O chatbotima, robotima i sociologiji
Sredinom decembra mjeseca prošle godine otkrio sam da postoji jedna nova i fascinantna tehnologija koja može da piše eseje i pripovjetke, sumira dugačke tekstove i pruža odgovore na složena pitanja iz moje naučne oblasti. Riječ je o chatbotu, odnosno o sada već manje ili više svima poznatom proizvodu ChatGPT – AI tehnologiji koja je ostvarila milion korisnika u samo pet dana (drugi na listi je iPhone koji je do sada držao rekord sa 74 dana za isti učinak). Primarnu fazu očaranosti zamijenila je faza zabrinutosti koju sam prvom prilikom podijelio sa studentima na predavanjima iz predmeta „Uvod u sociologiju“ na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Chatbot će obesmisliti školske radove poput eseja i seminara jer pruža neizmjerne mogućnosti plagiranja čija je detekcija skoro pa nemoguća. Mnogo je veći problem plagijarizam u završnim radovima, odnosno magistarskim i doktorskim radnjama – što je već postojeći izazov na našim univerzitetima. Naknadnim testiranjima chatbota, diskutiranja sa drugim kolegama_icama i praćenja online članaka i društvenih mreža zaključio sam da zabrinutost nije opravdana samo u obrazovnom sektoru nego u svim oblastima ljudskog rada koje karakterizira generičnost i rutina, a to se odnosi na programere, pisce, konsultante i mnoge druge, uključujući i pravnike. Iskustvo i saznanja o chatbotu nagnale su me na refleksiju o umjetnoj inteligenciji i ulozi ovih tehnologija u preobrazbi društvene zbilje – iz moje stručne perspektive, tačnije iz sociološke, te, još uže, iz sociološko-pravne perspektive.
Sociologija savremeno društvo obično objašnjava ili kao društvo kasne ili pozne modernosti (Beck, Baumann), postmodernosti (Foucault, Lacan) ili jednostavno modernosti kao svojevrsnog Zeitgeista unutar čijeg okvira se rastaču nekoć ontološki i epistemološki tvrde kategorije i metanaracije poput Istine, Historije, Tradicije i slično; i gdje smo mi kao individualni i kolektivni akteri u stanju trajne potrebe za samorefleksijom i iznalaženjem referentnih okvira značenja. Izgledno revolucionarni razvoj AI tehnologija u ovoj godini čini ovakvo promišljanje društvenog svijeta vjerodostojnim ali i postavlja nova pitanja i izazove o odnosu ljudi i njihovog tehnološkog okruženja. Slijedeći terminologiju Jürgena Habermasa možemo ovaj proces tehniziranja svijeta razumjeti kao kolonizaciju svijeta života od strane sistema i pokušati upravljati rizicima koje taj proces stvara. S druge strane, slijedeći teoriju drugog planetarno poznatog njemačkog sociologa Niklasa Luhmanna, možemo chatbote, robote i druge izume iznikle iz digitalne revolucije razumjeti kao još jedne u nizu uporišnih tačaka društvenog sistema koji je prožet komunikacijom i ne diskriminira između živih i neživih komunicirajućih bića, te se prosto prilagoditi novonastalnim okolnostima kao što smo to činili nebrojeno broj puta do sada tijekom društvene evolucije.
Navedena načelna zapažanja treba čitati kao ilustrativne primjere sociološkog okvira razumijevanja svijeta, u najboljem slučaju kao polazišne tačke za raspravu o svijetu koji prolazi kroz fazu digitalne revolucije. Prema Zheng Liu (2021: 3), digitalna revolucija odnosi se na razvoj digitalnih tehnologija kao što su: umjetna inteligencija, big data, 5G, Internet stvari, cloud computing, blockchain i slično. Sociološka perspektiva koja se specifično zanima za digitalnu revoluciju i posmatra umjetnu inteligenciju (u nastavku „AI“) kao distinktivan tehnološki i socio-kulturni fenomen označava se kao socio-kulturna perspektiva na AI. U tipologiji ovog autora (2021: 4) navedene su i dvije dodatne analitičke perspektive: naučni AI (fokus na nauku i naučno polje AI) i tehnički AI (fokus na društvene implikacije AI tehnologija). Prema Evropskoj komisiji, AI se „odnosi na sustave koji pokazuju inteligentno ponašanje analizom okruženja i poduzimanjem akcija – s određenim stupnjem autonomije – radi postizanja specifičnih ciljeva” (Joyner, 2023). Liu (2021: 3) navodi nekoliko iznijansiranih pojmova kao što su jaki i slabi AI, odnosno strojno učenje (ML) i dubinsko učenje (DL) koje su danas sinonim za AI, a jednostavno označavaju strojnu inteligenciju ili inteligenciju strojeva. Prema online portalu Mind Majix (2023) u 2023. godini možemo očekivati popularizaciju i širu primjenu sljedećih 10 AI tehnologija: generiranje prirodnog jezika, prepoznavanje govora, virtuelni agenti, menadžment donošenja odluka, biometrija, strojno učenje, automatizacija poslovnih procesa, umrežavanja i dijeljenja podataka (peer to peer network), platforme za dubinsko učenje i AI optimizirani hardware.
