Snježana Kopruner za Buku: Ni nova vlast ne radi za privredu i radnike
Ja uopće ne gledam vijesti, jer bih se odmah spakovala i otišla iz države kada čujem njihove govore, ističe Kopruner
Septembar je na izmaku i ostaju još samo tri mjeseca da se nešto konkretno uradi po pitanju određenih zakonskih rješenja, jer ukoliko se uđe u narednu godinu s postojećim fiskalnim zakonima u Federaciji BiH, od ekonomskog napretka za radnike i privredu nema ništa prije 2025. godine.
O tome što se novi fiskalni zakoni nisu našli na dnevnom redu posljednje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, ali i o brojnim drugim temama koje muče privrednike razgovaramo sa Snježanom Kopruner, potpredsjednicom Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH. Ona je jedna od najuspješnijih bh. poduzetnica i vlasnica je tvornice mašina GS-TMT iz Travnika koja godinama uspješno posluje i u kojoj radi više od 500 radnika.
S obzirom da je dugo poslovala u Njemačkoj, i vidjela kako sistem može uspješno da funkcioniše, ona nikako ne može da shvati da vlastima u Bosni i Hercegovini nije stalo do toga da rade na ekonomskom razvitku i poboljšanju poslovnog ambijenta koji bi donio više benefita privrednicima, ali i radnicima.
Dva mandata preljevali iz šupljeg u prazno
Za početak nam kaže kako se moglo i očekivati da zakona o doprinosima i porezu na dohodak neće biti na dnevnom redu posljednje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.
“Ja nekada mislim da se ti savjetnici u ministarstvima vrlo malo mijenjaju, da uglavnom ostaju isti, a ovi koji dolaze nemaju ni hrabrosti ni znanja napraviti neke promjene. To se vidi po svemu. Ja sam već dugo u ovom poslu i analize koje smo radili pokazale su da bi smanjenje doprinosa i poreza sigurno povećalo potrošnju. Od te potrošnje 17 posto kroz PDV se vraća nazad u blagajnu državi. Dakle, ja ne vidim apsolutno nikakav razlog da vlasti to ne usvoje”, ističe za Buku Kopruner.
Ona smatra kako su federalne vlasti period u kojem je došlo do naglog povećanja cijena trebale iskoristiti za reformu fiskalnih zakona.
“Prilikom naglog povećanja cijena i inflacije priliv u blagajnu države je bio veći nego ikada i zbog toga se morao iskoristiti ovaj period da se smanje poreska opterećenja. Koji su razlozi onih kojih su na vlasti, ne znam, nisu mi zaista jasni. Ja ne vidim nikakvu razliku između nove vlasti i one prošle, jer se i ona prošla Vlada FBiH isto ponašala kada su u pitanju fiskalni zakoni. Prethodna vlast je imala priliku čak u dva mandata da uredi sistem, da smanji opterećenja i poboljša ambijent, ali baš ništa nisu uradili. To je bilo samo preljevanje iz šupljeg u prazno. Toliko je naneseno štete privredi, da ja njih nikako ne razumijem”, ogorčena je Kopruner.
Napominje kako su poslodavci još u proljeće predlagali da se u Parlamentu FBiH usvoji privremeno rješenje kojim bi se omogućilo poslodavcima da povećaju plate radnicima za iznos do 400 KM, ali vladajuća većina u zakonodavnom organu federalne vlasti to nije prihvatila. Izgovor je bio da Vlada priprema set fiskalnih zakona i da će oni biti usvojeni uskoro. Međutim, od toga je prošlo pola godine. I ništa.
