Povodom Opštih izbora, mnogi mediji na njemačkom jeziku pišu o trenutnoj političkoj situaciji u BiH. Generalni zaključak skoro svih medija je sljedeći: Izbori neće donijeti neophodne promjene.
„U oba bh. entiteta na pitanje o očekivanjima od parlamentarnih i predsjedničkih izbora, odgovor je gotovo identičan: ‘Od izbora ne očekujemo ništa!‘” To je citat iz članka pod naslovom „Ne očekujemo ništa!” koji je objavljen danas (6.10.) na ARD Wien.
„U trci za oko 600 mandata na različitim nivoima složene državne strukture je skoro 7.500 kandidata. Njih 15 se bori za tri mjesta u državnom predsjedništvu od kojih svako predstavlja jednog od tri naroda, a bira se i sastav nekoliko parlamenata – državni, parlamenti dva entiteta – bošnjačko-hrvatska Federacija BiH i Republika Srpska – kao i deset kantonalnih parlamenata u Federaciji BiH”, navodi se u članku u kojem se grafički prikazuje komplikovani politički sistem Bosne i Hercegovine.
„Posmatrači smatraju da izbori neće donijeti odlučujuće promjene u ovoj hronično nefunkcionalnoj državi. […] S druge strane, privreda ove, de facto podijeljene zemlje, najmanje je konkurentna u čitavom regionu, a situaciju u državi karakteriše i decentralizacija vlasti, ogroman birokratski aparat, sve manja strana ulaganja i najveća nezaposlenost među državama bivše Jugoslavije. Mladi ljudi u velikoj mjeri napuštaju zemlju, a čak i generacija srednjih godina često ne vidi drugu alternativu osim da započne svoj život iznova u zapadnim zemljama”, pišu dalje autori ovog članka.
Nada za poboljšanjem političke i društvene situacije je od izbora do izbora sve manja, navodi se i zaključuje: „Sistem koji je zagarantovan ustavom i koji dovodi do međusobne blokade tri etničke grupe na svim političkim i državnim nivoima je korzet koji državu BiH sve više stišće.”
“Izbori neće puno promijeniti”
O izborima u BiH piše i austrijski portal Kurier, a zaključak je isti: Izbori u BiH neće mnogo promijeniti.
„Onaj ko želi shvatiti koliko je apsurdan sistem bh. države, odgovor može pronaći na površini veličine od oko 6 puta 8 centimetara. Na kutiji cigareta tri puta piše ‚Pušenje ubija’. Dva puta identično. Treći put piše isto, ali na ćirilici. Sasvim nepotrebno. Ali, to je zakon. Nijedna od tri bivše ratne stranke ne smije biti zakinuta. To je bio smisao Dejtonskog ugovora iz 1995. godine, koji je garantovao mir i koji je trebao da bude privremeni ustav države”.
„Dejton je bio privremeno rješenje, govori novinar i poduzetnik Mahir Šahinović: ‘Najvažnije je bilo da se uspostavi mir. A onda? Vidjećemo, rekli su’. To vidjećemo traje već skoro 25 godina. Što sistem duže postoji, to se bolje prodaje nacionalizam. ‘Kada je rat počeo imao sam 12 godina’, prisjeća se Šahinović. ‘Nisam znao koja je razlika između Srbina ili Hrvata‘. Pedeset godine Bosanci su živjeli jedni pored drugih i jedni sa drugima. ‚Ova razlika je u ratu vještački učinjena važnom. A sada, desetljećima poslije, još uvijek se naglašava. Sa ove tri homogene grupe, koje nemaju istorijsku osnovu, političari osiguravaju svoju moć u institucijama’, priča ovaj politički posmatrač.
Dejtonski ugovor imao je za primarno cilj da zaustavi rat. A šta poslije? Vidjećemo.
Takvo isticanje razlika između etničkih grupa vodi ka blokadi čitave zemlje. Predrag Kojović, šef Naše stranke, male progresivne liberalne grupe, jedne od rijetkih multietničkih stranaka u državi, Ustav naziva ‘luđačkom košuljom’: ‚Naravno da mi to možemo promijeniti’, optimistično govori ovaj opozicioni političar, znajući da su sve dosadašnje ustavne reforme bile osuđene na neupjeh. Kao i u ostalim zemljama, za izmjene ustava je neophodna dvotrećinska većina u parlamentu. ‚Tu u igru ulazi EU’, govori on. Evropska unija, uz neophodni pritisak, može doprinijeti napretku BiH, smatra Kojović.
Ispred optičke radnje u Sarajevu stoji plakat sa kojeg se smije Chuck Norris. Na plakatu stoji: ‘Kandidat za sva tri člana Predsjedništva BiH’.
Hoće li izbori nešto promijeniti? Neće, kažu mnogi, a među njima i optičar Haris Ambešković koji je postavio plakat Chucka Norrisa”, zaključuje se na kraju u članku.
Nisu optimističniji ni u švajcarskom državnom mediju SRF, koji u članku pod naslovom „Test na stres u državi tri naroda” između ostalog piše: „U Bosni vladaju tri nacionalističke partije. Svaka od njih zastupa jednu od tri naroda: muslimanske Bošnjake, pravoslavne Srbe i katoličke Hrvate. Na parlamentarnim i predsjedničkim izborima postavlja se pitanje da li te stranke mogu zadržati vlast. Pritom su rezultati rada ovih stranaka mizerni. […]
Nezavisni posmatrač Slaven Kovačević iz Sarajeva očekuje više prevara na izborima ove godine nego ranije: Samo ako na izbore izađe veliki broj ljudi, mogu se smanjiti manipulacije i promijeniti vladajući moćnici. Ali, ne očekuje se prevazilaženje rezignacije velikog broja građana koji su nezaposleni ili siromašni”, zaključuje autor.
Pripremila: Aida Sofić Salihbegović
DW.DW