Naprijed spomenuti chatbot, odnosno ChatGPT spada u AI tehnologiju generiranja prirodnog jezika, odnosno funkcionira na principu prirodnog jezičkog modela (large language model – LLL) i baziran je na GPT-3.5 (Generated Pre-trained Transformer) tehnologiji koju je za komercijalne svrhe razvila američka kompanija OpenAI, specijalizirana za istraživanje i razvoj AI tehnologija. GPT-3.5 opisan je kao najveća umjetna neuralna mreža ikad razvijena sa preko 175 milijardi parametara (naredni na listi je Turing NLG sa 17 milijardi). Microsoft se smatra „velikim bratom“ ove kompanije i nedavno su uložili 10 milijardi USD u OpenAI. ChatGPT može kreirati bilo šta što ima jezičku strukturu što znači da može odgovarati na pitanja, pisati eseje, sumirati duge tekstove, prevoditi tekst na druge jezike pa čak i generirati računarski kod. Suštinski, ChatGPT po svojoj funkcionalosti i efektivnosti može i vrlo je vjerovatno da hoće, zamijeniti klasične internet tražilice. Microsoft već planira ovu AI tehnologiju integrirati u svoju Bing tražilicu, Google planira nešto slično, a i rivalske kompanije poput Claude-a razvijaju vlastite proizvode zasnovane na istoj tehnološkoj osnovi.
Ono što je ChatGPT plasiralo u orbitu trending kategorije na društvenim mrežama je njegova pristupačnost. Sama tehnologija nije toliko nova, ali je ovo prvi put da je istoj omogućen besplatan pristup. Naravno, OpenAI već je ponudio ChatGPT Pro čija pretplata košta 42 USD (75 BAM) na mjesečnoj osnovi, ali se očekuje da će besplatna verzija još neko vrijeme biti otvorena za besplatan pristup. Znakovito je da se ChatGPT najviše koristi u Kini, Singapuru, Nepalu, Izraelu i Libanu (Reddit, 2023), odnosno državama čije su javne politike orijentirane ka izgradnji ekonomije znanja. Ipak, pristupačnost je sa sobom donijela niz društvenih i etičkih implikacija – naročito u obrazovnom sektoru – koje se konkretno tiču plagiranja ali i otvaraju pitanje autorstva tekstova koje ChatGPT generira. Zbog toga razloga mnoge školske i visokoškolske ustanove u SAD, Evropi, Australiji i Aziji već su zabranile pristup chatbotu navodeći plagijarizam i netačnost generiranih informacija kao ključne razloge. Također, pokušaji da se chatbot generirani tekstovi objave u međunarodnim naučnim publikacijama nisu bili uspješni.
Ovi znakovi otpora sve prisutnijim AI tehnologijama nisu jedini i otkrivaju fragilnost i fluidnost društvenih struktura koje trebaju, u najmanju ruku, jamčiti ontološku sigurnost i stabilnost naših individualnih života. Također, takvi otpori otkrivaju i mračnu stranu tehnologije, ubitačnu i hladnu tehnoracionalnost i dosad nezamislive oblike društvene kontrole (npr. sistem društvenog bodovanja u Kini – social credit system – v. Knight, 2020). Tako, naprimjer, Evropska Unija priprema dvije direktive kojima će kreirati regulativni okvir (Deutsche Welle, 2022) za AI (Direktiva o pravnoj odgovornosti AI i Direktiva o digitalnim platformama) čije se usvajanje očekuje ove godine. Ovaj široki set pravnih pravila cilja na ublažavanje ili otklanjanje negativnih efekata u domenu rada (Joyner, 2023): društvenog zamora koji nastaje pod pritiscima ispunjavanja norme u kratkom vremenskom roku, reprodukciji rodnih, rasnih i tjelesnih stereotipa u kadrovskim poslovima, zloupotrebe poslodavaca i slično. Dvije zabrane koje se posebno ističu su zabrane AI tehnologije koje čitaju osjećaje (najčešće korišten u kadrovskim poslovima) i zabrane suspenzije naloga za radnike koji nemaju stalno zaposlenje (npr. Uber vozači). Ipak, ova regulativa stavlja ograničenja na prodavače tehnologija, a ne na poslodavce zbog čega su iz Evropskog sindikalnog instituta već izrazili žaljenje na propuštenu priliku da se i ovaj segment pravno uredi (Joyner, 2023).
