Damir Hadžić za TV1: Nedopustiv debalans BH institucija

Ministar komunikacija i transporta BiH Damir Hadžić (SDP BiH) u razgovoru za TV1 ističe da postoji potpuni debalans u državnim strukturama i institucijama BiH kada je riječ o broju ili mandatima ljudi koji dolaze iz različitih konstitutivnih naroda. Poručuje da ne možemo niti smijemo sebi dozvoliti luksuz da nastavimo sa ovakvim debalansom, jer je popis stanovništva iz 1991. godine još važeći i moramo ga se pridržavati.

TV1: Jeste li zadovoljni aktivnostima JP Autoceste FBiH na koridoru 5C, kakve nas sve aktivnosti očekuju u narednom period kada je ovaj infrastrukturni projekta u pitanju?

HADŽIĆ: Moram reći da svi zajedno, horizontalno i vertikalno, apsolutno smo zadovoljni onim što se radi na poslovima u vezi s gradnjom autoceste. Vjerujem da u ovom trenutku niko ne može dovesti u pitanje visoki kvalitet izgradnje projekta koridora 5C, posebno zbog činjenice da radimo na nekoliko pravaca, nekoliko lokacija. Nismo zaboravili ni jug, ni centralni dio, a ni sjever zemlje. Sigurno ćemo ispuniti konačnu magičnu granicu za 2014. godinu, a to je više od 100 km autoputa.

Jedva čekamo naredni mjesec kada ćemo otvoriti dionicu od Tarčina prema Zenici, uključujući nekoliko kapitalnih objekata, tunela i mostova. U narednom mjesecu nadamo se i završetku južnog dijela, dakle od Bijače do Međugorja, novih 10 km autoceste. Već imamo ugovorene poslove na gradnji prema Počitelju. Sve to govori o činjenici da povezujemo cijeli prostor BiH, juga i sjevera.

Za očekivati je da će poduhvati naših kompanija dati za pravo da i u buduće radimo preko naših ljudi, naših kompanija, te da ćemo možda dobijati posao i za neke treće zemlje. Najvažnije je da domaće kompanije danas imaju referencu, da mi imamo referencu, te ukoliko nastavimo ovom dinamikom, izvjesno je da ćemo koridor od 350 km autoputa imati do 2020. godine.

TV1: Aktuelno pitanje posljednjih dana je i imenovanje generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Vijeće RAK-a, odnosno njegov predsjednik Plamenko Čustović, najavljuje da će sami donijeti odluku da imenuju novog vršioca dužnosti ili izvrše primopredaju dužnosti Srđanu Rajčeviću.  Može li Vijeće RAK-a usitinu imenovati vršioca dužnosti ili je to isključiva nadležnost Vijeća ministara BiH?

HADŽIĆ: Prema Ustavu BiH i zakonima o imenovanjima, vrlo je jasno ko radi taj posao – Vijeće ministara BiH. U svakoj drugoj normalnoj zemlji, a mi bismo željeli da zaista jesmo takvi, ovaj posao rade vlade. Ukoliko sebi dozvolimo luksuz da ljudi u Vijeću RAK-a konačno vode politiku u konkretnim oblastima, onda  možemo zaboraviti Ustav ove zemlje i ustavno – pravi poredak. Sutra ćemo biti u prilici da neka mjesna zajednica donosi odluke koje su u nadležnosti države, entiteta ili kantona.

Dakle, ovo se ne smije desiti. Ovakav pokušaj desio se i 2007. godine. Naravno, tada su institucije BiH i OHR vrlo promptno reagovali i onemogućili imenovanje vršioca dužnosti novog direktora. To će se desiti i ovaj put. Uvjeren sam da Čustović i Vijeće RAK-a neće napraviti takav korak, jer je to zaista više od avanture, a on bi onda podrazumijevao i odgovornost koju bi na sebe mogli preuzeti ovi ljudi.

