HDZ i SNSD žele Ustavni sud po uzoru na CIK, u kojem bi četvorica sudija preglasavali dvojicu

VIJESTI.BA: Proteklih dana aktuelna tema je imenovanje novog stranog sudije u Ustavni sud BiH. Mladen Ivanić kaže da Predsjedništvo BiH nije dalo legitimitet za imenovanje novog stranog sudije u Ustavni sud BiH, već da je to samostalna odluka međunarodnih institucija. Bakir Izetbegović poručuje da je napravljen presedan i da će tako, vjerovatno, da bude nastavljeno i u budućnosti. Predsjedništvo BiH je, naovdi, ćutalo na izbor novog sudije, a ćutnja je znak odobravanja, što je tako shvatio i predlagač. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju?

IBRAHIMAGIĆ: Mladen Ivanić je predsjedavajući Predsjedništva BiH i on saziva sjednice. Mogao je dakle sazvati sjednicu o toj temi. No, i sam je kazao da ne bi imalo smisla sazivati sjednicu s tim u vezi. Vjerovatno je računao na to da bi Izetbegović vjerovatno glasao za imenovanje stranog sudije.

Osim tog, odluka o imenovanju stranog sudije je na predsjedniku Evropskog suda za ljudska prava i to je regulisano u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Da li je on ćutanje Predsjedništva BiH shvatio kao odobravanje, pitanje je za samog predsjednika Evropskog suda.

Konsultacije da Predsjedništvom BiH, bile one pozitivne ili negativne, ne obavezuju predsjednika Evropskog suda. On samo ima obavezu da obavijesti Predsjedništvo BiH o tome ko je kandidat za stranog sudiju u Ustavnom sudu BiH. Predsjedništvo BiH moglo je dati svoje mišljenje, ali ono ne obavezuje predsjednika Evropskog suda da postupi prema stavu Predsjedništva BiH.

VIJESTI.BA: Ponovo se pokreću političke priča o “eliminaciji” troje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Lideri SNSD i HDZ BiH najavljuju da je u pripremi zakon o Ustavnom sudu BiH kojim traže izuzeće stranih sudija ili ukidanje Suda. Kako gledate na ove inicijative?

IBRAHIMAGIĆ: Činjenica je da se ni političko rukovodstvo RS ni elita HDZ BiH ne vesele zbog činjenice da imamo strane sudije u Ustavnom sudu BiH. Oni bi se najradnije pogađali. Oni to zovu kompromisaom, ali bi koristili činjenicu da četvorica sudija mogu preglasati dvojicu iz reda bošnjačkog naroda. Očit primjer za to je sadašnja Centralna izborna komisija (CIK).

Kada je riječ o Ustavnog sudu BiH, iznad njega nema nikakvog suda kojem bi se manjina u Ustavnom sudu BiH mogla žaliti na odluku Ustavnog suda BiH. Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i provodive.

Smatram da je u situaciji u kojoj danas živimo, Ustavni sud BiH sa trojicom stranih sudija neophodan sve dok postoji visoki predstavnika u BiH. Dok god se presude ovog Ustavnog suda BiH ne budu provodile bez diskusije i polemičkih tonova, potrebni su stranci u ovoj pravosudnoj instituciji.

VIJESTI.BA: Pomenuli ste OHR. Mladen Ivanić nedavno je izjavio da BiH ne može dobiti kandidatski status dok OHR ne bude zatvoren, a strane sudije ne odu iz Ustavnog suda. Može li se evropski put dovoditi u vezi sa ovim? Kako tumačite ovu tvrdnju?

IBRAHIMAGIĆ: Političari imaju pravo da razmišljaju i iznose svoje političke stavove. No, OHR je u BiH po želji međunarodne zajednice. Alija Izetbeogvić, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević su potpisnici Dejtnoskog mirovnog sporazuma i Aneksa 10 o instaliranju Kancelarije visokog predstavnika. Smatram da OHR ne bi mogao izaći iz BiH bez saglasnosti jedne od tri strane koje su potpisale Dejtonski sporazum.

Njega nisu potpisali Amerikanci i Englezi, oni su svjedoci Sporazuma, a njega su potpisali BiH, Hrvatska i Srbija. Dakle, oni su bili za to da se u BiH instalira Kancelarija visokog predstavnika. Visoki predstavnik se ne bi mogao povući jednostranom odlukom, recimo, Vijeća sigurnosti ili međunarodne zajednice, bez saglasnosti sve tri potpisnice Dejtonskog sporazuma.

Kada govorimo o evropskom putu, EU do sada nije imala slučaj da kandidatski status daje državama u kojima sjedi predstavnik međunarodne zajednice. Bitno je da se ispune uslovi koje EU postavlja, nezavisno od toga što postoji visoki predstavnik. Na kraju krajeva, međunarodna zajednica je, kao svjedok Dejtonskog mirovnog sporazuma, bila saglasna sa tim da u BiH bude visoki predstavnik.

Kako će se to u EU tumačiti, to je njihova stvar. Za nas je bitno da u EU nećemo moći ući bez novog ustava kojeg bi usvojio Parlament BiH. U tom slučaju, riješili bismo pitanje statusa visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnog sudu BiH. Ovlaštenja koja danas ima visoki predstavnik u normalnoj zemlji morala bi biti ovlaštenja Ustavnog suda.

VIJESTI.BA: Je li moguće u postojećem stanju usvojiti zakon o Ustavnom sudu BiH?

IBRAHIMAGIĆ: Zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim bi se strane sudije “eliminisale” iz ove institucije, nije moguće usvojiti bez da se ova odredba ne briše iz samog Ustava BiH. Potrebno je dakle iz teksta Ustava eliminisati sastav Ustavnog suda BiH sa predstavnicima međunarodne zajednice. To zakon ne može, jer je zakon akt koji mora poštivati odredbe Ustava. Inače bi bio neustavan. Dakle, bez promjene Ustava nema “eliminisanja” stranih sudija iz Ustavng suda BiH.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)