Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 12. april

12. april (travanj) (12. 4) jeste 102. dan godine po gregorijanskom kalendaru (103. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 263 dana.

Događaji

467 – Antemije postao car Zapadnog rimskog carstva.
1633 – Inkvizicija započela službeno ispitivanje Galilea Galileja (na slici).
1861 – Započeo Američki građanski rat napadom Konfederacije na Fort Sumter
1961 – Jurij Gagarin, sovjetski kosmonaut, u svemirskom brodu Vostok prvi put u historiji obletio našu planetu
1981 – Columbia, prvi space shuttle, lansiran na prvi let.

Rođeni

1885 – Robert Delaunay, francuski slikar

1917 – Džemal Bijedić (12. april 1917-18. januar 1977), rođen u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke porodice. Kao gimnazijalac se simpatiše sa pokretom komunista, kome se tokom studije na Univerzitetu u Beogradu i priključuje. Oktobra 1939. u Beogradu biva primljen u SKOJ, a decembra 1939 u mostarskoj organizaciji u KPJ. Četri puta biva zatvaran, svaki put u Mostaru. Za vrijeme Drugog svjetskog rata aktivno kao član Partije učestvuje u NOB-i. Nakon rata postaje pomoćnik ministra unutrašnjih poslova vlade Bosne i Hercegovine, potom 1948. načelnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KPBiH. Lista njegovih funkcija je duga i vodi ka gore na hijerarhijskoj ljestvici: sem dvije navedene funkcije bio je i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine, predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV) 1971 godine. Tragično je preminuo 18. januara 1977. g. u avionskoj nesreći na putu za Sarajevo u vrhuncu svoje moći. Supruga Razija je poginula zajedno sa Bijedićem. Iza sebe su ostavili troje djece: Dragana, Azru i Milenka.
Potpisnik letaka za borbu za autonomiju Bosne i Hercegovine u međuratnom periodu do 1941. do svoje pogibije se zalaže za razvitak privrede, primjenu principa samoupravljanja, promociju Jugoslavije u inostranstvu i jačanje Pakta nesvrstanih. Organizator nove bosanske privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija, te 80-tih godina djelimično ostvarenog kulturnog projekta “hiljadu škola”. Za kratko vrijeme susreće sve važnije svjetske državnike tog vremena, Mao Ce Tunga (Mao Tse-Tung), Džeralda Forda (Gerald Ford), Leonida Brežnjeva (Leonid Brežnjev). Uvijek uz Tita, špekulisan je kao njegov mogući nasljednik, što je otvorilo sumnje u slučajnost avionske nesreće. Priče o umješanosti Titove supruge Jovanke Broz u ovoj avionskoj nesreći i do dan danas su ostale žive. Naime, Tito koji je do tada stalno putovao sa Jovankom širom svijeta, ali je poslije ove avionske nesreće stavio sopstvenu suprugu u kućni pritvor.

1933 – Montserrat Caballé, španska operna pjevačica
1948 – Joschka Fischer, njemački političar i državnik
1956 – Andy Garcia, američki glumac
1956 – Herbert Grönemeyer, njemački kantautor
1971 – Shannen Doherty, američka glumica
1985 – Šahrijar Mamedjarov (azer.: Şəhriyar Həmid oğlu Məmmədyarov) azerbejdžanski je šahovski velemajstor. Poznat je po nadimku “Šah”.

Umrli

238 – Gordijan II, rimski imperator tokom 238. godine
352 – Julije I, rimski papa

1945 – Franklin Delano Roosevelt bio je američki državnik i političar, a za predsjednika SAD-a biran je 4 puta uzastopno, što je jedinstven slučaj u historiji SAD-a.
Franklin Delano Roosevelt rođen je 30. januara 1882. godine. Politkom se počeo baviti 1907. godine, a već 1910- izabran je za senatora savezne države New York na listi Demokratske stranke. Predsjednik Wilson imenovao ga je 1913. podsekretarom mornarice. Na toj dužnosti je ostao do 1920. godine kada je Demokratska stranka izgubila izbore. Iako obolio od paralize 1921. nastavio je političku djelatnost te je 1928. godine izabran za guvernera savezne države New York. Na konvenciji Demokratske stranke 1931. izabran je za predsjedničkog kandidata. Na izborima 1932. godine Franklin Delano Roosevelt odnosi nadmoćnu pobjedu – samo šest država nije glasalo za njega. Na predsjedničkoj inaguraciji 1933. u martu obećao je New Deal (socijalne mjere u vrijeme duboke ekonomske krize koje su mu donijele veliku popularnost) i izrekao, kasnije čuvenu, rečenicu:
Dopustite da iznesem svoje čvrsto vjerovanje kako se trebamo bojati jedino straha samoga.
S New Dealom Roosevelt je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje nacionalne privrede. Kampanja je uključivala masovni program javnih radova (brane, šume, autoceste) koji su financirani iz saveznog proračuna. Ovi radovi omogućili su zapošljavanje nekoliko miliona ljudi. Uz to reorganiziran je bankovni sistem, uvedeno je osiguranje za nezaposlene i penzija. Također je izmijenio politiku Sjedinjenih Država prema država Srednje i Južne Amerike u politiku dobrog susjedstva. Tri godine prije ponovnog izbora za predsjednika Sjedinjenih Država, tačnije 1933. godine, sa Sovjetskim Savezom uspostavlja diplomatske odnose. Godine 1940. treći se put kandidirao za predsjednika Sjedinjenih Država, što je to dotada bilo nezabilježeno u američkoj historiji.
14. augusta 1941. Roosevelt i Churchill sastali su se u Placentia Bayu u New Foundlandu (Kanada) i sastavili Atlantsku povelju koja je sadržavala četiri, takozvana, Rooseveltova pravila koja je iste godine objavio u Povelji o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Atlanska povelja značila je začetak Ujedinjenih naroda. S Churchillom je potpisao i Zakon o zajmu i najmu kojim je omogućio američku pomoć u borbi protiv Sila Osovine.
U novembru 1944. godine po četvrti put pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Već prilikom susreta na Jalti (u februaru 1945. godine) s Churchillom i Staljinom vidno je bolestan. Tada ga je pregledao Churchillov liječnik i dao mu manje od šest mjeseci života. Preminuo je 12. aprila 1945. od izljeva krvi u mozak u Warm Springsu u saveznoj državi Georgiji. Pokopan je u Washingtonu. Posthumno po njemu je nazvan jedan nosač aviona američke mornarice. Također, posthumno 1948. godine u Londonu mu je otkriven spomenik na jednom od londonskih trgova. Spomenik je na svečanom otvaranju otkrila Rooseveltova supruga Eleanor Roosevelt.

1979 – Đuro Pucar, bosanskohercegovački političar

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close