“Čak ni privremeni prijedlog koji bi važio samo do usvajanja novih zakona nije mogao proći. To je prijedlog koji bi nama omogućio da na povećani iznos plate radniku platimo samo doprinose, a da poreza budemo oslobođeni. To je meni nevjerovatno, oni kao da su tamo postavljeni radi sebe, a ne radi građana i radnika. U Njemačkoj dobijete 3.000 eura za prošlu godinu koje ste mogli podijeliti svojim zaposlenicima kako ste god htjeli, u ratama ili bez njih, bez plaćanja poreza i doprinosa. U Hrvatskoj su davali razne pogodnosti da se to može napraviti, a kod nas ništa. Isto kao da smo mi ovdje svi s Marsa pali. Jednostavno ne žele napraviti ništa kako bi se povećao standard ljudi, a to što ljudi bježe iz države, to se njih uopće ne tiče”, govori nam potpredsjednica UO UPFBiH.
Na funkcijama uvijek oni koji ne razumiju ekonomiju
Nije joj jasno, kaže, kako uvijek na izvršnim i zakonodavnim funkcijama u vlasti završe ljudi koji ne razumiju ekonomiju, privredu i radnike i koji uz sve to ne dozvoljavaju pristup stručnjacima iz ove oblasti.
“Ja ne znam gdje ih nađu svaki put. Ljudi koji rade u ministarstvima i u Vladi ne razumiju uopšte da smanjenje poreskih opterećenja nužno ne znači manje prihoda u budžetu. I ne žele to da razumiju. Ako radnik dobije 300 ili 400 KM veću platu taj novac će otići u opštu potrošnju. Na taj način se povećava potrošnja i ubrzava ekonomija. Ja sam bila na sastancima sa predsjednicima svih tih stranaka, i sa Čovićem i Izetbegovićem i Komšićem, i ne znam više ko sve nije učestvovao u razgovorima s Udruženjem poslodavaca, ali oni u tom momentu kažu: ‘dobro je ovo što vi predlažete’ i na kraju ništa od toga ne bude. Ja ih nikako ne razumijem. Pa mi godinama predlažemo i da se riješi pitanje bolovanja, da se samo smanji broj dana koji ide na teret poslodavca. Da se smanji sa 42 dana na 15, jer se bolovanja zloupotrebljavaju i nigdje nema da je toliko dana ostavljeno na teret poslodavca. Međutim, nikad se ništa ni po tom pitanju nije uradilo, kao ni po brojnim drugim”, navodi naša sagovornica.
Prije nekoliko sedmica je u Parlamentu FBiH usvojen set energetskih zakona i tada su predstavnici Vlade kazali da će mnogo značiti svima, a posebno poslovnoj zajednici. Iz Vlade su isticali kako je usvajanje energetskih zakona napredak na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Međutim, Kopruner ima mnogo zamjerki na pomenute zakone.
“Pogledajte samo Zakon o obnovljivim izvorima energije, donijeli su Zakon, a nisu donijeli podzakonske akte. I kada će to donijeti? A nas čeka 2026. plaćati porez na CO2. I mi kao firme koje se bavimo izvozom tu nemamo šanse. Dakle, mi kao izvoznici ćemo imati ogroman problem zbog poreza na CO2. Republika Srpska je usvojila taj zakon, međutim, kod nas ima problema i oko zakona i oko prijedloga i svega. Zašto oni to neće da naprave, meni to nije jasno. Ja sam iznenađena da su u Republici Srpskoj usvojili više tih zakona koji su korisni za ulazak u Evropsku uniju nego u Federaciji BiH”, naglašava Kopruner.
Neka nam premijer kaže gdje se energetski zakoni mogu primijeniti
Na našu konstataciju da je federalni premijer Nermin Nikšić javno isticao kako su energetski zakoni napredak na evropskom putu BiH, sagovornica Buke odgovara:
“Neka nam samo kaže gdje se sada Zakon o obnovljivim izvorima energije primjenjuje. Neka kaže je li ga neko može primijeniti. Mi cijelo ljeto isključujemo solarnu elektranu da ne bi im pustili kilovat u mrežu. Dakle, usvojeni zakoni nisu kompletni. Nema podzakonskih akata na osnovu kojih možete provoditi zakon. Ja ne znam kome je cilj da država ne funkcionira, da ljudi bježe. Imate osjećaj da im uopšte nije interes da ovdje bude bolje i da ljudi ostaju”, podvlači Kopruner.
