Demokratija zaštite okoliša u BiH: posustajućim hodom
Demokratija zaštite okoliša u BiH: posustajućim hodom | |
Sistem državne uprave je zbunjujući, organi vlasti često krše zakone a civilno društvo se tome premalo suprotstavlja. U isto vrijeme, industrija i elektrane ispuštaju prašinu i otrovne hemikalije u zrak, građevinski projekti ugrožavaju netaknutu prirodu, kao i javne prostore, bez obzira na mišljenja građana. Udruženja Eko Forum iz Zenice (BiH) i Arnika (Češka Republika) danas su objavili alternativni izvještaj o primjeni međunarodne Aarhuške konvencije na “demokratiju zaštite okoliša”. Izvještaj tvrdi da bosanske politike zaštite okoliša dobro izgledaju na papiru, ali ozbiljno zaostaju u svakodnevnoj praksi. Samir Lemeš, predsjednik Eko foruma Zenica: Bosna i Hercegovina se bori da zadrži svoj evropski put potpisivanjem međunarodnih ugovora poput Aarhuške konvencije. Iako je prilično dobro prenesena u nacionalno zakonodavstvo, njena praktična realizacija je puno slabija. Naše istraživanje je pokazalo da se naši građani moraju boriti sa birokratskim preprekama, jer je podjela odgovornosti nejasna i državni službenici često nemaju informacija, kapaciteta i znanje. Prostor za poboljšanje je ogroman. Suočeni s nedostatkom informacija, autori Izvještaja Demokratija zaštite okoliša: posustajućim korakom proveli su istraživanje među državnim tijelima i nevladinim organizacijama. Istraživanje je otkrilo, da do 30% institucija ne poštuje Zakon o slobodi pristupa informacijama. Većina organa vlasti su bili u mogućnosti pružiti tako malo informacija o okolišu i učešću javnosti, da je nejasno kako oni uopšte mogu raditi. Nema web stranica sa integrisanim podacima o trenutnim postupcima odlučivanja. Zbog toga, ljudi budu informisani prekasno da bi mogli utjecati na važne strategije ili projekte. Martin Skalský, direktor Arnika Centra za podršku građanima: Države članice EU su uspjele pronaći određenu ravnotežu između ekonomskog razvoja i zaštite okoliša. Bosna i Hercegovina osjeća nedostatak čekanja na proces pristupanja EU. Neke korporacije su ovdje premjestile prljave industrije kako bi izbjegli stroge standarde EU. I domaće kompanije koriste niske standarde domaćih propisa. U kombinaciji s neefikasnim državnim aparatom, zagađenje raste i akumulira svoj danak na zdravlje ljudi. Međutim, zagađenje ne poštuje državne granice, tako imamo razloga za brigu. Neuspjeh efikasnog informisanja građana ozbiljno ograničava učešće javnosti u donošenju odluka. Iako državni službenici često krše zakon, Bosanci skoro nikad nisu branili svoja prava na sudovima. Tužbe su vrlo rijetke zbog slabog obrazovanja o pravima osoba i visokih troškova pribavljanja prihvatljivih dokaza. Bosna i Hercegovina zapošljava 184 hiljada ljudi u upravnim i političkim institucijama (4% stanovništva) – koji koštaju 3,1 milijarde eura godišnje (23% BDP-a). Na primjer, postoji 170 ministarstava u zemlji s najsloženijom strukturom u Evropi. Mirna Delalić, nezavisni advokat Eko foruma Zenica: Za razvoj zemlje poput Bosne i Hercegovine je presudno da ima kritički osvrt na svoje zakonodavstvo i na njegovu implementaciju. Ovaj Izvještaj predstavlja jedan takav pregled. Vjerujem da će bosanski zvaničnici prepoznati ljude i nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša kao ravnopravnog partnera u donošenju odluka. Osnovno ljudsko pravo na život uključuje i pravo na život u zdravom okolišu. Međutim, stanje demokratije zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini nije potpuno beznadežno. Izvještaj obuhvata pet uspješnih kampanja civilnog društva, koje dokazuju da ljudi imaju moć, bez obzira na loše stanje svoje zemlje. Zahvaljujući kombinaciji javnog pritiska i pravnih instrumenata, 50 hiljada građana Lukavca više nisu na udaru crne prašine iz lokalne fabrike sode, a bosanske rijeke preživljavaju betoniranje zbog hidroelektrana. Čak i neuspješna borba hiljada ljudi za park u Banja Luci izazvala je kolektivni pokret usmjeren na šire strukturne probleme.
Neki od glavnih rezultata istraživanja:
|
Download attachments: