U povodu godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma razgovarali smo sa pravnim ekspertom bosanskohercegovačke delegacije u Dejtonu Kasimom Trnkom i ratnim članom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Ejupom Ganićem. Trnka ističe da je mirovnim sporazumom zaustavljen rat, ali da nije napravljena održiva i prosperitetna država.
Piše: Ervin Mušinović/Klix.ba
Pravni ekspert bosanskohercegovačke delegacije u Dejtonu Kasim Trnka rekao je da su u cjelokupan mirovni proces, koji je tekao u BiH paralelno sa vojnim operacijama, bile uključene sve velike svjetske sile zajedno sa susjednim zemljama i predstavnicima bh. vlasti.
“Pokušavalo se diplomatskim putem doći do mira. Pokušava se stvoriti i sistem koji će biti održiv i prosperitetan. Nažalost, zaključno sa Dejtonskim sporazumom pravljeni su toliki kompromisi između svih subjekata koji su učestvovali u njegovom zaključivanju da su ustvari napravljena rješenja koja su daleko od međunarodnih demokratskih standarda“, rekao je Trnka.
Kako kaže, kompromisima je zaustavljen rat u BiH, ali nije napravljena održiva i prosperitetna država.
“Međunarodni akteri su bili svjesni da će to biti teško postići pa su već projektovali učešće međunarodne zajednice u različitim oblicima, uključujući i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) BiH”, kazao je Trnka.
Ističe da je međunarodna zajednica očekivala da će političke snage u BiH same biti u stanju izmijeniti Ustav BiH. Nažalost, do toga nije došlo. On je rekao kako je uloga međunarodne zajednice od 2006. godine do danas uglavnom neutralna, a da domaći politički faktori i dalje ne mogu postići saglasnost o promjeni Ustava BiH.
“Prema mom mišljenju, sam koncept koji favorizuje nacionalne interese tri konstitutivna naroda je generator krize u cjelokupnom sistemu. Ako vodeće političke snage iz tri etničke zajednice nemaju saglanost o najbitnijim strateškim pitanjima za BiH, teško je onda očekivati da se oni mogu o bilo čemu sporazumjeti”, rekao je Trnka.
On smatra da je jedini način da se izađe iz ovakve situacije davanje kandidatskog statusa BiH i počinjanje pregovora sa Evropskom unijom. Kako kaže, to će prosto natjerati domaće političke aktere da brojna rješenja usklade s evropskim standardima.
“Tako bi jedino postepeno došli do rješenja koje bi stvorilo mnogo povoljniju atmosferu i održivi razvoj BiH. Neralno je očekivati da će međunarodna zajednica sazivati neku novu konferenciju, odnosno Dejton 2. BiH više nije u fokusu interesa međunarodne zajednice i bojim se da će biti još manje nakon dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a. Na drugoj strani, EU nema jasan koncept politike na Balkanu, a primjetno je i stalno jačanje utjecaja Rusije preko Srbije i entiteta RS”, kazao je Trnka.
On se prisjetio i pregovora u Dejtonu ističući kako javnost malo zna o načinu na koji se dolazilo do pojedinih rješenja u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Kako nam je ispričao, Amerikanci su pravili prve nacrte dokumenata o kojima se raspravljalo. Svi ti nacrti bili su nakon toga predmet rasprave Kontakt grupe (Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Rusija i SAD) gdje su se pokušavali usaglašavati stavovi.
“Tek ako bi prošao Kontakt grupu onda se spuštao na nivo da se susjedne države i akteri iz BiH uključe u pregovaranje. Znali smo tako u toku dana tri ili četiri puta raditi na istom dokumentu”, rekao je Trnka.
Dodao je da se saglasnost pokušavala postići prvo na najnižim nivoima te da se na više nivoe išlo ukoliko dođe do određenih nesuglasica.
“Ako se šefovi delegacije ne usaglase, onda su se uključivale strane diplomate SAD-a. Dešavalo se da je Warren Christopher prekidao svoju posjetu Japanu kako bi došao u Dejton i pokušao ishoditi kompromis”, kazao je Trnka.
Prisjetio se da su se Amerikanci i tada služili najrazličitijim oblicima diplomatije počevši od šatl (posredničke) diplomatije pa sve do toga da su čak prijetili i prekidom sporazuma.
“Ne treba zaboraviti da se pregovaralo kako u vojnom tako i u civilnom dijelu. Jednom sam nabrojao da je blizu 530 različitih pitanja uređeno kroz ukupan mirovni sporazum. Dakle, sa Općim okvirnim sporazumom i 12 aneksa. Pored toga, postoji čitava prepiska između velikih sila i šefova država koje su na neki način bile u funkciji postizanja dogovora. To ukazuje na to da su se velike sile prije svega trudile da zadovolje svoje interese, zatim interese susjednih država i onda aktera iz BiH”, zaključio je on.
U povodu godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma razgovarali smo sa ratnim članom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Ejupom Ganićem.
“Milošević je u Dejtonu dobio entitet od 49 posto bosanske teritorije i obavezu da omogući povratak oko 45 posto nesrpskog stanovništva koje je živjelo na ovih 49 posto teritorije prije rata, a koje je u ratu protjerano brutalnom silom. Uzeo je prvo, a ignorisao drugo”, kazao je Ganić.
Podsjećamo, danas se obilježava 21. godišnjica parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je prekinut četverogodišnji krvavi rat u Bosni i Hercegovini.
Dejtonski sporazum postignut je u zračnoj bazi Wright-Patterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohio.
Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine, a glavni učesnici su bili predsjednik Srbije Slobodan Milošević, predsjednik RBiH Alija Izetbegović i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.
