Diplomatski ŠUPLJAK Clintona: Američka javnost nije bila za intervenciju u BiH
Pojašnjenje slike: Sviranje kurcu!
Kako ONASA javlja: “Bivši američki predsjednik Bill Clinton rekao je danas na skupu o Bosni i Hercegovini da nije imao potporu svoje javnosti za vojnu intervenciju u našoj zemlji 90-ih no vanjska politika ne odlučuje se na biralištima, rekao je povodom objave obavještajnih dokumenata s kojih je skinuta oznaka tajnosti.”
Izjave ovakvog tipa su klasične demagoške fraze i politikansti šupljaci, ako se ima na umu da “POLITIČARI” formiraju stav javnosti prema svim društvenim pitanjima.
Bill Clinton, uz dužno poštovanje LAŽE i obmanjuje i javnost i sebe. Izlišno je tražiti dokaze za ovakvu konstataciju – dovoljno je prisjetiti se “Arapskih proljeća” koja i danas uzimaju žrtve. I to je proizvod, ako bi se držali promišljanja Clintona – volja američke javnosti. Iračka intervencija je isto bila volja američke javnosti.
Kolokvijalno, pomalo primitivno ali narodski kazano – dosta je nama prodavanja muda pod bubrege.
www.magazinplus.eu
Ipak, javnosti radi, prenosimo vijest ONAS-e:
Bivši američki predsjednik Bill Clinton rekao je danas na skupu o Bosni i Hercegovini da nije imao potporu svoje javnosti za vojnu intervenciju u našoj zemlji 90-ih no vanjska politika ne odlučuje se na biralištima, rekao je povodom objave obavještajnih dokumenata s kojih je skinuta oznaka tajnosti.
“Često je predložen način rješavanja (neke krize) nepopularan i nije baš ono što vam birači kažu da učinite ili ne učinite”, rekao je Clinton, koji je zajedno s drugim akterima iz toga razdoblja, među njima i s bivšom državnom tajnicom Madeleine Albright, govorio o sukobu na simpoziju “Bosna, obavještajni podaci i predsjedništvo Billa Clintona”.
S američkim saveznicima Clinton je podržao zračne udare kako bi okončali sukobe u BiH 90-ih, no čak ni to nije išlo glatko, otkriva nekih 300 dokumenata s kojih je nedavno Centralna obavještajna agencija (CIA) skinula oznaku tajnosti.
Tokom rata u BiH Clinton nije imao potporu Ujedinjenih naroda jer se njegovoj politici u Vijeću sigurnosti UN-a suprotstavljala Rusija, koja je bila bliski saveznik bivše Jugoslavije, piše AP, ali ističe da je Clinton na svojoj strani imao NATO koji je pružio široku potporu za vojne misije u bombardiranju BiH 1994. i 1995.
Takvu međunarodnu potporu današnji predsjednik Barack Obama nema za planiran ograničeni vojni udar na Siriju, piše AP.
Međutim, čak ni Clintonu nije bilo lako, otkrivaju nedavno objavljeni dokumenti.
U februaru 1993. na sastancima u Bijeloj kući, tadašnji predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost Tony Lake upozorio je da će se i sa zračnim udarima “na kraju pojaviti velik pritisak da se pomogne nametnuti rješenje koje uključuje vojsku na kopnu”.
Prema dokumentima, Albright, koja je tada bila američka ambasadorica pri UN-u, rekla je da bi “odluka o slanju američke vojske u Bosnu značila prijeći Rubikon”, no valja razmisliti neće li pometanje problema pod tepih stvoriti još više problema, upozorila je.
Kako dokumenti nadalje pokazuju, na izravno pitanje tadašnjeg zapovjednika združenog štaba, generala Colina Powella šta činiti, Albright je odgovorila “akcija NATO-a”.
Skeptični Powell upozorio je da će vojska učiniti sve što je odlučeno, “ali u konačnici morat će se uplesti i razdvojiti strane”, piše AP.
Upitan za izravan savjet Powell je Clintonu odgovorio “Možemo izvesti tu misiju”, no “ona će biti skupa i mogla bi ostati nezavršena bez obećanja da ćemo se iz nje izvući. No ako krenemo diplomatskim putem, htjet ćemo nametnuti rješenje”, rekao je.
Na simpoziju Albright je rekla kako je u redu ne složiti se s nekom odlukom te objasnila da su se na sastanku “svađali” no da “zapravo tako i treba biti” jer nije dobro da svi samo klimaju glavama.
