Dokle će BiH papreno plaćati gas?

Bosna i Hercegovina se u procesu pridruživanja Evropskoj uniji obavezala na liberalizaciju energetskog sektora i usklađivanje sa propisima i praksom u EU, te je stoga pristupila Energetskoj zajednici. No, sada BiH ne ispunjava obaveze koje je preuzela ugovorom o Energetskoj zajednici. Kada je riječ o gasnom sektoru, BiH još nije usvojila okvirni zakon na državnom nivou, u FBiH nema regulatora za gas, a ni zakona o gasu, dok je u RS-u Zakon o gasu usvojen 2007, a ulogu regulatora vrši Regulatorna komisija za energetiku. Osim toga, nedostaje odgovarajuće pravno, funkcionalno razdvajanje računa, kao i na odgovarajući način postavljene i objavljene mrežne tarife te nije ispoštovana direktiva o otvaranju tržišta.

Pošto se već približio rok provođenja trećeg paketa propisa Energetske zajednice, od bh. vlasti se traži da usvoje barem minimum zakonodavstva o gasu. Kako bh. vlasti ne pokazuju značajnu dozu spremnosti da riješe ova pitanja, Sekretarijat EZ-a je obavijestio Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o pokretanju postupka protiv BiH zbog kršenja ugovora o Energetskoj zajednici.

“Potpisivanjem ugovora o Energetskoj zajednici, Bosna i Hercegovina se obavezala postepeno uskladiti svoje zakonodavstvo sa evropskim direktivama i propisima u sektoru plina. Ove obaveze su jasne. Sekretarijat Energetske zajednice, koji je zadužen za praćenje napretka kada je riječ o implementaciji ugovora, poslao je svoje obrazloženo mišljenje Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U pomenutom mišljenju je popis obaveza u plinskom sektoru koje BiH nije do sada ispunila. S obzirom na to da je Energetska zajednica zadužena za ovo pitanje, ne želimo špekulirati o ishodu. Međutim, jasno je da je važno da svaka zemlja ispuni svoje međunarodne obaveze”, kazala nam je Jamila Milović – Halilović, portparol Delegacije EU u BiH, odgovarajući na pitanje hoće li biti sankcija za BiH zbog neispunjavanja obaveza.

Odgovori spremni

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović nam je rekao kako je Ministarstvo dobilo odgovore od entiteta te ih objedinilo i ovih dana treba da ih proslijedi Sekretarijatu Energetske zajednice, a riječ je upravo o pitanjima ili upozorenju EZ-a BiH zbog neispunjavanja ugovornih obaveza.

“Postoji niz otvorenih pitanja i obaveza koje je BiH preuzela, uključujući drugi i treći paket EZ-a. U ovim pitanjima učinjen je određeni napredak i kod RS-a i kod FBiH. RS ima Zakon o gasu, koji je implementirao jedan dio direktiva na kojima insistira Energetska zajednica, a to isto je učinila FBiH kroz nacrt zakona. Od osam-devet ključnih pitanja EZ-a, na pet imamo kvalitetne odgovore i sastoje se u tome da smo određene zahtjeve implementirali u našem zakonodavstvu, ali postoji dio pitanja koji nije završen. Naš odgovor je da ćemo zajednički, u saradnji sa entitetskim ministarstvima, raditi da dođemo do rješenja. Ne mislim da bi EZ u ovom trenutku posegnuo za sankcijama, uostalom, mi ćemo vrlo brzo posjetiti Energetsku zajednicu i razgovarati o pitanjima koja su na stolu za rješavanje”, rekao je Šarović.

Odgovarajući na pitanje o državnom zakonu o gasu, o kojem već neko vrijeme nema dogovora zbog prigovora iz RS-a, Šarović je rekao: “Energetska zajednica ne insistira na jednom zakonu i na samo jednom regulatoru, ali insistira na potpunoj harmonizaciji propisa u ovoj oblasti i potpunom preuzimanju direktiva koje ovo pitanje tretiraju. Naravno, oni preferiraju državni zakon ako ima političkog dogovora, ako nema, onda zakoni u entitetima moraju biti praktično identični i omogućiti jednake uslove poslovanja i u jednom i u drugom dijelu zemlje. Dakle, nije na ovom ministarstvu da se opredjeljuje za ovo ili ono rješenje, mi ćemo učiniti sve da nađemo rješenje, ali ga nema bez saglasnosti obje strane, FBiH i RS-a”.

