Međunarodni sud pravde
OPTUŽBE ZA GENOCID I ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI
Dva dana nakon što je Rusija pokrenula potpuni rat protiv Ukrajine, Kijev je podnio zahtjev ICJ-u za pokretanje postupka protiv Rusije prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Mariana Antonovych za Kyiv Independent analizira razvoj dešavanja u Haškom sudu.
Piše: Mariana Antonovych
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu u Nizozemskoj održava javne rasprave u predmetu koji se odnosi na optužbe za genocid prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Dana 7. marta, odnosno 12. dana totalnog rata Rusije protiv Ukrajine, ICJ je održao prvo ročište u predmetu “Ukrajina protiv Ruske Federacije”, objavio je ukrajinski nezavisni medij kyivindependent.
ICJ je saslušao ukrajinski zahtjev za privremene mjere protiv Rusije u postupku koji je pokrenula Ukrajina 26. februara. Iako je Rusija u svom pismu od 5. marta odbila sudjelovati na raspravama ICJ-a, Sud će nastaviti bez saslušanja ruskih argumenata.
“Činjenica da su ruska mjesta prazna sve govori. Oni nisu ovdje na ovom sudu. Oni su na bojnom polju i vode agresivni rat protiv (Ukrajine). Ovako Rusija rješava sporove”, rekao je Anton Korynevych, predstavnik Ukrajine u ICJ-u u svom uvodnom govoru pred Sudom.
Postupci ICJ-a
Dva dana nakon što je Rusija pokrenula potpuni rat protiv Ukrajine, Kijev je podnio zahtjev ICJ-u za pokretanje postupka protiv Rusije prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (Konvencija o genocidu).
I Ukrajina i Rusija su potpisnice Konvencije o genocidu i podnijele su zahtjeve “koji se odnose na tumačenje, primjenu ili ispunjavanje Konvencije, uključujući one koji se odnose na odgovornost države za genocid” u nadležnosti ICJ-a.
Ukrajinska prijava se bavi neopravdanom upotrebom genocida od strane Rusije kao izgovorom za agresiju na Ukrajinu.
U svom obraćanju ruskom narodu 24. februara, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je: “Donio sam odluku da provedem specijalnu vojnu operaciju. Cilj bit će obrana ljudi koji već osam godina trpe progon i genocid od strane režima u Kijevu. Za to ćemo težiti demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine, kao i izvođenju pred sud onih koji su počinili više krvavih zločina nad civilima, uključujući građane Ruske Federacije.“
Ukrajinske tvrdnje su širokog raspona: od zahtjeva da Sud proglasi da nisu počinjena djela genocida u Luganskoj i Donjeckoj oblasti Ukrajine do zahtjeva da su naknadne akcije Rusije poduzete na ovoj lažnoj premisi – odnosno da su priznanje ruski okupiranih dijelova Donbasa kao neovisne države 22. februara i pokretanje specijalne vojne operacije 24. februara – nezakoniti.
Budući da postupak ICJ-a može biti dugotrajan – u određenim slučajevima i do 15 godina – Ukrajina je zatražila uvođenje privremenih mjera protiv Rusije. Traži hitnu obustavu vojnih operacija koje su protiv Ukrajine započele Rusija i njezini saveznici te traži da se ne poduzimaju nikakve radnje koje bi mogle dodatno pogoršati sukob.
“Rizik da će Rusija nepopravljivu štetu načiniti Ukrajini i njezinom narodu u ime sprečavanja i kažnjavanja nepostojećeg genocida vrlo je stvaran. Ukoliko Rusija ne zaustavi svoju vojnu operaciju, uvjerljiva tvrdnja Ukrajine da Rusija krši i zloupotrebljava Konvenciju čuti će se tek kada bude prekasno.” rekao je Harold Koh, odvjetnik Ukrajine, tokom saslušanja.
Očekuje se da će nalog Suda u vezi s ukrajinskim zahtjevom za uvođenje privremenih mjera biti donesen uskoro. Iako u praksi to traje oko 11 tjedana, očekuje se da će ICJ raditi brže s obzirom na hitnost situacije u Ukrajini.
Drugi putevi
Situacija je komplicirana jer je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Samo potonji mogu utvrditi postojanje bilo kakvog akta agresije i odlučiti koje će se mjere poduzeti za održavanje ili obnovu međunarodnog mira i sigurnosti prema poglavlju VII Povelje UN-a.
Vijeće sigurnosti UN-a sastoji se od pet stalnih članica – Rusije, Kine, Velike Britanije, SAD-a i Francuske – i 10 nestalnih članica. Osim ako nema saglasnosti svih pet stalnih članica, Vijeće sigurnosti UN-a ne može odlučivati o suštinskim pitanjima kao što je obnova međunarodnog mira i sigurnosti.
Rusija je 25. februara stavila veto na nacrt rezolucije s ciljem okončanja vojne ofanzive na Ukrajinu. Nacrt, koji su podnijele Albanija i SAD, dobio je podršku 11 članica, što je bilo dovoljno da se rezolucija usvoji bez veta Rusije.
Druga međunarodna tijela više su podržavala Ukrajinu. Tako je 28. februara, tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) otvorio istragu o situaciji u Ukrajini. Kako Ukrajina nije stranka Rimskog statuta MKS-a, ona sama nije mogla tu situaciju proslijediti Tužiteljstvu. Zato je Sud svoju nadležnost temeljio na izjavama Ukrajine iz 2014. i 2015. o prihvaćanju nadležnosti ICC-a u pogledu navodnih zločina počinjenih na ukrajinskom teritoriju od februara 2014. nadalje.
ICC, za razliku od ICJ-a koji se bavi pitanjima odgovornosti države, može smatrati pojedince odgovornim za zločine iz svoje nadležnosti, odnosno genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločine agresije.
Kao odgovor na zahtjev Ukrajine od 28. februara, Europski sud za ljudska prava naložio je 1. marta Vladi Rusije da se suzdrži od vojnih napada na civile i civilne objekte u Ukrajini.
S obzirom na nemogućnost Vijeća sigurnosti UN-a da se pozabavi ruskim ratom protiv Ukrajine, Opća skupština UN-a usvojila je 2. marta rezoluciju kojom se traži da Rusija odmah prekine svoju vojnu agresiju. Ukupno 141 država glasala je za rezoluciju, Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Sirija su glasale protiv, a još 35 država bilo je suzdržano.
Konačno, 4. marta Vijeće UN-a za ljudska prava usvojilo je rezoluciju kojom se poziva na “brzo i provjerljivo” povlačenje ruskih trupa i oružanih skupina koje podržava Rusija s cijelog teritorija Ukrajine i pristalo je uspostaviti komisiju za istraživanje prekršaja počinjenih tijekom ruskog vojnog napada na Ukrajinu.
Blokiranjem i/ili ignoriranjem različitih međunarodnih puteva o kojima se raspravljalo, uključujući priliku da obrane svoje neuvjerljive optužbe za genocid pred ICJ-om, Rusija šalje jasan signal svijetu da ono što naziva posebnom vojnom operacijom nije ništa drugo nego čisti čin agresije.
Kako je Koh izjavio tokom saslušanja 7. marta, obraćajući se ICJ-u, “kratka igra predsjednika Putina je sila. Duga igra svijeta je zakon. Da bi druge institucije radile svoj posao unutar i izvan sustava UN-a, prvo bi (ICJ) trebao obaviti svoj posao. … Ali ako oni ne djeluju odlučno… budite uvjereni, ovo neće biti posljednji takav slučaj.”
(zurnal.info)
