Napadač kvalitetnog života: Dosada
Dosada nije stanje koje se događa zbog okolnosti u kojima smo se našli, nego je stanje uma i perspektive koje smo sami zauzeli prema nečemu.
S jedne strane, dosada se može posmatrati kao konstrukt koji ima negativan utjecaj na svakodnevno funkcionisanje, a s druge strane, kao motivator koji će nas nagnati na akciju ako nam je trenutni fokus interesovanja previše monoton.
Dosadu možemo definisati kao: “Kratkotrajno stanje koje nastaje kao rezultat monotonih zadataka ili ograničene vanjske stimulacije.”
Istraživanja dosade su uključivala i ponašanje osoba sa sklonostima ka dosadi (sklonosti kao crti ličnosti), te je pokazalo da osobe sa ovom osobinom imaju skolonost ka kockanju, prejedanju, napuštanju škole, depresiji i anksioznosti. Naravno, ponašanje i osobina ličnosti se ne mogu izjednačiti, ali sami podaci mogu biti informativni u pokušaju da se objasne određena ponašanja kod osoba.
Stanje dosade bi trebalo da olakšava potragu za aktivnostima koje povećavaju percepciju smislenosti onoga čime se bave, što je konzistentno sa idejom da dosada olakšava potragu za alternativnim ciljevima, kada nas postojeći ne ispunjavaju. Dosada ne pravi razliku u valenciji ciljeva na koje ćemo se usmjeriti, ali jednostavno ona može ohrabriti promjenu. Također, moramo praviti razliku u terminima dosada i apatija. Apatija je rezultat prepoznavanja potpunog propadanja i bespomoćnosti, a karakteriše je nedosatak motivacije i nemogućnost pronalaska alternative. U suprotnom, dosada je prepoznavanje postojećeg cilja kao nedovoljno stimulativnog i karakteriše je motivisanost osobe da promijeni situaciju u kojoj se nalazi.
Tabela 1. Učinci dosade i očitovanje tih učinaka
| Učinak | Posljedica | Ispoljavanje |
| Ponašajni | Motivacijski aspekt- Potraga za novim ciljem | Sklonost ka novim podražajima i rizicima |
| Socijalni aspekt- Ohrabrivanje drugih da stvore novu situaciju | Izražavanje dosade izrazima lica i neverbalnim pokretima (npr. prevrtanje očima isl) | |
| Kognitivni | Motivacijski aspekt- potraga za novim ciljem | Pažnja usmjerena na nove stimuluse, brainstorming |
| Iskustveni | Motivacijski aspekt- Potraga za novim ciljem | Iskustvo trenutnog negativnog stanja i odbojnosti, olakšava izbjegavanje stanja dosade |
| Psihološki | Motivacijski akspet- Potraga za novim ciljem | Povećanje autonomnog uzbuđenja |
Šta učiniti sa dosadom?
Da bismo imali kretivan život, moramo da prepoznamo šta je to u našem životu što nas ne zadovoljava, što čini da se osjetimo nezadovoljnim, šta u nama izaziva osjećaj dosade (nekada i apatije) i da to promjenimo. Za takvu promjenu definitivno je neophodno izići iz zone komfora i uvijek se okrenuti početnoj tački: sebi. Mi smo ti koji moramo učiniti pregled vlastitog stanja, zapisati svoje misli i analizirati šta je tu dovoljno dobro da ostane kao sastavni dio naših života, a šta mora ići.
Koliko često mi sebi postavljamo nezanimljive ciljeve uslijed čega nas prati teški osjećaj dosade iz dana u dan. Ako nismo dovoljno kreativni i maštoviti da ciljeve postavimo da budu dovoljno primamljivi da ih sa užitkom obavimo, imamo dobar temelj da nam ta obaveza bude zamarajuća i dodatno teža.
Ako kao cilj postavimo sretan život, svakodnevne analize će postati ohrabrujuće i zadovoljavajuće, mada ne uvijek jednostavne, ali zasigurno izazovne.
Sretno u procesu poboljšanja kvalitete vašeg života!
Za Akos.ba piše: Vildana Žigonja
O autoru:
Vildana Žigonja, MA psihologije. Svojim tekstovima nastoji da unaprijedi kvalitet života pojedinca, u cilju uspostavljanja uspješne i produktivne zajednice.
