Vranja, koji je uhapšen 12. septembra, Srbija tereti za ratne zločine protiv ratnih zaroblјenika na lokalitetu Goražda od januara 1993. do oktobra 1994. godine.
Edin Vranj, kojeg je Srbija uhapsila, a potom i optužila za navodni ratni zločin nad Srbima, trebao bi do ponedjeljka biti u BiH sa svojom porodicom, rečeno je Raportu iz nekoliko izvora.
I, kako je Raportu još navedeno, pored Vranja u BiH bi se trebali vratiti i Husein Mujanović i Osman Osmanović, koje je Srbija također uhapsila zbog navodnih ratnih zločina.
Naime, prekjučer je iz Tužilaštva Srbije za ratne zločine, uz informaciju da je podignuta optužnica protiv Vranja, saopćeno i da postoji prijedlog da se ta optužnica prepusti Tužilaštvu BiH na procesuiranje.
Već jučer je iz Kabineta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zatraženo da se taj predmet vrati bh. pravosuđu.
Vrlo brzo nakon toga, stigla je i izjava ministra policije Srbije i Vučićevog trbuhozborca Aleksandra Vulina. On je u najavi otišao korak dalje. Kazao je da će Srbija ustupiti svih 26 optužnica bh. pravosuđu.
A da li će se to desiti moglo bi se saznati već danas. Kako je najavljeno, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić danas će boraviti u Beogradu gdje će se sastati s tužiteljima Srbije i jedna od tema bit će predmeti ratnih zločina.
Zašto Srbija odjednom odustaje od montiranih optužnica za ratne zločine protiv pripadnika Armije RBiH?
S obzirom na to da je na Kosovu svakim danom sve napetije i da Srbija i Vučić sve više gube kontrolu nad situacijom, predsjedniku Srbije potrebni su ‘bodovi’ međunarodne zajednice.
Vučić je već bio pod pritiskom zbog optužnica protiv pripadnika Armije RBiH, a da se o tome razgovara jasno je i iz saopćenja koje je objavljeno nakon što se Vučić sastao sa Sergeom Brammertzom.
“Transparentna razmjena svih optužnica za ratne zločine i informacija o istragama između Bosne i Hercegovine i Srbije bio bi korak ka unapređenju regionalne saradnje kad je riječ o optužnicama za ratne zločine, zaključeno je danas (20. septembar) na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa glavnim tužiocem Mehanizma za međunarodne krivične sudove Sergeom Brammertzom u Beogradu”, pisalo je u saopćenju.
Upravo tezu da je to ‘ogroman korak ka unapređenju regionalne saradnje’ izgovorio je Vulin, ali i Vučić. S tim da ju je Vulin ponovio nekoliko puta.
Za šta je Srbija tereti Vranja, Mujanovića i Osmanovića?
Vranja, koji je uhapšen 12. septembra, Srbija tereti za ratne zločine protiv ratnih zaroblјenika na lokalitetu Goražda od januara 1993. do oktobra 1994. godine.
“On se tereti da je u periodu od januara 1993. do oktobra 1994. godine kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zaroblјenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske”, naveli su iz MUP-a Srbije.
Huseina Mujanovića srbijanska policija uhapsila je u julu 2018. na graničnom prijelazu između Bosne i Hercegovine i Srbije Uvac. Od tada je u pritvoru u Srbiji.
Apelacioni sud u Beogradu u martu ove godine poništio je prvostepenu presudu kojom je Husein Mujanović, bivši ratni komandant vojnog zatvora u Hrasnici kod Sarajeva, bio osuđen za zlostavljanje srpskih zatvorenika i naredio ponovno suđenje.
Mujanović je u julu 2020. godine osuđen na deset godina zatvora.
Tokom iznošenja žalbi u februaru, njegov advokat Dušan Ignjatović je rekao da prvostepeni postupak nije bio pravičan, jer Viši sud u Beogradu nije prihvatio sve svedoke koje je odbrana predložila.
Prema optužnici, u periodu od 8. jula do 15. oktobra 1992. u zatvoru u Hrasnici, koji je vodila Armija BiH, bilo je oko 30 srpskih zatvorenika.
Zatvorenici su, prema optužnici, držani u lošim uslovima i zlostavljani. Neki od njih su prebijani u obližnjem skloništu, nakon čega je njih šest umrlo. Mujanoviću se na teret stavljalo da je lično tukao dva zatvorenika koja su preživjela.
Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) Srbije podiglo je optužnicu protiv Osmana Osmanovića zbog zločina počinjenih 1992. godine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u logoru “Rasadnik” u Gornjem Rahiću (Brčko).
Osmanović, državljanin BiH, uhapšen je u novembru 2019. godine na granici između Srbije i BiH. Sarajevo je tražilo njegovo izručenje, ali je Srbija to odbila.
Njegovo suđenje u Beogradu počelo je 1. juna, kada se izjasnio da nije kriv.
Kada je u novembru Osmanović uhapšen na granici sa Srbijom, Tužilaštvo za ratne zločine je saopštilo da je on, “kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) a kasnije Armije BiH, zajedno s više pripadnika svoje jedinice nanosio tjelesne povrede, mučio, zlostavljao i zastrašivao civile i zarobljene pripadnike Vojske Republike Srpske (VRS)”.
Osmanović je državljanin Bosne i Hercegovine, koja je zatražila njegovo izručenje. Viši sud u Beogradu je odbio ovaj zahtjev, te je Osmanović ostao u pritvoru u Srbiji.
Osmanovićev advokat Mirsad Crnovršanin je za BIRN u decembru rekao da ne postoji nijedan razlog da TRZ Republike Srbije vodi istragu protiv Osmanovića budući da je on državljanin BiH, da je krivično djelo počinjeno u BiH, te da jedini svjedok i oštećeni također živi u BiH.
“Krivično djelo za koje se provodi istraga u Srbiji istovjetno je onome u BiH, te su samim tim ispunjeni svi uslovi za ustupanje predmeta Osmana Osmanovića”, kazao je tada Crnovršanin.
Apelacioni sud Brčko distrikta je 2015. osudio Galiba Hadžića na dvije godine i deset mjeseci i Nijaza Hodžića na godinu dana zatvora zbog mučenja zatvorenika u “Rasadniku”. Osmanović je bio svjedok na tom suđenju.
