Žestok pritisak na stranke: Čović će zbog svojih ciljeva blokirati državu i onemogućiti izbore 2018.
Piše: Edina Latif
Ako se već lider HDZ BiH i predsjednik HNS-a Dragan Čović bori za evropski put naše države i poštivanje i implementaciju presuda Ustavnog suda, zbog čega su onda već godinama na čekanju tri odluke Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Ilijaz Pilav, Azra Zornić), te dvije Ustavnog suda BiH- jedna koja se tiče Grada Mostara a druga za koju je apelaciju podnio Željko Komšić u vrijeme kada je bio član Predsjedništva BiH.
Neviđen pritisak vrše HDZ i Čović posljednjih mjeseci, idući čak dotle, da prijete – ukoliko se ne implementira presuda koju je dobio Božo Ljubić (tiče se izbora delegata u Dom naroda FBiH) i ne izmijeni Izborni zakon u tom dijelu, doći će do blokade cijele zemlje, odnosno neće biti izbora 2018. godine. Da li će kao i njegov prethodnik Ante Jelavić posegnuti za hrvatskom samoupravom II još uvijek se nije izjasnio.
Zakonska rješenja prema kojima se vrši popunjavanje Doma naroda Federacije BiH, kako je utvrdio Ustavni sud BiH na temelju apelacije Bože Ljubića, u suprotnosti su s Ustavom BiH.
To u praksi znači da više neće svaki kanton birati barem jednog predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda u Dom naroda Federacije BiH.
Nadalje, u praksi to znači da Hrvat iz Goražda neće moći biti predložen od strane kantonalne skupštine za delegata u Domu naroda FBiH iako je Hrvat i ima dovoljan broj glasova, jer ne vrijedi koliko Hrvat iz Gruda ili Širokog.
Takvo što, iako se Čović svim silama trudi da prikaže kao ukidanje neravnopravnosti Hrvata u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, već uvodi i neravnopravnost i diskriminaciju među same Hrvate.
Ukoliko ne bi došlo do izmjene Izbornog zakona BiH u ovom dijelu, bio bi blokiran izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, te predlaganje delegata za Dom naroda BiH iz federalnog Doma naroda.
Bila bi to upravo blokada i Federacije, ali i države, o kojoj govori Čović i njegovi ljudi iz HDZ BiH.
Politički korektno, a i dokaz da se zaista bori za evropske vrijednosti, bilo bi od Čovića da pritisak na političke stranke vrši kada je riječ o Sejdić-Finci, pa da i Ostali mogu osim pasivnog imati i aktivno biračko pravo.
Također, bilo bi politički korektno kada bi Čović preko svog prijatelja Milorada Dodika izlobirao da se mogu za člana Predsjedništva BiH osim Srba iz RS, kandidovati i Bošnjaci i Hrvati i Ostali ( presuda Ilijaz Pilav), te da se svi koji nisu konstitutivni mogu kandidovati za izvršnu vlast (Azra Zornić).
Među nekim od najpoznatijih odluka Ustavnog suda BiH koje čekaju na provođenje svakako je i odluka o dijelu Izbornog zakona BiH koji se odnosi na Mostar. Zbog neprovođenja ove odluke Mostar već godinama nema gradsku vlast, što direktno utječe na život Mostaraca, a grad na Neretvi je pretvorio u slučaj.
Tu je i odluka Ustavnog suda BiH, na temelju apelacije Željka Komšića, kojom je omogućeno da i oni građani BiH koji nisu pripadnici tri konstitutivna naroda mogu biti izabrani za entitetske predsjednike i potpredsjednike.
To bi u konkretnom slučaju značilo da u RS ne bi više kao proteklih dvije decenije pozicija predsjednika RS bila ekskluzivno rezervisana samo za kandidate iz reda srpskog naroda.
Tek kada Čović i HDZ BiH krenu u implementaciju ovih pet (tri međunarodne i dvije domaće presude) onda se može govoriti o njegovim namjerama da bude nosilac „europskih vrijednosti“.
Ovako, on je samo nosilac i promicatelj vlastitih vrijednosti, koji na mala vrata kroz plutajuće izborne jedinice nastoji osigurati treći entitet, i još jednom poziciju člana Predsjedništva BiH isključivo za sebe.
Zanimljivo bi bilo kada bi Čović i HDZ ponudili odgovor na jedno posve logično pitanje: ko to u ovoj zemlji i na temelju kojih postulata izdaje certifikate za pravog Hrvata!?
I da ne zaboravimo- kada je već promicatelj europskih vrijednosti, borac za ravnopravnosti, za državu BiH, i legalista zašto još nikada nije implementirao presudu Ustavnog suda kojom je termin županija proglašen neustavnim.
nap.ba
