Prema Bloombergu, Trump je bijesan zbog Powellovog povećanja kamatnih stopa, dok financijska tržišta i dalje padaju. 2016. je kao predsjednički kandidat Trump izjavio kako bi se čelnica FED-a Janet Yellen trebala “stidjeti” zbog toga što je kratkoročne kamatne stope držala prenisko.
Ranije ovog mjeseca je rekao kako su niske kamatne stope “najbolja stvar za SAD i da bi bilo kakvo povećanje bilo zastrašujuće.” U prosincu 2008. FED je smanjio svoje referentne kamatne stope na gotovo nulu, odnosno od nule do 0,25%.
Od tada do prosinca 2015. je FED kamatne stope držao blizu nule. Nakon sedam godina dosad neviđene prilagodljive monetarne politike, uključujući i tsunami godina “kvantitativnog popuštanja” (QE), u priopćenju za tisak od 29. listopada 2014. FED kaže sljedeće: “Odbor za otvoreno tržište (FOMC) odlučio je zaključiti svoj QE program kupnje imovine ovog mjeseca.”
Mjesec dana ranije je bivši Reaganov direktor Ureda za upravljanje i proračun David Stockman program “kvantitativnog popuštanja” (QE), nazvao “visokom dozom monetarnog heroina koja će jodnog dana ubiti pacijenta”.
“Zbog neuspjeha da se akumulira bilo kakva materijalna ušteda, brzo se približava izvjesnost Hobbesove budućnosti u kojoj će porezi neumoljivo rasti, a socijalne naknade će se smanjiti. Imat ćemo niži sloj društva čiji će izgledi za posao, dohodak i pristojan životni standard stalno biti upitni”, dodao je David Stockman.
Ovim se zapravo opisuje nova američka distopija. Wall Street i drugi korporativni favoriti i pojedinci s visokom neto dobiti nikada nisu imali ništa bolje, dok se obični Amerikanci bore da prežive i zarađujući nekoliko plaća traže spas od mogućeg beskućništva, gladi i očaja koji će naciju svrstati u zemlje Trećeg svijeta.
Sve dok nije došlo vrijeme da se novac iz “kvantitativnog popuštanja” počne vraćati, uz podizanje kamatnih stopa, FED nije bio svjestan koliko je udaljen od stvarnosti i što su za zemlju značile neograničene ovisnosti o “monetarnom heroinu”.
Ludilo za štampanjem novca ne stimulira rast niti stvara radna mjesta kada se taj novac koristi za špekulativna ulaganja, spajanja i preuzimanja, isplate visokih plaća i velikih bonusa, dok plaće običnih Amerikanaca ne uspijevaju držati korak s inflacijom i životni standard im pada.
Mnogo novca je bačeno na Wall Street i u džepove bogatih ulagača, a gotovo nitko nije obraćao pozornost na stvari od vitalnog značaja i obične Amerikance.
Kada ljudi imaju novac, oni ga troše, što stvara ciklus prosperiteta. Amerika je jednom imala održiv i uspješan rast. Danas je nacija u opadanju i kreće se prema statusu Trećeg svijeta. Politika u zemlji se svela na kleptokraciju i nema veze s demokracijom, piše Stephen Lendman, znanstveni suradnik Centra za istraživanje globalizacije (CRG).
Američki superbogataši su postali neopisivo bogatiji, ulažući svoje bogatstvo u stvaranje više duga. Tijekom vrhunca financijske krize u razdoblju od 2008. do 2009. je bio popularan slogan: “Banke su spasile novac tako što su rasprodale obične ljude”.
Predsjednici FED-a, Alan Greenspan i Ben Bernanke, bili su maestri bijede, stvarajući uvjete financijskog balona. 1% Amerikanaca je profitirao je na račun velike većine običnih ljudi.
Kao predsjednik FED-a, Bernanke je špekulantima dao preko 20 000 milijardi dolara, uglavnom bez kamata, što je rezultiralo legaliziranom pljačkom banaka, stvarajući neodržive uvjete balona.
