Dogodilo se na današnji dan – 30. mart

30. mart (ožujak) (30.3.) je 89. dan godine po gregorijanskom kalendaru (90. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 276 dana.

Događaji

1946. – Održana 3. dodjela “Zlatnog globusa”;
2006. – U Splitu snimljene prve scene filma “Jemin – teško je biti fin” bosanskohercegovačkog režisera Srđana Vuletića;
2006. – Zbog poplava širom Češke, na jugu Poljske i istoku i zapadu Slovačke, hiljade ljudi prinuđeni su napustiti svoje domove. U Češkoj je noćas evakuirano više od 10.000 ljudi u gradu Znojmu, na granici s Austrijom;

Rođeni

1432 – Mehmed II. zvani el Fatih (Osvajač) (Edirne, 30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.), osmanski sultan.
Mehmed II.
Mehmed II. je rođen u Edirneu, tada glavnom gradu Osmanske države, 29. ožujka 1432. godine. Njegov otac je bio sultan Murat II, a majka Huma Hatun. Kada je imao 11 godina poslan je u Amaziju da pohađa školu i stekne iskustvo što je bila praksa i ranijih sultana. Još u mladosti, mladi prijestolonasljednik Mehmed II. se okitio visokim znanjima o vjeri, povijesti, zemljopisu, inženjerstvu, pjesništvu, književnosti. Takođe je naučio i nekoliko jezika: arapski, perzijski, grčki, srpski i talijanski.
Mehmed II. postaje sultan prvi put 1444. godine poslije abdikacije svog oca Murata II. To prvo razdoblje vlasti završava iste godine kada mu se vojnici bune poslije poraza od križarske vojske i vraćaju na vlast Murata II. Njegov otac sultan Murat II. po drugi put abdicira 1451. godine.
Mladi sultan prvo na redu je imao osvajanje Konstantinopola koji pada u Turske ruke 1453. godine. Osvajanje Konstantinopola je omogućilo Mehmedu II. da okrene svoju pažnju ka Anadoliji. Mehmed je pokušao stvoriti jedinstvenu vlast u Anadoliji osvajajući Turske države zvane Bejlik i Grčko carstvo Trebizonda na sjeveroistoku Anadolije, ujedinjujući se sa Zlatnom hordom sa Krim.
Mehmed II. je na Istok išao do Beograda, gdje je pokušao zauzeti grad John Hunyadija na Opsadi Beograda 1456. Mađarski činovnici su uspješno odbranili grad i Osmanlije su se privremeno povukle, ali su na poslijetku oni zauzeli cijelu Srbiju.
Srbija je osvojena 1459. godine, Bizant to jest Morea njegova posljednja provincija 1460. godine zajedno s Atenom nakon čega se rat prebacuje u Aziju. Novi vojni cilj postaje Trapezuntsko Carstvo koji je u stvarnosti posljednji slobodni teritorij starog Bizanta. Da bi se ono osvojilo 15. kolovoza 1461. godine sultan uz put osvaja nekoliko malenih turskih kneževina. Po povratku u Europu on osvaja Bosnu 1463. godine i ne zamara se kasnijom tamošnjom mađarskom ofenzivom želeći s njima izbjeći sukob.
U drugom dijelu svoje vladavine Mehmed II. osvaja Krim, dijelove Albanije i otok Eubeju. Uz sve te pobjede užasno po njega pada poraz u Moldaviji 1475. godine.
Mehmed II. se smatra za nacionalnog heroja u Turskoj.
Ahdnama Mehmeda Fatiha data bosanskim franjevcima smatra se najstarijim pisanim dokumentom o ljudskim pravima.
U njegovo vrijeme je djelovao i veliki vezir bosanskog podrijetla Ahmed-paša Hercegović, a školovao se sa Adni Mahmud-pašom Anđelovićem.