Vijeće ministara BiH učinilo je sve da uđemo u proceduru izbora novog direktora RAK-a. Doveli smo se u poziciju u kojoj je završena konkursna procedura, međutim, u međuvremenu, neki su se malo zaboravili. Daju vrlo intrigantne izjave, poput ministra Nikole Špirića, koji ne koristi potpuno čistu argumentaciju kada je riječ o imenovanju direktora RAK-a.

Imamo potpuni debalans u državnim strukturama, u institucijama ove zemlje kada je riječ o broju ili mandatima ljudi koji dolaze iz različitih naroda. Mi se moramo pridržavati popisa stanovništva iz 1991. godine, a to u konkretnom slučaju nije odnos. U institucijama i agencijama na nivou BiH više ljudi srpske nacionalnosti je na čelnim mjestima, nego na primjer Bošnjaka. Ova činjenica govori o tome koliko su u ranijim mandatnim periodima ljudi dozvoljavali da se ide mimo onoga što je zakonski okvir. Možda je problem što je ovo postala kolateralna šteta, ali mi ne možemo niti smijemo sebi dozvoliti luksuz da nastavimo sa ovakvim debalansom, jer popis stanovništva iz ‘91. godine još je važeći i moramo ga se pridržavati.

Kada je riječ o RAK-u, pokazali smo i dokazali da želimo napraviti izbor rukovodstva. Izabrali smo Vijeće RAK-a prije nekoliko mjeseci, donijeli nekoliko zajedničkih kapitalnih odluka. Ipak, u konkretnom slučaju, evidentno je da postoji neki drugi interesi, koje ćemo u narednim danima pokušati locirati i identifikovati, o čemu ćemo obavijestiti javnost.

TV1: Na neki način se mogu razmjeti pritisci iz RS-a da se na čelo RAK-a imenuje Srđan Rajčević. Međutim, kako komentirate to da isti pritisci dolaze i iz Federacije. Šta je pozadina takvih pritisaka?

HADŽIĆ: Žao mi je što u FBiH postoji određena struktura ili snaga koja nije svjesna u kakvom se problemu nalazimo, a koja pokušava različitom vrstom pritisaka stvoriti negativnu atmosferu oko RAK-a. Dok je ovaj saziv Vijeća ministara, RAK neće i ne može biti bilo čiji prut i mehanizam za obračunavanje bilo sa privatnim medijima ili sa javnim emiterima. Ja, kao resorni ministar, imamo obavezu da upozorim Vijeće ministara i ne dozvolim bilo kakvu turbulenciju koja bi dovela u pitanje rad tako važne agencije kao što je RAK.

TV1: Zastupnik u Parlamentu BiH Darko Babalja tvrdi da Rajčević ne ispunjava uslove za mjesto direktora, te da bi njegovo eventualno imenovanje moglo razultirati i krivičnim prijavama. Kakve su Vaše informacije?

HADŽIĆ: To su evidentno vrlo kratke i šture informacije koje je pomenuo zastupnik Babalj. Ne bih ulazio u bilo kakvu vrstu špekulacija. Vijeće RAK-a završilo je svoj dio posla, donijelo odluku u skladu s Poslovnikom o radu, koji podrazumijeva bodovanje. Siguran sam da je Vijeće imalo u vidu i ovo elemente koje Babalj pominje. Donijeli su takvu odluku. Naravno, mi ćemo je preispitati i vidjeti da li ima uporišta. Ako postoji, onda imamo ogroman problem – kako ljudi u Vijeću RAK-a nisu uspjeli identifikovati taj problem i reagovati u skladu s mandatom koji imaju, a koji mora biti potpuno komplementaran zakonu kada je riječ o RAK-u.

TV1: Ministar Nikola Špirić ustvrdio je da postoji odluka da se oprema za digitalizaciju knjiži na emitere, ali Vi to želite izbjegeći, te da je oprema za digitalizaciju kupljena i da je mimo zakon smještena u skladištu BHRT-a, te da postoji mogućnost da zastari?