FED od prosinca 2015. pod predsjednicom Yellen do 19. prosinca 2018. godine pod vodstvom Jeromea Powella, koji je naslijedio 5. veljače 2018. godine, povisio je svoju referentnu vrijednost kratkoročne kamatne stope devet puta.
Ona trenutno iznosi 2,25 – 2,50%, što je još uvijek nisko i bez opterećenja na gospodarski rast. Međutim, Powell je signalizirao manji gospodarski rast tijekom iduće godine.
Prema glavnom financijskom analitičaru Bankrata, Gregu McBrideu, FED je smanjio svoje projekcije gospodarskog rasta 2019. godine, inflaciju i povećanje kamatnih stopa.
Powell je signalizirao da će budući potezi ovisiti o podacima. Kada dođe do pada ekonomije, kamatne stope će se smanjiti, možda uz nastavak “kvantitativnog popuštanja” .
Trump se oštro suprotstavio Powellovom najnovijem povećanju kamatnih stopa. Prema Bloombergu, Trump je čak raspravljao o otpuštanju Powella, jer je frustriran radom čelnika središnje banke zemlje, ako se FED može nazvati takvom institucijom, posebice nakon nedavnih povećanja kamatnih stopa i mjeseci gubitaka na tržištu dionica.
“Savjetnici bliski Trumpu nisu uvjereni da će se boriti protiv Powella i nadaju se da će se posljednji bijes predsjednika rasplinuti tijekom praznika”, za Bloomberg su izjavili ljudi iz Trumpova okruženja.
Neki od Trumpovih savjetnika su ga upozorili da bi otpuštanje Powella bio katastrofalan potez. Ipak, Trump je o otpuštanju Powella u posljednjih nekoliko dana govorio mnogo puta”, kažu sugovornici Bloomberga.
Što će se odvijati u razdoblju nakon praznika tek treba vidjeti. Predsjednici, članovi Kongresa, njihovi birokrati i sudovi su sluge financijskih moćnika koji upravljaju Amerikom.
Federalne rezerve nisu federalne, one su u privatnom vlasništvu i pod kontrolom velikih bankara s Wall Streeta i oni će odlučiti tko će voditi FED.
Tako je bilo još od donošenja Zakona o Federalnim rezervama iz 1913. godine, kada je stvoren FED, što je zapravo bio državni udar proveden od strane moćnih bankara s Wall Streeta. Iste godine se Zakonom o porezima uveo savezni porez na dohodak ljudi kako bi se platile kamate na savezni dug.
“Sve dok divovi s Wall Streeta kontroliraju novac zemlje, obični će ljudi biti zarobljeni u “limbu duga”, objasnila je Ellen Brown, što znači trajno dužničko ropstvo i predaja nacionalnog bogatstva privatnim bankarima. Da Kongres kontrolira državni novac kako je propisano američkim ustavom, ništa od toga se ne bi dogodilo.
Bankari biraju predsjednike i guvernere Federalnih rezervi. Uvijek je bilo tako. Predsjednici nemaju pravo glasa i oni samo potvrđuju unaprijed odabrane ljude, iako se pretvaraju da to nije tako.
Bankari Wall Streeta su odabrali Powella za predsjednika FED-a. Oni će odlučiti hoće li ostati i tko će ga jednog dana zamijeniti. Dugogodišnji špekulativni višak je glavni uzrok trenutnih turbulencija na tržištu, a ne trenutne kamatne stope, koje su još uvijek povijesno niske, što je uvijek koristilo investitorima i štetilo običnim građanima.
Ono što se sada događa je prije svoje smrti u lipnju 2012. vlasnik i urednik International Forecastera, Bob Chapman, nazvao Amerikom u konačnom padu i da takva monetarna politika nikad prije nije funkcionirala i nikada neće.
Ludilo za štampanjem novca u svakom slučaju jamči loš kraj. Za sada su u problemima obični Amerikanci, a nije isključeno da će se Trump suočiti i s gorima, ako i dalje bude insistirao na smjeni Jeromea Powella. On ga na to mjesto nije postavio i njegova je zadaća bila samo da ga potvrdi za direktora FED-a. Sve ostalo je iznad njegovih ovlasti.
Logicno.com
