U ovakvom okruženju o stranim investicijama možemo samo sanjati

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Šantić je podsjetio kako su različite vlade na različitim razinama u BiH donosile zakone „po svojoj mjeri“ te na taj način stvorile jedan nesiguran pravno-politički okvir i izravno utjecali na kreiranje nepovoljnog poslovnog ambijenta.

– Drugi dio problema jesu neriješena pitanja koja su u biti ustavne kategorije, kao što su konstitutivnost, jednakopravnost i izborni zakon, a iz koji proizilazi čitav splet neriješenih pitanja koja izravno i neizravno negativno utječu na domaće i strane investicije i poslovni ambijent u cjeleni, ocjenio je Šantić za HMS.

Treći dio problema, po njegovom viđenju, jeste reformska agenda, europski upitnik i sve ono što se zove proces pristupanja BiH u euro-atlanske integracije.

– Mišljenja sam kako u BiH još uvijek, čast izuzecima, ne postoji kritična masa pro europski orijentiranih političkih elita. Dok jedni ovaj proces čak dovode i u pitanje, drugi ga podržavaju samo deklarativno, a treći ga uistinu žele i pokušavaju provoditi, međutim usamljenji u tim nastojanjima teško da mogu nešto značajno i napraviti, ocjenio je dr Šantić.

HMS: Kako ocjenjuješ trenutnu ekonomsku situaciju u BiH i učinak do sada provedenih ekonomskih reformi Vlade F BiH?

ŠANTIĆ: Bosna i Hercegovina, odnosno njeno gospodarstvo, poslije globalne recesije koja je imala i elemente krize, nalazi se u blagom oporavku. U 2016. Zabilježen je rast obujma industrijske proizvodnje od 4,4 posto. Međutim vanjsko trgovinska bilanca je još uvijek u minusu preko 6,8 milijuna KM, odnosno, uvoz je na razini 15,8 mil. KM, a izvoz 9 mil. KM. Imamo i nepovoljnu strukturu BDP-a. Najveće učešće u BDP-u ima trgovina 13, 5 posto, a izrazito velik udio ima i javna uprava 9 posto, dok prerađivačka industrija, koja bi trebala biti nositelj BiH gospodarstva sudjeluje sa samo 11 posto u ukopnom BDP. Kada je riječ o tržištu radne snage da se primjetiti kako 26 posto svih uposlenih čini javna uprava, trgovina 18 posto, a prerađivačka industrija samo 19,5 posto.

HMS: Vlasti se, međutim, često hvale, stalnim rastom zapoelnih i padom nezaposlenosti

ŠANTIĆ: Danas imamo oko 510.000 neuposlenih, što je za  nekih 6,8 posto manje nego u protekle dvije do tri godine. Međutim, postavlja se pitanje jesu li uistinu kreirana nova radna mjesta i u kojem sektoru ili je ovo, većim dijelom, posljedica ekonomskih migracija u EU. Isto tako zabrinjava i struktura neuposlenih prema kvalifikaciji : 8 posto je neuposlenih s fakultetskom diplomom, 27 posto sa srednjom stručnom spremom, a 34 posto su kvalificirani i visoko-kvalificirani radnici.

HMS: Što je riješenje?

HMS: Vjerujem da je rješenje dijela ovih problema provedba reformske agende koja se implemetira na svim zinama društva u BiH. Nadam se da je ova Vlada F BiH iskreno opredjeljenja za prave reforme socio-gospodarskog okruženja u BiH, bez obzira koliko će one biti bolne za pojedine segmente našeg društva. Reformska agenda nije nečiji prozvoljan kratkoročni potez, već čitav jedan dugoročni reformski proces, sa konkretnim mjerama provedbe, pristupanja BiH društva u obitelj europskih država, a time i gospodarstava.  Dosadašnja dinamika provedbe ove reformske agende ne bi nas trebala zadovoljiti i mišljenja sam da mora ići brže, odlučnije pa ako hoćete i konkretnije u pravcu prihvaćanja zakonske regulative EU i svega onoga što podrazumijeva jedna moderna tržišna ekonomija.

HMS: Možete li dijagnosticirati glavne probleme s kojima se suočava gospodarstvo u BiH?

