Da li je Evropa prihvatila muslimane?

Prof. dr. Amir Karić, glavni tuzlanski imam, autor je knjige „Muslimani u EU“ koja se bavi istraživanjem o položaju i dolasku muslimana na prostore EU, posebice u Švedskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Ova knjiga, slučajno ili ne, korespondira s velikom izbjegličkom krizom koja mnogo govori o EU i odnosu pojedinih članica upravo prema muslimanima.

Tuzlanski imam prof. dr. Amir Karić želio je istražiti kakav je odnos društvene zajednice u Europskoj uniji prema muslimanima. U svakoj zemlji taj odnos je poseban i potpuno je drugačiji danas nego prije dvadeset ili trideset godina.

Neke zemlje Europe i u valu izbjegličke krize muslimanima pružaju ruku dobrodošlice ne gledajući ih kroz religijsku prizmu. U drugim zemljama dobrodošlica je izostala samo zato što se radi o muslimanima.

„Bez obzira što u prvi plan isplivavaju ovi ekscesi, u smislu izjave premijera Orbana, ili pojave desničarskih pokreta, to isplivava u javnost, međutim, evropska društva ipak pokazuju spremnost da prihvate između ostalih imigranata i muslimane. To govori da bez obzira na ove demonstracije u Dresdenu ili ovom ili onom dijelu Njemačke, da njemačko društvo i njemačka država imaju otvoren pristup ovom pitanju, u smislu integracije muslimana. Svjesno se na tome insistira od strane desničarskih intelektualaca u Evropi koji time bude desničarske pokrete u Evropi brojkama da će za 50 godina u Njemačkoj većina biti muslimani. To su zaista neosnovane i neutemeljene izjave i tvrdnje, sa sasvim konkretnim ciljevima buđenja antimuslimanskog sentimenta kod domicilnog stanovništva“, kaže dr. Karić.

Još od 1945. godine Europa je sekularna, a EU je, tvrde ugledni znanstvenici, najveći pozitivni produkt sekularizma. Akademik Enes Karić ističe da se Europa tog sekularizma nikada neće odreći, kao ni što se muslimani neće nikada odreći svoga islamskog predznaka.

„Mislim da ni sa jednom drugom populacijom Evropa nije toliko zadeverana koliko sa muslimanima. Različiti su razlozi. Jedan je što su muslimani identitarno i kulturalno veoma opskrbljeni, oni se svoga identiteta ne odriču, a drugi je što evropski univerzalizam kroz Evropsku uniju nastoji da u neku ruku razvlasti građane Evrope njihovog posebnog identiteta. Ne kažem da je to oštra namjera EU, ali tu negdje, u prizvuku, i toga ima“, smatra Karić.

Tvrdnje da će se Europska unija odreći muslimana i da se od njih pokušava ograditi ne stoje, prije svega zbog činjenice da se EU rukovodi principima Konvencije za ljudska prava.

„Veoma je važno što se tiče vjerskog identiteta znati da je član 9 taj koji propisuje vjerske slobode, religijske slobode, gdje se precizno kaže da je svakom ljudskom biću dozvoljeno da bira svoju vjeru po vlastitom odabiru i da živi svoju vjeru po vlastitom odabiru u privatnom i u javnom životu, da se obrazuje u svojoj vjeri i da proslavlja svoju vjeru. U praksi, naravno, vidimo najnovije izazove sa prognanicima iz Sirije. Tu Evropska unija pronalazi načine kako odgovoriti na te nove izazove i to je očigledno jedan proces“, objašnjava docentica Dževada Šuško.

No, povijest je učiteljica života. A povijest jasno kaže da najveće europske religije nisu nastale na tlu Europe. Njeni osnivači upravo su dolazili iz Azije, kaže dr. Enes Karić.

„Muhammed a.s. je iz Azije, Isus Krist je iz Azije, Mojsije je iz Azije. To su sve azijski fenomeni. Azija je kotao naroda, Azija je kotao religija, kotao drevnih kultura. Prema tome, kad se kaže ‘kršćanska Evropa’, onda treba kazati u kom smislu, je li to nas kršćanstvo koloniziralo, je li to nas islam koji je došao u Evropu kolonizirao, jer je i kršćanstvo došlo u Evropu, i islam je došao u Evropu, i judeizam je došao u Evropu. Nisu to samonikli fenomeni u Evropi. To su došli fenomeni“, napominje Karić.

Knjiga „Muslimani u EU“ korekcija je današnjoj politici nekih europskih zemalja, politici izolacije i politici žice.


Maja Nikolić

Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

RSE

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close