On je dodao kako je sasvim jasno da BiH mora prihvatiti principe poslovanja kakve ima i ostatak Evrope, jer ne može biti nikakvo izolovano ostrvo. Šarović je mišljenja da bi gasni sektor trebao funkcionisati na sličan, odnosno isti način kao i elektroenergetski i Energetska zajednica će sve učiniti da BiH ne bude smetnja liberalnoj trgovini.

Pozitivan pomak u kontekstu ispunjavanja obaveza prema Energetskoj zajednici, istina sa zakašnjenjem od pet godina, napravila je Federacija BiH. Naime, u ovom entitetu konačno je napisan zakon o gasu.

“Zakon o gasu je završen, dobili smo mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva pravde i Ministarstva finansija i sad treba još malo da ga korigujemo, te nakon što se usvoji nacrt na Vladi, zakon ide u parlamentarnu proceduru. Nakon usvajanja nacrta na Vladi FBiH, poslaćemo ga Energetskoj zajednici da čujemo i njihovo mišljenje”, kazao je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

On je dodao kako je ovim zakonom riješeno sve što je u entitetskoj nadležnosti, a u državnoj nadležnosti je transport gasa, kao što je slučaj i kod struje.

“Ono što je u nadležnosti entiteta, predviđeno je ovim zakonom”, naglasio je Trhulj.

Bivši direktor BH gasa Almir Bečarević vjeruje da će Energetska zajednica kazniti BiH za nedonošenje okvirnog zakona o gasu, jer su istekli svi rokovi koje je ona postavila.

Kašnjenje u otvaranju tržišta, ipak, najskuplje plaćaju građani. Naime, BiH ima samo jednog snabdjevača prirodnim plinom, a to je ruski Gazprom, i samo jedan pravac snabdijevanja, odnosno gasovod Srbija – Zvornik – Sarajevo – Zenica. U pogledu cijena BiH se gasom snabdijeva po dobro poznatom principu uzmi ili ostavi.

Naime, naša zemlja plaća treću najveću cijenu gasa u Evropi, 515,2 američka dolara po kubnom metru plina, veću cijenu plaćaju samo Makedonija i Poljska. Upravo BiH i Makedonija 100 posto zavise od ruskog gasa.

U tom kontekstu naša zemlja što prije treba obezbijediti alternativni izvor snabdijevanja gasom, međutim, to će, prema svemu sudeći, biti vrlo teško izvesti.

Trenutno BiH ima nekoliko opcija za izgradnju gasovoda koji bi obezbijedio stabilnost i diversifikaciju snabdijevanja. Mnogi smatraju da je najbolji od svih tih projekata gasovod Slavonski Brod – Brod – Zenica. Na ovaj način naša zemlja bi se priključila na gasni prsten Energetske zajednice.

Kako nam je kazao Bečarević, za ovaj projekat je urađena studija izvodljivosti, koja je pokazala punu opravdanost projekta, a Evropska investicijska banka je izrazila interes za finasiranje i odobrila ga u prvom krugu. Ovaj gasovod omogućava BiH da se priključi na dva velika evropska projekta, Nabucco i Južni tok. Međutim, ovaj projekat je izgubio podršku Republike Srpske, a podrška je potrebna jer prolazi kroz teritoriju ovog entiteta, zbog toga što RS planira učestvovati u izgradnji kraka gasovoda Južni tok kroz ovaj entitet, te zbog toga neće učestvovati ni u jednom drugom projektu.

Drugi projekat koji bi omogućio diversifikaciju izvora snabdijevanja, ne samo sigurnost je gasovod iz pravca Splita do Travnika. Ovaj projekat, koji se sada završava, Zenica – Travnik, u svom nastavku mogao bi ići prema jugu i time bi bili priključeni na gasni sistem Hrvatske, koja također gasifikuje Dalmaciju.