ŠANTIĆ: Sporost državnih institucija, njihova nepovezanost, glomazne administrativne procedure dio su glavnine problema našeg gospodarstva. Odlijev kvalificirane radne snage iz BiH u EU, neusklađena ponudu obrazovnog sustava sa potrebama tržišta rada, promjene poreza, akciza, prevelik broj zaposlenih u javnom sektoru, neadekvatno radno zakonodavstvo, nesređen fiskalni sustav, spora reforma javne uprave, loše politike zapošljavanja u javnom sektoru, loša poslovna klima i slaba konkurentnost, nejasna socijalna davanja, nesređena javna poduzeća, jedva održiv zdravstveni i mirovinski sektor i (ne)vladavina prava. Ključni problemi i dalje su niska razina proizvodnje, posebno one izvozno konkurentne, i loša struktura bh. izvoza koju karakterizira izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih, finalnih proizvoda. Izvješća govore kako BiH stoji znatno lošije u odnosu na zemlje okruženja u pogledu konkurentnosti, razine korupcije u javnom sektoru i razine ekonomskih sloboda.

HMS: Poduzetnici se često žale i kako banke ne prate njihove aktivnosti, odnosno na nepovoljne uvjete kreditiranja, a primjetno je i kako je nelikvidnost, odnosno nedostatak obrnih sredstava jedan od većih problema?

ŠANTIĆ: Nelikvidnost bosanskohercegovačkog gospodarstva, odnosno nedostatak novca, jeste jedan je od najvećih problema, zbog čega se plaćanje robe i usluga u velikoj mjeri svelo na oblike kompenzacije koji stimuliraju sivu ekonomiju netransparentnim „prebijanjem“ dugova. Glavni uzroci nelikvidnosti su u općoj financijskoj nedisciplini i pretjeranom uvozu, ali i državi koja, kao najveći potrošač, duguje ogromnu količinu novca. Također i astarjelost tehnologije u bh. preduzećima predstavlja jedan od najvećih problema koji izravno  utječe na razinu produktivnosti i konkurentnosti bh. proizvoda. Kamatne stope na komercijalne kredite za nabavku nove opreme su većinom previsoke, a sustav nabavke novih tehnologija putem leasinga je još uvijek nedovoljno zastupljen i nerazvijen. Korištenje mogućnosti tržišta kapitala skoro pa da se i ne postoji.

HMS: Koje gospodarske grane su najperspektivnije, na što bi se trebali osloniti, što poticati?

ŠANTIĆ: U prvom redu treba istaći metalsko prerađivački sektor koji u BiH ima nekoliko ključnih preduvijeta za dobro pozicioniranje, a to su: relativno duga tradicija, školovan kadar, znanje i kompetencije, priznate visokoškolske ustanove tehničkog karaktera, mogućnost formiranja klastera. Sektor drvo-prerađivačke industrije sa svojim izraženim komparativnim prednostima kada je riječ o sirovini, u usporedbi s velikim industrijskim zemljama relativno niska cijena rada te mogućnost klaseriziranja, također je sektor koji ima svoje velike šanse. Poljoprivreda i turizam su dvije perspektivne gospodarske grane koje u našim uvijetima mogu nadopunjavati jedna drugu sa svim svojim komparativnim prednostima i naravno sa mogućnošću formiranja klastera. Ovdje primarno mislim na proizvodnju i preradu ljekovitoh bilja i zdrave hrane te bogatu gastronomsku ponudu u funkciji turizma. Konačno, kako energetski ako i IT sektor u BiH ima jako dobru perspektivu. Energetski sektor obzirom na hidro, vjetro i sunčev potencijal koji imamo, a IT sektor kao gospodarska grana gdje se ulaganja u obrazovanje najbrže vraćaju i u čemu možemo brzo biti globalno konkurentni.

Sve ovo što sam nabrojao vladin sektor mora pretoćiti u projektne zadatke, poredati po prioritetima i ugraditi u proces reformske agende. Stoga, kako bi spremni dočekali ulazak u EU moramo svi od mikro tvtki, preko onih malih, srednjih i velikih pa sve do institucija uprave ove zemlje, zajedno raditi na reformskoj agendi i njenoj implementaciju u sve sfere ovog društva. Jasno je, kako pri tome, trebamo imati povjerenja u vladin sektor koji će, bez obzira na neke „negativne bodove“ koje će provedbom ovih reformi dobiti, ako iskreno želi odvesti BiH u EU, morati do kraja provesti politiku sveobuhvatnih reformi.

HMS: U kojoj mjeri je GK FBiH partner Vladi F BiH u provedbi gospodarskih reformi?