1746 – Francisco José de Goya y Lucientes (Fuendetodos, 30. mart 1746. – Bordeaux, 16. april 1828.), španski slikar.
Rođen je u malom mjestu Fuendetodos, ali je uglavnom živio u Madridu. U Zaragozi je sa 14 godina učio od slikara Joséa Luzanana, prijatelja Goyinog oca. Vjenčao se sa Josefom Bayeu, sestrom Francisca Bayeua 1773.
Godine 1786., nakon prvih uspjeha s kartonima za kraljevsku manufakturu, postaje dvorski slikar i u tom je svojstvu slikao gotovo puna četiri desetljeća. Poslije Velázqueza, Goya je najveća pojava u španskom slikarstvu, majstor koji je mimo shema rokokoa i klasicizma duboko zahvatio u stvarnost svog doba i svoje sredine. Goyino je djelo po tematici svestrano. Slikao je prizore iz seljačkog života, stravične scene iz pobuna i ludnica, te kartone za tapiserije, no vrhunac svog stvaranja dosegao je u portretu. Kao dvorski slikar Goya je desetljećima portretirao vladare, aristokraciju, generale i ministre, vojvode i vojvotkinje, ostvarujući njihove maske genijalnom pronicivošću.

1853 – (na slici) Vincent van Gogh (Zundert, 30. mart 1853. – Anvers-sur-Oise, 29. juli 1890.), holandsko-flamanski slikar.
Pokrenuo je evropsko slikarstvo na traženje novih likovnih formulacija. Počeo je crtanje likova rudara u Belgiji. Dolaskom u Pariz upoznaje djela impresionista i neoimpresionista te preuzima njihovi kolorističku metodu. Čiste boje polaže izravno iz tuba na platna u širokim i energičnim namazima. U grozničavoj ekstazi stvara pejzaže, likove Arležana, autoportrete, interijere, motive s cvijećem i mrtve prirode. Kada je Pol Gogen došao u Arl počeo je zajedno slikati sa Van Gogom, ali ubrzo su se njih dvojica posvadjali i na kraju je Gogen otišao iz Arl-a. Van Gog je bio jako očajan i odsjekao je sebi uho i kasnije završava u duševnoj bolnici. Na slikanju u prirodi kada mu nije išlo od ruke, u svojoj 37 godini ubio se iz pištolja koji je uvjek nosio da se brani od šumskih životinja. U sedam godina rada stvorio je oko 850 slika i više od 900 crteža, a za života je prodao samo jednu jedinu sliku.

1880 – Sean O'Casey, irski dramaturg
1894 – Sergej Vladimirovič Iljušin, sovjetski konstruktor aviona
1913 – Frankie Laine, američki pjevač
1937 – Warren Beatty, američki glumac
1945 – Eric Clapton, britanski kantautor
1950 – Robbie Coltrane, škotski glumac
1964 – Tracy Chapman, američka pjevačica
1968 – Céline Dion, kanadska pjevačica
1979 – Norah Jones, američka pjevačica
(1990.) – Angelina Ilic, semberka

Umrli

1912 – Karl Friedrich May (Ernstthal, 25. februar 1842. – Radebeul, 30. mart 1912.), njemački književnik.
Autor kojega zaboravljaju gotovo svi književni historičari, a pamte milioni čitatelja, pustolovni pisac čije je djelo zabavne naravi i goleme popularnosti. Na Mayevu djelu, ne baš posebnog umjetničkoga obima, odgojili su se mnogi naraštaji mladih čitatelja.
Prevođene na tridesetak jezika, njegove su knjige objavljivane u rekordnim tiražima, a najpoznatije su: “Na dalekom zapadu”, “Lovci na medvjede”, “Kroz pustinju”, “Winnetou”, “U carstvu srebrnoga lava”, “Blago u srebrnom jezeru” i “U Balkanskim gudurama”.
Prema njegovim djelima snimljeni su mnogi filmovi i televizijske serije, a uzor su i mnogim stripova.

1912 – Osman Đikić, bosanskohercegovački pjesnik

Wikipedia

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close