“Prvi projekat je odmah isplativ zato što se praktično samo preko rijeke nalazi Rafinerija Brod, a drugi projekat s juga trebao bi biti označen kao strateški projekat i omogućio bi pored sigurnosti i diversifikaciju”, kazao je Bečarević.
Ono što koči gasovod Brod – Zenica je namjera RS-a da gradi ogranak gasovoda Južni tok.

Iracionalni razlozi

“Prema svim analizama, na trasi gasovoda Južni tok kroz RS apsolutno nema nikakve ekonomske opravdanosti i nikakve potrošnje gasa. S tim u vezi, RS je pokrenuo priču i nacrtao na tom pravcu dvije termoelektrane na gas, kako bi podigao razinu potrošnje do neke približne isplativosti. Međutim, Srbija isto tako planirala dvije gasne elektrane, Hrvatska na svojoj trasi jednu i FBiH planira TE u  Zenici. U radijusu 300-400 kilometara bi trebalo da bude šest gasnih elektrana, što je nemoguće i to nikada neće biti, pitanje je od tih šest hoće li biti izgrađena makar jedna, a kamoli dvije. Ubijeđen sam da je RS samo nacrtao elektrane, a nije ih planirao, plan je kad imate studiju, punu opravdanost i kad znate cijenu struje iz takve elektrane. Ovdje se jednostavno gaje iluzije. Tu je uglavnom politika u pitanju i nerealni, odnosno iracionalni razlozi RS-a. Neću reći da ne treba učestvovati u Južnom toku, daleko od toga, ali to nije isplativo”, rekao je bivši direktor BH Gasa.

Podaci o iskorištenosti postojećeg gasovoda najbolje govore o isplativosti Južnog toka. Naime, postojeći gasovod kojim se snabdijevamo iz Srbije, ako Južni tok prođe kroz Srbiju, već će biti konektovan na Južni tok. Trenutna iskorištenost kapaciteta ovog gasovoda je oko 200 miliona kubika, a projektovan je na milijardu kubika.

“Sad neko planira da još jedan gasovod nacrta i gradi iz istog pravca. Da li mi time dobijamo sigurnost u snabdijevanju? Ne dobijamo. Imamo isti ulaz, isti pravac, sve isto – nismo riješili osnovni problem. Brod – Zenica daje sigurnost u snabdijevanju iz drugog pravca i možemo da biramo iz kojeg pravca ćemo dobavljati gas. To nije slučaj sa krakom Južnog toka, ovdje je politika u pitanju i želja RS-a da se marketinški promovira, pogotovo će to biti intenzivirano iduće godine pred izbore”, rekao je Bečarević.

U trenutnoj situaciji, kada nemamo mogućnost snabdijevanja iz dva pravca, mi nemamo mogućnost da trgujemo gasom. Ako gasovod u BiH ne ulazi kod Zvornika nego kod Bijeljine, mi opet ništa nismo dobili, treba nam jedan ulaz sa potpuno drugog smjera i drugog gasovoda. Sa gasovodom Brod – Zenica možemo biti na Južnom toku, a otvara nam se mogućnost snabdijevanja iz Mađarske ili Hrvatske, možemo da biramo koji nam je povoljniji.

“Niko ne bježi od ruskog gasa, ali nam trebaju uslovi da budemo na tržištu, jer imamo jedan izvor snabdijevanja i jednostavno nemamo drugu mogućnost. Logično je da kad imamo jedan izvor princip je uzmi ili ostavi. Pogotovo bi bilo dobro ako se ostvari namjera Hrvatske da izgradi terminal za tečni prirodni gas (TPG) na Krku. U tom slučaju mogli bismo se snabdijevati iz Splita preko Tranika. Za taj gasovod već je urađena studija izvodljivosti, tako bismo sebi omogućili da se snabdijevamo iz drugog pravca. Također velika je mogućnost da prođe gasovod Jadransko-jonske inicijative jadranskom obalom. Nedavno je potpisan sporazum između Albanije, Grčke i Italije za taj gasovod, tako da se i na njega možemo priključiti. Tek tada bismo imali mogućnost da trgujemo gasom i drugačija bi bila priča oko cijena”, zaključio je Bečarević.

Oslobođenje