ŠANTIĆ: Smatram da Komora, kao institucija, koja je formirana lex-speciale Zakonom, koja u svojoj zadaći, na top mjestu prioriteta, ima sukreiranje poslovnog ambijenta mora daleko više biti uključena u sukreiranje i provedbu ciljeva postavljenjih u Reformskoj agendi. Komora ima kadrove, članstvo, granska udruženja, sporazume o suradnji sa skoro svim udruženjima poslodavaca u federaciji, ima i kvalitetnu suradnju sa nekoliko federalnih ministarstava i institucija kako na federalnoj tako i na državnoj razini. Komora surađuje i sa dijelom europskih komora kroz Forum komora Jadransko – Jonske makroregije i kroz jako dobru suradnju sa Vanjsko trgovinskom komorom BiH. Stoga sam mišljenja kako Vlada u cjelini mora više koristiti sve ove potencijale Komore.

HMS: U posljednje vrijeme govori se o privatizaciji telekom operatera koji su u većinskom vlasništvu F BiH. Treba li po vašem mišljenju Federalna vlada prodavati svoje udijele u HT Mostar i BH Telekomu?

ŠANTIĆ: „Obiteljsko blago“ se prodaje posljednje i u velikoj potrebi. Ukoliko vlasnici procijene da je vrijeme velike potrebe, pa ako hoćete i dobrog timing-a, te ako postoji vizija dobrog ulaganja sredstava prihodovanih od ovih možebitnih akvizicija u smislu otvaranja novih radnih mijesta u realnom sektoru s brzom,  kvalitetnom i dugoročnijom stopom povrata, u tom slučaju sam za. Ukoliko bilo koji od navedenih čimbenika izostaje onda je možda bolje pričekati neko „bolje vrijeme“.

HMS: Još je mnoštvo tvrtki u kojima Vlada F BiH ima većinski ili manjinski udio. U kojim tvrtkama bi, po vašem mišljenju, trebala zadržati, a u kojem prodati svoje dionice?

ŠANTIĆ: Odgovor na ovo pitanje bilo bi slično predhodnom. Međutim, u uvjetima tržišne ekonomije europkog tipa država bi trebala dijelom ostati vlasnik dijela ili većinskog dijela u nekim strateškim granama i infrastrukturi; telekomunikacijski sektor, energija, želježnički transport i sl.. Ostali udjeli ili dionice trebali bi biti ponuđeni tržištu po najboljim, s aspekta prodavatelja, uvjetima. Sada ne bih htio špekulirati o kojim se poduzećima radi, ali vjerujem da vlade imaju listu tih tvrtki po prioritetima, odnosno imaju cjelovitu strategiju kako, kada i što ponuditi tržištu a što zadržati. Postoji naravno ovdje i još nekoliko modela kao što je i model javno-privatnog partnerstva i sl., ali o tome nekom drugom prigodom kada budemo imali na uvid cjelokupnu strategiju na ovom planu.

HMS: Što je Komora od kako ste joj na čelu učinila i što čini za svoje članice? Isplati li se biti članicom Komore?

ŠANTIĆ: Mi smo u protekle dvije godine reorganizirali Komoru, napravili jednu, po mom mišljenju, funkcionalnu instituciju. Komoru smo, tako reći, izveli na teren i pokušavamo, a u tome sve više uspjevamo, na dnevnoj bazi komunicirati s gopodarstvom u cjelini i na pravi način artikulirati njihove opravdane zahtjeve prema vladinom sektoru i potencijalnim partnerima Osnovali smo osam novih udruženja i grupacija, a većinu njih, što me posebno raduje, na inicijativu poduzeća, naših starih ali i novih članica. Sve više i više se uključujemo i u procese reformske agende, mada još uvijek ne u dovojlnoj mjeri. Aktivni smo i u suradnji sa komorama iz okruženja. Aktivno sudjelujemo u radu Foruma komora Jadransko-Jonska makroregije, u kojem sam ja i član Upravnog odbora. Posljednu godinu dana aktivno sudjelujemo u kreiranju strategije Europske komisije za mala i asrednja poduzeća u jadransko-jonskoj makroregiji. Kroz sva udruženja u Komori, a ima ih 18, senzibiliziramo zaineresiranu unutarnju i vanjsku javnost za interese naših članica. Imamo i nekoliko svježih primjera jako dobre suradnje naših članica između sebe, ali i sa vladinim sektorom. Ovdje u prvom redu mislim na problem koji su imali naše članice iz udruženja za turizam i ugotiteljstvo s organizacijom AMUS.

HMS: O kakvom problemu se radi?

