Francuska će uskoro započeti evropsku pobunu protiv SAD

Do političke podele Evropske unije će doći upravo zbog izbeglica. Po tom pitanju je Francuska najslabija. Nikola Sarkozi i Marin Le Pen su dobili regionalne izbore u Francuskoj u martu ove godine, a vrlo je verovatno da će većina vlasti istočne Evrope stati na stranu Francuske.

Sarkozijev uspeh na regionalnim izborima u martu bi mogao da ga vrati nazad u politiku. U Francuskoj niko ne sumnja da će se Nikola Sarkozi (republikanci) kandidovati za predsednika 2017. godine. Marin Le Pen iz Nacionalnog fronta takođe ima šansu da ugrabi veliki broj glasova.

Socijalisti će ostati po strani pošto njihov lider, Fransoa Oland, ne uspeva da reši najveći problem Francuske – nekontrolisani dotok migranata.

Nikola Sarkozi je 10. septembra u intervjuu za novine Le Figaro rekao da će se francusko društvo raspasti zbog migranata. Sarkozi navodi da Oland više ne kontroliše stanje stvari u evropskoj politici i da više ne postoji unija između Nemačke i Francuske koja je vodila evropsku politiku.

Što se tiče izbegličke krize, Sarkozi je predložio da se izbeglice smeste u prihvatnim centrima u državama na periferiji Šengenskog sporazuma i da se svaka država pojedinačno izbori sa tim problemom.

Naravno, izbeglički kampovi su u suprotnosti sa tolerantnom politikom Brisela, ali Sarkozi kaže da ovo nije pitanje „ideološkog izbora“. „Ovo je pitanje hvatanja u koštac sa realnošću jer će raspad francuske nacije postati neizbežan ako ne budemo pažljivi. Tada će biti kasno za suze“, rekao je Nikola Sarkozi.

Liderka Nacionalnog fronta, Marin Le Pen, iskritikovala je i Brisel i Berlin. „Ne samo da Nemačka želi da kontroliše našu ekonomiju, već hoće i da nam nametne nekoliko stotina hiljada izbeglica“, rekla je Le Pen, govoreći pred članovima partije u Marseju 6. septembra. Ona je dodala da Francuska nema ni mogućnosti ni želju da otvori vrata za migrante.

„Šta je tolerancija? Šta to znači?“, pitala je Le Pen. „Ja sam veoma tolerantna i gostoljubiva, kao i vi. Ali da li vi želite da primite 12 ilegalnih imigranata u svoj stan? Naravno da ne želite!“, rekla je ona.

Stranka Nacionalni front je dobila izbore u Evropskom parlamentu prošle godine i osvojila nekoliko mesta na okružnim izborima 2014. godine. Nedavna anketa je pokazala da bi 30% mladih ljudi između 18 i 24 godine glasalo za Nacionalni front. „Mi nismo ni levičari ni desničari, mi smo francuska partija“, rekla je Le Pen.

Mnoge evropske partije, koje Brisel označava kao ekstremno desničarske i nacionalističke, mogu da kažu isto to. One se ne slažu sa idejama evropskih integracija, transatlantskim sporazumom i ideologijom „tolerancije“ prema različitim manjinama.

Austrijska partija za slobodu (FPO) i mađarski Jobik su takve organizacije. Takođe postoji belgijski Flamanski interes (Vlaams Belang –VB), zatim Bugarski napad, Nacionalna demokratska partija Nemačke (NPD), Zlatna zora u Grčkoj, Severna liga u Italiji, kao i Partija reda i pravde (TT) u Litvaniji.

Oko petina evropskih parlamentaraca se pridržava ove politike. To nije dovoljno da znatno utiče na glasanje, ali situacija bi mogla dramatično da se promeni na sledećim izborima za Evropski parlament.

Francuska bi za nekoliko godina mogla da postane lider Evropske unije u sprovođenju politike nezavisno od SAD. Sarkozi je već rekao da SAD ne mogu da barataju globalnim vođstvom i da ne mogu da reše problem migracije.

Prema njegovom mišljenju, nedostatak međunarodnog vođstva u izbegličkoj krizi je zastrašujuć i opasan. Sarkozi zna da vlasti većine istočnoevropskih država, poput Estonije, Slovačke, Češke i Mađarske, neće primiti muslimanske izbeglice.

Brisel je za sada prosledio samo 30 od 60.000 prijava, odugovlačeći sa problemom. Politička kriza je veoma blizu. U Velikoj Britaniji se već planira referendum kojim će se odlučiti o članstvu u EU zbog pritiska Partije nezavisnosti (UKIP) koja je rekla: ili referendum ili nema koalicije.

Sve to bi moglo indirektno pozitivno da deluje na Rusiju. Sarkozi čak navodi da mora da se prestane sa međunarodnim pritiskom na Rusiju. Međutim, sve bi moglo da se promeni kada bi on došao na vlast kao predsednik. On bi mogao za tren oka ponovo da se udruži sa Vašingtonom.

Grčka je dobar primer toga. Grčki premijer Cipras je na početku govorio kako će Grčka izaći iz NATO-a, ali se na kraju poklonio pred Šojbleom.

Carstva propadaju pošto se raspadaju iznutra. Trenutna izbeglička kriza je interni problem koji bi mogao da razori Evropu. Carstva nisu večna, a isto važi i za carstvo SAD.

Webtribune.rs

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close