška, održavajte ga kratko i slatko, radi svih – pogotovo radi sebe.
NoviSvjetskiPoredak.com
