Dodik blokira knjiženje vojne imovine

Američki ambasador u našoj zemlji Patrick S. Moon jučer je u razgovoru sa novinarima pohvalio rad ekspertne grupe koja je izradila preporuke za reformu FBiH, ali se osvrnuo i na govor Philipa Reekera, zamjenika pomoćnika državnog tajnika SAD-a, i reakcije koje su uslijedile nakon njega.

Oslobođenje

Moon je jučer kazao kako su SAD zadovoljne reakcijama na paket reformi FBiH, da je Ambasada shvatila kako je u reformi FBiH potreban drugačiji pristup, jer su raniji pokušaji završili bez uspjeha.

Istorijska prilika

– Bilo je vrijeme da se okrenemo narodu. Pet stručnjaka, koji su ozbiljno shvatili projekat, znalo je da to mora biti pragmatičan pristup, koji će imati pozitivan prijem kod političkih stranaka, i istovremeno bilo je posvećeno postizanju međusobnog konsenzusa. Bilo je preporuka koje nisu uključili u svoj prijedlog, jer se svi oni nisu složili. Pred konferenciju su imali 181 preporuku i uistinu su cijenili ono što su čuli. Nakon konferencije došli su do konačnog seta preporuka, neke od njih su modificirali i završili sa sedam dodatnih, tako da ih sada ima 188. Predstavili su ih već Parlamentu, imali su nekoliko brifinga sa političkim strankama, te su i dalje spremni pomoći i podržati Parlament da se o preporukama na tom mjestu razgovara, istakao je Moon.
Ambasador SAD-a napomenuo je da je zadovoljan reakcijama građana, medija, ali i političara.

– Jedva čekamo da Parlament počne razmatrati ove preporuke. Sastat ću se sa predsjedavajućim oba doma iduće sedmice, spreman sam se sastati i sa komisijom da razgovaramo o njihovim koracima, njihovom dijelu posla. Preporuke sada treba napisati ustavnopravnim jezikom, moraju uspostaviti organizaciju, grupisati preporuke, kako ne bi glasali 188 puta. Iskreno govoreći, veliki broj preporuka su tehničke i ne bi trebalo biti problema pri usvajanju. Preporuke nude istorijsku priliku za značajne promjene Ustava Federacije, naglasio je Moon.

Prema Moonovim riječima, bilo je političara koji su kritikovali pojedine preporuke i Amerika i želi da se vodi debata o tome.

– O broju kantona nije bilo govora. Eksperti smatraju da ih treba smanjiti, ali nisu spremni ići dalje, jer to nije pravno pitanje, već političko. I to je istina. Vjeruju da političari o tome trebaju razgovarati. Imamo i akademske studije o tome sa rezultatima od sedam ili pet kantona. Mislimo da su svi zainteresovani da se broj kantona smanji, jer se radi i o smanjenju troškova. Svaki načelnik će vam reći da mu kantoni stoje na putu, da koštaju, da poslovne ljude sprečavaju da rade i služe interesima građana. U RS-u nema kantona i relativno dobro to sve funkcioniše, podsjetio je Moon.

U govoru Reekera rečeno je puno više od pukog prozivanja pojedinih imena, smatra Moon.

– Govorilo se o čvrstoj podršci SAD-a ovoj zemlji kako bi išla ka stalnoj integraciji u EU, ostajemo posvećeni tome i naporno ćemo raditi kako bismo pomogli političkim liderima u tome. Reeker jeste izrazio zabrinutost da se lideri fokusiraju na lične planove, a ne na rješavanje pitanja knjiženja vojne imovine i presude Sejdić – Finci. Oba pitanja su na stolu već tri godine, bili smo svjedoci određenog napretka, ali nikakav sporazum nije postignut. Pomenuo je i da postoje veliki ekonomski problemi, da je veoma mali broj implementiranih reformi, što uzrokuje visoku stopu nezaposlenosti i nedostatak stranih investicija. Jasno je rekao da će BiH ostati suverena država i da će napredovati samo kao takva ka EU i NATO-u ili neće napredovati uopšte. Jeste rekao da u osnovi odgovornost za kretanje BiH naprijed jeste na građanima, koji biraju lidere da ispunjavaju njihove želje. Konačno je rekao da, iako politički lideri nisu bili u stanju pronaći ili implementirati rješenja za presudu i imovinu, postoje prijedlozi u Parlamentu sa kojima bi se moglo djelovati. Ne znam da li je to slučajnost, ali smo od tada vidjeli djelovanje u Parlamentu u vezi sa oba pitanja i to se i danas dešava, kazao je jučer Moon.

