Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 29. august

29. august (kolovoz) (29.8.) je 241. dan godine po gregorijanskom kalendaru (242. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 124 dana.

Događaji

1189. – Povelja bosanskog bana Kulina je najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke povijesti. Napisana je 29. kolovoza 1189. godine bosančicom na jeziku u kojem preteže narodni jezik štokavskoga narječja nad crkvenoslavenskim, s dijelovima na latinici napisanima latinskim jezikom, i kao takva zaslužuje pozornost ne samo kod povjesničara, nego i jezikoslovaca. Njome je tadašnji bosanski vladar Kulin ban, koji ju je napisao dubrovačkom knezu Gervasiusu ili Krvašu, regulirao trgovačke odnose između Bosne i Dubrovnika, dajući dubrovačkim trgovcima slobodu trgovanja u Bosni bez ikakvih nadoknada. To je prvi diplomatski dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu druge države.
Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka; dva se nalaze u Dubrovačkom arhivu u Dubrovniku, a treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću danas se nalazi u posjedu Ruske akademije znanosti i umjetnosti u Sankt Petersburgu. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. Bosna i Hercegovina je uputila zahtjev za njen povratak, no Rusija je odbila zahtjev smatrajući kako je je taj primjerak Povelje Kulina bana po svim pravnim uzusima njihovo vlasništvo.
Pokušavajući odrediti odnos između triju sačuvanih primjeraka Povelje Kulina bana povjesničari su formulirali objasnidbene obrasce: izvornik, stariji i noviji prijepis. Naime, vjeruje se kako je samo jedan od triju primjeraka original, i to onaj ruski primjerak, a da su dva primjerka u Dubrovniku stariji i noviji prijepisi. Primjerci povelje se i danas tako zovu, iako se znanstvenici nikada do kraja nisu usuglasili po pitanju koji je primjerak izvornik, a koji su prijepisi. Problemu lociranja izvorne Povelje značajno su pridonijeli povjesničari Gregor Čremošnik i Josip Vrana. Gregor Čremošnik je tvrdio da je original povelje Kulina bana danas u Dubrovniku, te da je to zapravo ranije pogrješno definirani stariji prijepis (koji ima devet redova latinskoga teksta). Najstarije mišljenje, da je petrogradski primjerak original, zastupao je Josip Vrana, čime nisu poništene pretpostavke Gregora Čremošnika.
Novija istraživanja pokazuju da je veoma moguće da je Povelja izvorno pisana u više primjeraka, što je bio običaj kod službenih dokumenata. Milko Brković svojom analizom upotpunjuje Čremošnikovo mišljenje, ali napominje da nije ni važno koji je od tri primjerka izvoran, jer su sva tri primjerka nastala u približno isto vrijeme, pa su time svi originali. Temelj Brkovićeve postavke je dvojezičnost (hrvatski, odnosno bošnjački ili srpski na bosančici i latinski) po kojoj su ovakove povelje rađene najčešće u četiri primjerka, po dvije za obje strane, ali da danas od četiri napisana imamo samo tri sačuvana dokumenta.
Povodom Dana Kantona Sarajevo i 60 godina Istorijskog arhiva Sarajevo, početkom svibnja 2009. godine bilo je planirano da se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu izloži Povelja Kulina bana, točnije jedan od njena tri sačuvana “izvornika” iz Dubravačkog arhiva. Državni arhiv u Dubrovniku je 2006. na posudbu Mađarskoj dao povelju ugarsko-hrvatske kraljice Marije iz 1384. godine, no Hrvatsko arhivsko vijeće, kao savjetodavno tijelo ministra kulture Boža Biškupića, odbilo je dati suglasnost da se iz Dubrovačkog arhiva u Sarajevo na 15 dana pošalje Kulinova povelja te je ponudilo kopiju, što su u Sarajevu odbili.

1995. – Drugi masakr na Markalama

Rođeni

1632 – John Locke (Džon Lok 1632-1704), bio je engleski filozof i empirista 17.st. John Locke je bio glavni engleski predstavnik empirizma. On je osnivač spoznajne teorije i on smješta iskustvo, ili ideje osjeta i reflekse, u osnovu ljudskog razuma. Locke je smatrao da svo znanje potiče iz iskustva, jer je naša duša po rođenju “tabula rasa”. Pošto ukida bilo kakav prostor za “urođene ideje” u osnovama znanja, može se reći da je u tom smislu anti-racionalistički. Međutim, Locke govori da postoji mogućnost saznanja da nam neke od naših ideja pružaju odgovarajuću predstavu svijeta koji nas okružuje.
John Locke je imao veliki uticaj na razvoj političke filozofije. Njegove ideje su bile temelj za koncepte američkog zakona i organizacije vlasti. Lokova epistemologija i filozofija imala je veliki uticaj i na period prosvjetiteljstva.

1915 – Ingrid Bergman, švedska filmska i pozorišna glumica
1939 – Joel Schumacher, američki režiser, scenarist i filmski producent
1942 – Sterling Morrison, američki gitarista
1954 – Željko Ivanković, bosanski književnik i prevodilac
1958 – Michael Jackson, američki pjevač

Umrli

1904 – Murat V, osmanlijski sultan
1982 – Ingrid Bergman, švedska filmska i pozorišna glumica

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close