Naredni primjer otpora možemo pronaći u domenu prava. Premda se određena AI tehnologija već koristi u pravnom radu – o čemu su na našim jezicima pisali Josip Berdica i Barbara Herceg Pakšić (2022), pokušaj američke kompanije DoNotPay da koristi AI tehnologiju kao pomoćnika odbrani u sudskom postupku čije je, skoro historijsko, ročište određeno za 22. 2. 2023. godine, osujećeno je u startu. Naime, navedena kompanija razvila je robota koji je trebao slušati i procesuirati stavke i argumente optužbe te kroz slušalice saopćiti svoje pravne savjete i to bi bio prvi put u historiji da AI učestvuje u sudskom postupku kao stranka. Optužba, odnosno zastupnici optužnice usprotivile su se ovom pokušaju i na taj način de facto zabranili upotrebu AI tehnologija u sudnici – bar za izgledno vrijeme (Cerullo, 2023). Ovaj otpor izražen je iz bojazni za efektivnost tehnologije ali iz pogrešnih razloga. U suštini, riječ je o bojazni za gubitkom značaja vlastite profesije. Iz istih razloga nastavnici, programeri, pisci i drugi profesionalni djelatnici strahuju od AI tehnologije. Taj strah ne treba osuđivati već razumjeti budući da spada u kategoriju ontološke sigurnosti i stabilnosti individualnih ali i kolektivnih (profesije) aktera.
Strah je opravdan i u našem lokalnom, pa i regionalnom prostoru. AI tehnologija uz obećanje efektivnosti i povećane produktivnosti nosi sa sobom stvarne rizike za koje već postoji inherentna osnova u domaćoj socio-kulturnoj konstelaciji koja favorizira prekarne uvjete rada i nesigurnost radnih angažmana, kao i takozvani ‘lakši put’ ili ‘ulično lukavstvo’ – da se ciljevi ostvare ma kojim god sredstvima: da se školski zadatak uradi plagiranjem – ili konkretno da ga za đake i studente napiše chatbot, da se lakše služi nelegitimnim i nedozvoljenim sredstvima na ispitu, da se krivična djela protiv imovine vrše na jednostavniji način (npr. online prevare) i slično.
U svakom slučaju, digitalna revolucija je pred našim vratima i na nama je da se sa istom uhvatimo u koštac – možda ne toliko uz neposrednu primjenu pripadajućih tehnologija nego kroz saznavanje i razumijevanje njenih implikacija po naše individualne živote i po naše društvo. Ovim zadnjim bavi se sociologija. Zadatak naših (lokalnih ali i regionalnih) sociologa i sociologinja je da ponude objašnjenja konteksta u koji digitalna revolucija dolazi, da pruže konceptualni okvir razumijevanja promjena koje će uslijediti dolaskom tog plimnog vala, kao i da razmotre načine na koje AI i slične nove tehnologije mogu biti sredstvom mijenjanja postojećih kulturnih obrazaca nabolje. Digitalna revolucija, stoga, predstavlja priliku kako za istraživanje samih tehno-društvenih fenomena tako i za korištenje pripadajućih tehnologija za ta istraživanja. Također, predstavlja priliku da se naši sociolozi i sociologinje, ali intelektualci i intelektualke, profiliraju u ključu javne odgovornosti ili odgovornosti za opće dobro.
Samir Forić, Prometej.ba
Reference:
Berdica, Josip i Herceg Pakšić, Barbara. 2022. Umjetna inteligencija i odabrani aspekti kaznenog prava. O nekim izazovima za suvremenu pravnu kulturu. Filozofska istraživanja. God. 42, Sv. 1, str. 87-103.
Cerullo, Megan. 2023. AI-powered „robot“ lawyer won't argue in court after jail threats. CBS News. [online]. Dostupno na: https://www.cbsnews.com/news/robot-lawyer-wont-argue-court-jail-threats-do-not-pay/ (pristupljeno: 31.03.2023.).
Deutsche Welle. 2022. EU regulira umjetnu inteligenciju. DeutcheWelle. [online]. Dostupno na: https://www.dw.com/hr/eu-regulira-umjetnu-inteligenciju-%C5%A1to-sve-smije-veliki-brat/a-64021443 (pristupljeno: 31.03.2023.).
Joyner, Ella. 2023. Je li Europa spremna za umjetnu inteligenciju? Deutche Welle. [online]. Dostupno na: https://www.dw.com/hr/uskoro-i-u-eu-umjetna-inteligencija-zapo%C5%A1ljava-otpu%C5%A1ta-bira-%C5%A1efove/a-64501561 (pristupljeno: 31.03.2023.).
Knight, Adam. 2020. Technologies of Risk and Discipline in China's Social Credit System. in: Creemers, Roger and Trevaskes, Susan (eds.) „Law and Party in China: Ideology and Organisation“, pp. 237-262.
Liu, Zheng. 2021. Sociological Perspectives on Artificial Inteligence: a Typological Reading. Sociology Compass, Vol. 1, Iss. 3, pp. 1-13.
Mind Majix. 2023. Top 10 Artificial Inteligence Technologies. Mind Majix.[online]. Dostupno na: https://mindmajix.com/artificial-intelligence-technologies (pristupljeno: 31.03.2023.).
Reddit. 2023. ChatGPT search interest over time. Reddit, subreddit: r/dataisbeautiful. [online]. Dostupno na: https://www.reddit.com/r/dataisbeautiful/comments/10kvqs8/oc_chatgpt_search_interest_over_time/
