Turska: Iskopano nešto što bi moglo promijeniti sve što znamo o ljudskoj civilizaciji!

Mislili smo da znamo kako je tekla ljudska povijest. Da je razvoj agrikulture vodio razvoju gradova, a zatim i prema pismenosti, umjetnosti i religiji. No, jedno otkriće u Turskoj moglo bi promijeniti sve što smo mislili da znamo o našoj civilizaciji..

Pronađen je najstariji hram na svijetu, nešto vrlo slično čuvenom Stonehengeu u Velikoj Britaniji. Da li ovo znači da je potreba za obožavanjem ipak bila ono što je izazvalo razvoj civilizacije – pita se autor u National Geographicu?!

Hoće li nam otkriće na jednom brdu u bespućima Turske dati novi pogled na razvoj ljudskog roda?

Veliki broj turista već posjećuje ovo brdo. Kada se popnu na njegov vrh i vide ono što ima za vidjeti – najčešće im usta ostanu otvorena od čuđenja i zadivljenosti.

Ispred njih su besprijekorno poredani kameni stubovi, postavljeni u grupu krugova. Lokacija je poznata kao Göbekli Tepe i jako podsjeća na Stonehenge. Samo što je datirana mnogo ranije. Mnogo, mnogo ranije nego što je napravljen Stonehenge i to istraživače ostavlja u čudu!

I ne samo to: stubovi su napravljeni od vrlo fino obrađenog kamena, nisu tek grubo isklesane strukture. A na njema se nalaze bareljefi životinja – gazela, zmija, lisica, škorpija i divljih svinja. Kompleks je izgrađen, kako se pretpostavlja, prije 11.600 godina, sedam milenija prije Velike piramide u Gizi.Očito, u Göbekli Tepeu se nalazi najstariji hram ikad sagrađen od ljudi. Barem koliko mi znamo, u vrijeme kada je postavljana ova struktura, ništa slično nije postojalo na cijelom svijetu.

Kako sada interpretiramo ljudsku povijest, u vrijeme gradnje Göbekli Tepea, ljudi su živjeli u malim nomadskim grupama, preživljavajući tragajući za hranom i loveći životinje. Konstrukcija ovakvog hrama zahtijevala je, očito, okupljanje puno većeg broja ljudi na jednom mjestu nego što je nomadska grupica.

Zapanjujuće je da su ljudi u to vrijeme bili u stanju izrezati, oblikovati i transportovati blokove kamena teške 16 tona i postaviti ih na unaprijed osmišljen način.Arheolozi i drugi stručnjaci još uvijek vode brojne rasprave o značaju ovog otkrića i njegovoj interpretaciji. Prije samo 20 godina većina naučnika vjerovala je da zna kako se odigrala takozvana “neolitska revolucija” koja je imala ključnu ulogu u daljem razvoju civilizacije. Ali, sada je to sve poljuljano iz temelja.

Izvor: National Geographic / Prevod i adaptacija: Doznajemo.com/A.N.