NESTAŠICE I POSKUPLJENJA
VANREDNA SJEDNICA
Cijena ogrijeva skočila za 100 posto
Vijeće ministara će danas razmatrati prijedlog o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta.
Predlagač ove odluke je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a resorni ministar Staša Košarac je najavio da će predložiti ovu odluku.
Predloženo je da ova zabrana na snazi bude 90 dana, s mogućnošću da bude produžena. U spomenutom ministarstvu smatraju da će zabranom izvoza zaštititi domaće privredu i zaustaviti kontinuirano poskupljenje šumskih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta.
“Svrha odluke je osiguranje neophodnih količina za prerađivačku industriju i otklanjanje prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete po šume u Bosni i Hercegovini te sprečavanje kritične nestašice ovih proizvoda za stanovništvo i privredu prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata”, istaknuto je u prijedlogu.
Koliko je situacija ozbiljna u ovoj djelatnosti pokazuje i to da je tona peleta prošle godine koštala 300-330 KM, a sada košta više od 600 KM.
Vlast Federacije Bosne i Hercegovine je ranije saopštila da će tražiti privremenu zabranu izvoza peleta i ogrjevnog drveta.
U Republici Srpskoj inzisitiraju i na zabrani izvoza oblovine.
Podsjetimo, iz preduzeća “Drvosječa” su zbog sve alarmantnije situacije na tržištu na kojem, kako kažu posluju uz abnormalni rast cijena ogrjeva, uputili hitan dopis na adrese državnih i entiteskih vlasti u Bosni i Hercegovini.
U dopisu kojeg su iz preduzeća uputili na adrese pojašnjavaju da je u odnosu na prošlu godinu cijena ogrijeva skočila za 100 posto u odnosu na prošlu godinu iz razloga što su zemlje Evropske unije svoje potrebe sa ogrijevom podmirivale iz Ukrajine, a rat u toj zemlji je izazvao ogromne poremećaje u lancima snadbjevanja.
Zemlje Evropske unije su zbog nemogućnosti dobavljanja drva i ogrijeva iz Ukrajine okrenuli ka Bosni i Hercegovini, te iz naše države svakog dana izađe 30 do 50 šleperskih isporuka drveta, te 20 do 30 šleperskih isporuka peleta, tj. 500 do 700 tona. Ovo dovodi do toga da je moguće da ogrjeva neće biti dovoljno za tržište Bosne i Hercegovine.
Iz ove kompanije upozoravaju i da javne institucije kao što su škole i bolnice nisu u mogućnosti da nabave odgovarajuće količine potrebnog ogrijeva jer su im budžeti ostali na nivou iz prošle godine, a cijene su višestruko porasle.
Ekonomista Zoran Pavlović za BUKU kaže da problem sa peletom mogu riješiti samo institucije na način da isporuke drvne mase potrebne za proizvodnju peleta moraju biti povezane sa prodajom na domaćem tržištu u nekom procentu.
“Država može da zaštiti domaćeg kupca i potrošače peleta, ali samo tako da se napravi povezana varijanta po kojoj će drvni sortimenti koji su potrebni, bilo kompezovati za pelet koji će se prodavati preko Šuma Srpske ili Federacije BiH domaćim građanima, a neće se izvoziti. To je jedan metod koji država administrtivno ima pravo uraditi, ali sa druge strane država treba da ima ljude koji će sagledati realne potrebe domaćeg tržišta i na neki način vezati domaću sirovinu koju proizvođači peleta kupuju sa isporukama za domaće tržište”, pojasnio je Pavlović.
Profesor ekonomije Željko Rička za naš portal kaže da je sitacija sa peletom očekivana, a li da isto vrijedi i za mnoge druge robe. “Ko ima dovoljno novca da nešto nabavi, taj će biti i kupac i doći do željene robe. Pojedinci će ostvariti ekstra profit, vjerujem da su ga do sada mnogi i ostvarili na brašnu i ulju kada je bila euforija kupovine. Pa ako pogledamo i cijene stanova, one nisu toliko porasle zbog divljanja cijena na tržištu, već zato jer i takva cijena ima kupca. Pri tome naša dijaspora je najčešći kupac, jer kada uporede i ovakve cijene sa onima u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, ovdje im se čini povoljno”.
Buka
