Donia: Nema paralele između BiH s početka vijeka i devedesetih

Američki istoričar Robert Donia, koji ovih dana boravi u BiH u povodu obilježavanja stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata i Sarajevskog atentata, ulogu Gavrila Pricipa danas smatra značajnom s aspekta čovjeka koji je u određenom trenutku učinio stvar koja će tek kasnije postati velika. Težnje ka nacionalnom ostvarenju jesu slične onima od prije sto godina, mada su danas bolje organizovane i nisu elitističke kakve su prvobitno bile. Također, Donia ne vidi smisla u bavljenju Principovim herojstvom ili terorizmom jer njegova uloga i nije bila toliko značajna pošto su se kotači rata pokrenuli mnogo prije.

RSE:  Gospodine Donia, ovih, kako kažete, prvih sto godina Gavrila Principa, Bosna i Hercegovina je prošla kroz puno toga. Vi koristite termin ‘ikonografija ubice’. Zašto je, po Vašem mišljenju, ovo pitanje krajnosti?

Donia: Promijenio je puno, odmah nakon atentata. On je za austrougarsku vladu bio pravi terorist, kriminalac, a s druge strane, Ferdinand i Sofija bili su heroji. A onda odmah nakon rata, sasvim se promijenio njegov imidž u zvaničnim krugovima. Naime, on je bio srpski nacionalni heroj, i u nekom smislu jugoslovenski heroj. Onda je postao, što je najinteresantnije, poznata ličnost, poput neke holivudske zvijezde – on je napravio nešto važno. I to je gdje smo sada. Ja vjerujem da će to biti zadnja promjena i u tom smislu ja se nadam da spomenici mogu taj aspekt pokazati i da će to biti spomenici mira.

RSE: Svih ovih godina provlači se pitanje tog etničkog identiteta. Može li se povući neka paralela između onoga što je bilo prije stotinjak i više godina i ovoga što imamo danas – od porasta nacionalizma, zatvaranja u neke etničke torove?

Donia: Da, ima sličnosti između onoga što se desilo devedesetih i vremena pred Prvi svjetski rat, naročito nakon početka Balkanskih ratova. To je bilo neko intenziviranje nacionalne svijesti, ali vjerujem da se historija puno razvila u međuvremenu i u punom značenju riječi nema neke paralele između onog što se desilo u Bosni i Hercegovini devedesetih godina dvadesetog vijeka i prvih petnaest godina tog vijeka.

RSE: Bosna i Hercegovina u vrijeme Austro-Ugarske i Bosna i Hercegovina danas. Na neki način radi se o nekoj novoj vrsti međunarodnog patronata u Bosni i Hercegovini.

Donia: Mislim da je to sasvim različito. Bosna je proteklih 150 godina bila pod različitim vladama i vlastima, sve su bile različite. Današnja situacija je sasvim drugačija. Ako je princip da Bosna najbolje živi pod nekom većom državom, onda moramo željeti da Bosna i Hercegovina bude članica Evropske unije i da će to biti neki zajednički prosperitet. Nadam se da je to budućnost BiH.

RSE: Može li se pomiriti u Bosni i Hercegovini taj evropski put i te nacionalne težnje?

Donia: To je teško, to je velika prepreka. Ta nacionalistička i nacionalna svijest, posebno u slučaju Republike Srpske, to je samo opstrukcija. Ja mogu samo da se nadam da će se taj pristup promijeniti, da će svi vidjeti prednosti članstva u Evropskoj uniji, a da prije toga treba da funkcionira država Bosna i Hercegovina.

RSE: Jesmo li išta naučili u posljednjih stotinu godina?

Donia: Da. Ja mislim da imamo veliku pouku iz Prvog svjetskog rata, ali mislim da moramo skrenuti pažnju sa lažnih pitanja da li je on terorist ili je oslobodilac. To je uzaludan razgovor oko neke lažne alternative. Kad vidimo šta se sve desilo u Prvom svjetskom ratu, puno destrukcija, i sve to zbog tri, četiri, pet velikih država, od kojih je svaka tražila više teritorije, više uticaja na susjede. To je bio najdestruktivniji impuls, i to je ustvari uzrok rata. Atentat je bio veoma mali korak u tom pravcu.

RSE – Dženana Halimović

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close