Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 10. april

10. april (travanj) (10.4.) je 100. dan godine po gregorijanskom kalendaru (101. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 265 dana.

Događaji:

1790. – Uspostavljen je sistem patentne zaštite u SAD-u.

1849. – Valter Hunt iz Njujorka je patentirao svoj pronalazak – zihernadlu (pribadaču).

1912. – Titanik otpočinje svoje prvo i posljednje putovanje. Poslije sudara sa ledenim brijegom u sjevernom Atlantiku, Titanik je potonuo, a od 2224 putnika utopilo se 1517.

1941. – Član ustaškog pokreta Slavko Kvaternik u Zagrebu proglasio Nezavisnu državu Hrvatsku.

1972. – SAD, SSSR i 70 drugih država složilo se da se zabrani upotreba biološkog oružja.

1992. – Srpske paravojne snage okupirale Kupres.

1994. – NATO bombardirao srpske položaje u okolici Goražda

Rođeni:

1847 – Joseph Pulitzer (Džozef Pulicer) (Makó, Mađarska, 10. april 1847. – Charleston, SAD, 29. oktobar 1911.), američki novinar i publicist
Istaknuto je ime američkoga novinarstva. U Ameriku se iselio kao vrlo mlad, a učestvovao je u američkom građanskom ratu. Postaje vlasnikom mnogih novinskih izdavačkih kuća, a biran je i u Kongres SAD-a. Ustanovio je nagradu za novinarstvo koja nosi njegovo ime: Pulitzerova nagrada koja se u Sjedinjenim Državama i danas dodjeljuje svake godine za najbolje ostvarenje u novinarstvu, književnosti i karikaturi.
Pulitzer je priželjkivao vojnu karijeru ali ga austrijska vojska odbila primiti u svoje redove zbog slabog zdravlja i lošeg vida. Godine 1864. emigrirao je u SAD kako bi učestvovao u Američkom građanskom ratu. Po završetku rata nastanjuje se u St. Louisu, Missouri, gdje 1868. godine počinje raditi za Westliche Post, dnevne novine na njemačkom jeziku. Pridružuje se Republikanskoj stranci i 1869. godine postaje članom skupštine države Missuri. 1872. Pulitzer kupuje Westliche Post za 3.000 dolara. Godine 1878. kupuje i St. Louis Dispatch za 2.700 dolara, spajajući ova dva dnevnika u St. Louis Post-Dispatch, koji do današnjih dana ostaje najvažnijim dnevnim listom St. Missourija.
Godine 1883. Pulitzer, tada već bogat čovjek, kupuje New York World, novine koje su poslovale s 40.000 dolara gubitka godišnje. Skandali, ljudske priče, senzacije postaju fokus Pulitzerovog interesovanja. Godine 1885. na samo nekoliko mjeseci član je Donjeg doma američkog parlamenta. Odustaje od članstva, smatrajući da politika nije za njega. Godine 1887. u svoje novinarske redove regrutira Nellie Blya, čuvenog novinara istraživačkog novinarstva. Godine 1895. World predstavlja veoma popularnog Yellow Kida, autora Richarda F. Outcaulta. Yellow Kid bio je prvi strip štampan u boji. Pod vodstvom Pulitzera tiraž je s 15.000 primjeraka porastao na 600.000 što ga je učinilo najvećim štampanim medijem u zemlji.
1895. William Randolph Hearst kupuje New York Journal, čime započinje neprestano rivalstvo. Upravo utrka s Hearstom, naročito tokom izvještavanja prije i tokom Špansko-američkog rata, povezuju Pulitzerovo ime s žutim novinarstvom.
1892. Pulitzer je Seth Lowu, rektoru Univerziteta Columbia ponudio novac za otvaranje prve škole novinarstva u svijetu. Univerzitet je najprije novac odbilo, očito neimpresionirano Pulitzerovim bezskrupuloznim karakterom. 1902. Nicholas Murray Butler, novi rektor univerziteta imao je više sluha kako za školu tako i za nagrade, ali ispunjenje Pulitzerova sna neće zaživjeti za Pulitzerova života. Pulitzer je testamentom univerzitetu ostavio 2 miliona dolara čija je realizacija ostvarena 1912. godine, kada je Univerzitet Missuri već imao svoju prvu školu novinarstva. Ali škola novinarstva Columbia univerziteta postala je jedna od najprestižnijih u svijetu.
Joseph Pulitzer je umro na svojoj jahti u luci Charleston. Pokopan je na groblju Woodlawn u Bronxu, New York. Godine 1917. prema Pulitzerovoj želji prvi put je dodijeljena Pulitzerova nagrada.

1932 – Omar Sharif, egipatski glumac

Umrli:

1931 – Halil Džubran (Bšari, 6. prosinca 1883. – New York, 10. travnja 1931.), također i Kahlil Gibran i Khalil Gibran, bio je libanonski, maronitski, arapski i američki pjesnik.
Rodio se 6. prosinca 1883. u mjestu Bšari, stotinjak kilometara od Bejruta u obitelji maronitskih kršćana. Kada je imao 12 godina, zajedno s majkom, dvije sestre i polubratom emigrira u Boston. Njegov otac ostaje u Libanonu.
Halil u Bostonu 1896. upoznaje fotografa Freda Hollanda Daya, koji mu postaje priljatelj i vrši jak utjecaj na njega. 1897. vraća se u Bejrut i počinje pohađati al-Hikmah gimnaziju te usavršava svoj arapski. 1902. ponovno je u Bostonu i upoznaje mladu pjesnikinju Josephine Peabody, u koju se uskoro zaljubljuje. Iste godine, njegova majka, sestra i polubrat umiru od tuberkuloze. Džubran nalazi duhovnu potporu u drugoj sestri i Josephine.
1905. objavljuje eseje u arapskim novinama, a nakon toga počinje objavljivati pjesme. Svoju prvu knjigu, Nimfe iz dolina, objavio je 1906. u New Yorku, a drugu, Pobunjeni dusi 1908. Vraća se u Boston 1910. i pridružuje Društvu zlatnih veza, udruzi arapsko-američkih pisaca i intektualaca. Svoj jedini roman, Slomljena krila, objavljuje 1912. Arapska antologija njegovih pjesama iz novina objavljena je 1914. u New Yorku pod nazivom Suza i smiješak.
Njegova prva knjiga na engleskom jeziku, Luđak, objavljena je 1918. Prorok, njegovo najpoznatije djelo izlazi 1923. i odmah postiže veliki uspjeh. Svoju kolekciju aforizama, Kraljevstvo mašte, objavljuje u Kairu 1927., a knjigu Isus, sin čovječji 1928. U ožuljku 1931. izlaze Bogovi zemlje.
10. travnja iste godine Halil Džubran umire u New Yorku. Pokopan je u rodnom mjestu Bšari.

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close