Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić za Vijesti.ba ističe da nije tačno da BiH nije visoko zadužena zemlja, kako se to obično govori, jer za zemlje u razvoju postoji jedan kriterij a za razvijene zemlje postoji drugi kriterij a ovdje se stalno primjenjuje kriterij za razvijene zemlje. Uzimajući to u obzir Bosna i Hercegovina jede samu sebe već godinama, kaže Cenić.
Cenić kaže da je dovoljno otvoriti web sajt Centralne banke i tamo imate potraživanje komercijalnih banaka od generalne vlade, fondova.
“Godinama upozoravam da taj dug raste nevjerovatno. U tome dugu ima i direktnih kredita, zapisa, obveznica i to samo komercijalne banka kupuju. Zašto ih kupuju? Zato što je zarada visoka i zato što je mnogo manji rizik, nego kada da kredit privredi.Ali i banke imaju svoj limit do kojeg mogu da se izlože prema jednom klijentu, u ovom slučaju vladi. Zapisi dospiju na naplatu, kako se plaća onda se drugi izdaju i vrtimo se u krug a direktna zaduženja postaju sve veća”, dodaje Cenić.
Ekonomista Aleksa Milojević u intervju za Vijesti.ba upozorava da podaci o zaduženosti alarmantniji nego što se misli. On ističe da u bi u budućnosti moglo doći do toga da građani Federacije BiH vraćaju dio duga RS-a.
“RS je skoro dva puta više zadužena nego FBiH. Upravo ta činjenica otvara veliki problem u budućnosti. Naša valuta konvertibilna marka vezana je za evro, a to ne može vječno trajati, odnosno jednom se mora osloboditi. Kada BiH bude ulazila u EU, moraće prestati vezanost njene valute za evro. Upravo će se tada pokazati problem da će građani FBiH vraćati dio duga RS. Prema mom računu, to je oko tri milijarde KM. Naravno, građani FBiH to neće željeti i mislim da će to biti veliki međunacionalni problem”, kazao je za Vijesti.ba Milojević
Napominje da je BiH jedno monetarno područje i ne mogu se donositi neusaglašene odluke.
“Budući da je riječ o tipičnom monetarnom pitanju, obratio sam se guverneru Centralne banke BiH sa zahtjevom da on, na bazi svojih monetarnih nadležnosti, zaustavi zaduživanje RS do izjednačenja duga sa FBiH”, naveo je Milojević.
“U normalnim monetarnim prilikama, vlast se nikada ne može zadužiti kod komercijalnih banaka. Međutim, ovo je jedan naopak privredni sistem, pa je moguće i to. U normalnim prilikama, vlada se može zadužiti kod centralne banke, kada ona ima svoju emisionu mogućnost. Tada vlada za godinu dana mora vratiti taj novac, jer u suprotnom ide inflacija”, kaže za Vijesti.ba Miojević.
Komercijalne banke dižu kamate, pod kojima se vlada zadužuje, takve da ih niko u svijetu ne pamti. Kada vlada u normalnoj državi posuđuje sa kamatnom stopom od jedan posto, smatra se da je ta vlada već u velikoj krizi.
“To je potpuni finansijski kolaps. Vlada će sigurno ugroziti komercijalne banke, jer Vlada neće moći vraćati dug. Već se posuđuje novac da bi se vratio dug, jer ne postoje vlastiti izvori prihoda. Vrtimo se u krug, ali to sigurno neće dugo trajati”, rekao je Milojević.
Govoreći o tome koliko je u uslovim ovakvog kreditnog zaduživanja nemoguće povećavati socijalne izdatke Cenić je naglasila da banke nisu socijalne ustanove te da bez pokretanja privrede ne može biti povećanja socijalnih izdataka
“Političke partije bi trebale znati da je potrebno ojačati privredu da bi povećali socijalni izdatci. Mora se razmišljati o tome kako omogućiti privredi da radi da bi bilo više sredstava za socijalna davanja. Samo donijeti odluku o povećanju socijalnih izdatake ne može donijeti riješenje jer vlade nemaju odakle da izdvajaju taj novac”, kazala je Cenić za Vijesti.ba.
(Vijesti.ba)