ŠANTIĆ: Problem traje već godinama, a tiče se naknade za interpretaciju djela koja su u biti autorska prava. Uz posredovanje naše Komore na pragu je rjršenja.

HMS: Nedavno ste u Komori okupili proizvođače i prerađivače smilja. Kakva je njihova perspektiva?

ŠANTIĆ: Proizvođači i prerađivači smilja su konačno pod okriljem Komore i svoje grupacije unutar nje pristupili pravljenju reda i sustava u ovom sektoru koji zasigurno ima jako dobru perspektivu. Postoji tu još nekoliko primjera u metalskom i nadam se u drvnom sektoru i sl. Naše postojeće članice uopće nemaju dvojbu isplati li se biti članom komore, a naš zadatak u budućnosti biti će da to prepozna cjelokupna gospodarske javnost. Međutim, sve ovo što sam rekao treba iskoristiri u pravcu izgradnje infrastrukturnog poslovnog ambijenta i omogućiti zainteresiranim gospodarstvenicima da što jeftinije dobiju sređen gospodarski prostor za izgradnju proizvodno prerađivačkih pogona. Ono što danas imamo kao direktna podrška gospodarstvu na putu ka EU su mogućnosti u dijelu edukacija i subvencija u poljoprivredi zaštiti okoliši i obnovljivim izvorima energije. Mišljenja sam da bi, ipak, kreiranje dobrog poslovnog ambijenta, bila najveća podrška BiH gospodarstvu na putu ka EU, jer bi im tada omogućili da postanu konkurentniji ne samo u BiH negi i na cjelokupnom EU tržištu.

HMS: Što su planovi GK F BiH u ovoj godini?

ŠANTIĆ: Prioritet u radu Komore bio je i ostao gospodarstvenik. Sve aktivnosti koje komora provodi i koje će provoditi usmjerene su samo jednom cilju a to je biti u punom kapacitetu na usluzi našem gospodarstvu. Ovo nisu samo prazne riječi. Komora, doista, od kako smo kolega Jašarspahić i ja, prije dvije godine, došli na njeno čelo, nastoji u svakom pogledu i u svako vrijeme biti na usluzi gospodarstvu. U tu svrhu napravili smo i čitav niz mjera za provedbu naše zacrtane politike. Upravne odbore i Skupštine Komora održavamu u svim djelovima Federacije u proizvodnim pogonima, na gospodarskim sajmovima…

Za sljedeću godinu planirali smo također velik broj aktivnosti. Vi kao mediji moći će te popratiti sve naše Info dane BiH gospodarstva kroz gospodarske grane, gdje ćemo unutarnjoj i vanjskoj javnosti, kroz diplomatski kor u BiH, prezentirati, tijekom čitave godine, zanimljive projekte i potencijale BiH gospodarstva.

HMS: Pretpostavljam kako će te i ove godine biti aktivni sudionik različitim sajmova u BiH i inozemstvu?

ŠANTIĆ: Sajamske manifestacije su, svakako, nezaobilazna aktivnost Komore tijekočitave godine. Od prvog međunarodnog sajma kave, čokolade u Mostaru gdje se Komora pojavljuje kao partner sajma, preko tradicionalnog mostarskog  Sajma gospodarstva i mladog ali perspektivnog i jako dobro organiziranog sajma u Tešnju pa sve do sajmova ZEPS, ENERGA, EKO-BIS, sajma jabuke u Goraždu, novog sajma poljoprivrede u Orašju te naravno i nekoliko sajmova u zemljama okruženja.

Naravno, i dalje ćemo raditi na jačanju postojećih komorskih udruženja, kao i formiranja novih ukoliko za to osjetimo potrebu u realnom sektoru. Nadamo se da će mo u punom kapacitetu biti uključeni i u provedbu Reformske agende te ćemo raditi i na europskom upitniku za koji smo u našem djelokrugu rada i formirali radnu skupinu. Nastavljamo i sa provođenjem javnih ovlasti koje imamo od strane Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose i Manskotrgovinske komore te federalne Vlade i Ministarstva rudarstva energetike i industrije. Također pojačavamo aktivnosti oko programa komercijalnih seminara, programa edukacije cjeloživotnog obrazovanja  i suradnje sa pojedinim ministarstvima na federalnoj razini. Aktivnosti samih udruženja unutar Komore su brojna cjelogodišnja i odvijaju se skoro pa na dnevnoj bazi u izravnoj suradnji s gospodarskim subjektima.

(HMS)