HADŽIĆ: To je oprema koja će biti instalirana u nekoliko narednih sedmica. U prvoj fazi digitalizacije, imamo obavezu da, u skladu s rokovima od 120 dana od dana potpisivanja ugovora, sa odabranim izvođačem završimo ovaj dio posla. Ministar Špirić zaboravio je reći da postoje opstrukcije od RTRS-a za realizaciju projekta digitalizacije. Prije 10-ak dana boravio sam u Banjaluci, čak smo postigli dogovor kojim smo precizirali mnogo stvari, uključujući i skladištenje opreme za digitalizaciju. Ona neće tako brzo zastariti, jer nije ni krompir niti paradajz da brzo zastari!

Interesantno je da vlasti RS ne dozvoljavaju implementaciju projekta digitalizacije, odnosno njihov zahtjev je uknjižba imovine, koja je vlasništvo države BiH, na javne emitere. Takvo nešto se neće desiti, bez obzira na odluke, jer je od bilo koje odluke stariji i važniji zakon. Oprema će biti u vlasništvu Ministarstva komunikacija i transporta BiH, odnosno države BiH. Biće stavljena na raspolaganje još neuspostavljenoj korporaciji. Oprema je skladištena u prostoru BHRT-a, što je i logično, budući da ljudi u Banjaluci ne dozvoljavaju da se skladišti na lokaciji koju smo ranije dogovorili.

Ukoliko i dalje RTRS i vlasti RS ne budu zainteresovani, a posebno ne u narednih 10 dana, za implementaciju projekta, odnosno instaliranje opreme, mi ćemo provesti ovaj projekat na teritoriji FBiH. Ako Banjaluka ne želi da ima digitalni sistem, zbog pogrešne procjene političkih prvaka, tim prije će FBiH imati. U prvoj fazi će završiti obje faze koje smo planirali završiti do šestog mjeseca 2015. godine.

TV1: Bosna i Hercegovina od 1. oktobra počinje proces preuzimanja kontrole nad bh. nebom. U kojim fazama će se odvijati ovaj process i kakvu finansijsku  dobrobit donosi za BiH i za civilnu avijaciju?

HADŽIĆ: Ovo je jedan od najvažnijih datuma koje je BiH dobila, a nema neki politički kontekst. Dakle, prvi put u svojoj istoriji BiH kreće sa inicijalnim operacijama preuzimanja zračne kontrole iznad BiH. Važno je da je međunarodna, odnosno evropska asocijacija dala svoj pristanak i da je BiH dobila termin 1. oktobra. Za to smo se borili jako dugo vremena, možemo čak dovoditi u pitanje šta su ranije vlasti radile po ovom pitanju, a koje su imale obavezu implementacije tzv. ATM strategije. Najvažnije za nas je da smo dobili datum, te da imamo punu saglasnost i radimo u punoj koordinaciji sa Eurokontrolom, koji je prepoznao u BiH i vlastima ove države velikog partnera. Taj partner danas je u stanju da provede ovaj projekat. Mi 1. oktobra krećemo sa operacijama, a BiH će svoju kontrolu zračnog prostora imati 2015. godine, takođe 1. oktobra. Naravno, ukoliko budemo radili sve stvari u skladu sa strategijom, odnosno onim što će biti nadzor i kontrola od strane Evropske asocijacije za kontrolu zračnog prometa.

Važno je naglasiti da je u konkretnom slučaju BiH prije dva mjeseca dala nesebičnu podršku za otvaranje kosovskog zračnog prostora, čime je prelet preko teritorije BiH povećan za otprilike 15 posto. Očekujemo još veći broj preleta u narednoj godini, tako da će finansijska dobrobit za BiH biti ogromna, a posebno kada je riječ o izgradnji dodatne infrastrukture i edukaciji ljudi koji će sutra raditi u BiH i s ponosom biti dio evropskog neba, u kojem svoj djelić konačno ima i BiH.

(Vijesti.ba/TV1)