Po pitanju odluke o presudi Sejdić – Finci, Moon je rekao da sigurno postoje dvije strane novčića.

– Svi političari su odgovorni, njih šest mora raditi zajedno, bilo je prijedloga, ali niko nije bio u stanju da proces povede ka rješenju sa kojim bi se svi složili. Uvijek bi neko imao primjedbe, niko nije bio za pronalaženje kompromisa. Prečesto se iznose stavovi bez mogućnosti promjene. Svi snose odgovornost i svi su krivi. Gospodin Reeker je govorio o specifičnim situacijama u vezi sa vojnom imovinom. Svi su se složili 9. marta prošle godine, međutim, od tada nisu u stanju implementirati taj dogovor. Predsjednik Dodik je taj koji to blokira, to su bili pregovori koji su vodili ka rješenju, između njega i gospodina Tihića. Pronašli su rješenje, radili su. Dodik je govorio da su se dogovorili, ali bi uvijek navodio neki novi uslov. Na sastancima bi preuzimao obaveze, a poslije nekoliko dana javnosti govorio nešto sasvim drugo. To je radio i sa izborima u Srebrenici, situacijom sa Kosovom. Karadžića je nazvao zločincem, pa onda da je on najveći lider RS-a. Frustrirani smo zbog toga. Ovdje se ne radi o stranci, radi se o povjerenju. Trebaju nam određeni koraci sa njegove strane. Nema sumnje da je on taj koji blokira provedbu sporazuma za koji smatramo da je korektan. Druga pitanja tiču se onoga što stranke nisu uradile. Prošle godine znamo da je reforma federalne Vlade bila velika katastrofa, SDP je počeo tu priču, ali nije imao unaprijed nikakav plan, dok je SDA imala neke svoje planove. Nema napretka u FBiH. Hajde da razgovaramo o tome ko uzrokuje probleme, da ih potaknemo na koji način mogu surađivati, istakao je ambasador SAD-a.

U dodatnoj asimetriji, koja bi među entitetima nastala ukidanjem funkcije predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, Moon ne vidi problem.

Izbori – najveća sankcija

– Dva entiteta su sada različita po strukturi i nigdje nema zahtjeva za simetriju. Prijedlozi stručnjaka su pozitivni koraci ka reformi vlasti u FBiH, da je učine djelotvornijom i moguće je da su eksperti razmatrali funkcionisanje RS-a kako bi FBiH učinili boljom. Kada je riječ o reformi Dejtonskog ustava, već postoji korak u tom procesu, on se zove rješavanje pitanja Sejdić – Finci. Dejtonski ustav će se morati mijenjati da bi se to pitanje riješilo. Svi lideri su složni da se to riješi i da je to proces pristupanja EU. Svaka država u Evropi koja je postala članica EU, morala je mijenjati svoj ustav na razne načine. Vjerujem da će se to dešavati i u BiH, jer će nakon Sejdić – Finci uslijediti druge reforme na tom putu, smatra Moon.

Najveća sankcija u demokratiji, mišljenja je Moon, dešava se nakon izbora i građani trebaju donijeti odluku trebaju li ponovo izabrati lidere u BiH. Nedefinisanu entitetsku granicu ne vidi kao veliki problem.

– Ljudi se boje da kažu ko je odgovoran. Političari kažu da je kriva međunarodna zajednica. Dajte da budemo iskreni o političkoj situaciji u BiH. Je li bilo nekoga ko se nije složio s onim što je Reeker rekao? Mislim da nije. I dalje radimo sa svim ljudima, ne znači da nećemo imati relacije sa nekim strankama. Čvrsto stojimo iza Dejtonskog ustava, on je osnova za uspostavu vlasti BiH, linija razgraničenja je manje pitanje, taj korak ne sprečava ni popis ni knjiženje vojne imovine iako ga treba riješiti, kazao je Moon.

Ambasador je napomenuo kako ga je iznenadila presuda o izmještanju crkve iz dvorišta Fate Orlović, te da bi lokalne vlasti u Srebrenici trebale same naći rješenje za crkvu na Budaku.