Kada je riječ o električnoj energiji, ona navodi kako su u najlošijem položaju korisnici Elektroprivrede BiH.
“Elektroprivreda HZHB je gotovo 100 posto iz obnovljivih izvora energije, dok u Elektroprivredi BiH najveći udio proizvodnje čine termolektrane, odnosno na ugljenu. I sada ako vi koristite njihovu energiju, tu je veliki udio CO2. I kada idete izvoziti vaše proizvode onda morate plaćati porez na taj CO2. A ljudi koji posluju u Hercegovini, oni tih problema nemaju, jer oni mogu dati sve dokaze da koriste električnu energiju iz 100 posto obnovljivih izvora energije. Tako smo mi u Federaciji koji koristimo električnu energiju iz Elektroprivrede BiH zakinuti u odnosu na ove koji su u Hercegovini”, kaže Kopruner.
Za dvije-tri godine može se napraviti država za poželjeti
Privreda u BiH je, kaže, zasnovana uglavnom na primarnim djelatnostima.
“To su različiti oblici proizvodnje, svejedno da li je metalna, prehrambena, kožarska. To je prilično dobra struktura. Uz to se razvijaju još sekundarne i tercijarne djelatnosti, ali ovo je ono što je fundament, što npr. u Hrvatskoj nemate. U Hrvatskoj je više tih tercijarnih, odnosno uslužnih djelatnosti. U Hrvatskoj preko 25 posto GDP-a otpada na turizam. A tu onda ovisite o tome kakvo će vrijeme biti. Ovdje stvarno dobrih firmi ima i stabilan temelj postoji za razvoj jednog društva i ekonomije. Po mom mišljenju, za dvije-tri godine, ovdje se može napraviti država za poželjeti. Jako malo nam treba da ovdje bude puno bolje. Samo da ima volje da se naprave dobri zakoni i dobra kontrola provedbe zakona. Ja sam vidjela tolike tvornice po Evropu, ima i ovdje svega, ali ima izuzetno dobrih poslodavaca i dobro organiziranih firmi i struktura djelatnosti je dobra. U našoj kompaniji je 94 posto od ukupnih prihoda iz izvoza. Mi ne ovisimo o vlastima, oni su nama barem jednom mjesečno u kontrolama. Mi sve sami finansiramo, nemamo pomoći ni od koga. Iz vlastitih sredstava i kredita od banaka gradimo i Ramu, a niko vam neće dati na lijepe oči kredit, nego nam daju zato što ih uredno vraćamo”, jasna je vlasnica GS-TMT-a.
Dodaje kako se ponekad osjeća glupo što nakon ovoliko godina uspješnog rada mora moliti predstavnike vlasti da počnu raditi u korist privrede i građana. Kaže da bi sve i napustila, kada bi redovno gledala dnevnike.
“Ja sam htjela izaći iz svega ovoga, ali toliko dugo sam u ovome. Nekada se pitam zašto ja moram gubiti svoje vrijeme na zvanje i moljakanje predstavnika vlasti da rade svoj posao. Pa hajde na televiziju ovu, pa onu, pa o čemu mi više pričamo. Jednostavno treba uzeti da ljudi na vlasti neće da rade i nema pomoći tu. Što bih ja tu gubila živce i energiju gdje vidiš da nemaš šanse. Ja uopće ne gledam vijesti, jer bih se odmah spakovala i otišla iz države kada vidim i čujem njihove govore. Ništa dobro od njih ne možete čuti, samo se možete iznervirati, a toliko je sve jednostavno i lagano. Meni je čista savjest, ja sam napravila što sam mogla, a to što oni koji mogu neće da rade, ja na to nemam utjecaja”, zaključuje Kopruner.
Buka
