CIN: Kriminalcima iz BiH i Srbije granica nije prepreka

bulle 2013-09-21

Kriminalcima iz BiH i Srbije granica nije prepreka, nego prilika za zaradu od krijumčarenja droge, ukradenih vozila ili žive stoke u kojoj nerijetko učestvuju i pripadnici policijskih agencija.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva i Centar za istraživačko novinarstvo iz Srbije (CIN/CINS)

Plaćeni ubica Strahinja Rašeta je imao dvadeset i jednu godinu kada je 6. oktobra 2006. godine ilegalno ušao u Bosnu i Hercegovinu (BiH). Iz Loznice ga je preko rijeke Drine čamcem prevezao Zoran Mitrović zvani Luftika, osuđivani prekogranični švercer.
Mitrović je istog dana prevezao Rašetu nazad u Srbiju, ranjenog u obje noge, nakon što se izjalovio njegov plan da u Istočnom Sarajevu ubije Đorđa Ždralu kojeg bh. vlasti sumnjiče zavođutamošnje organizovane kriminalne grupe.
Rašeta je pred kafićem Sport nanišanio Ždralu iz blizine i povukao obarač, ali je njegov pištolj blokirao, stoji u optužnici Okružnog tužilaštva Šabac iz Srbije. Ždrale je zapucao iz svog pištolja i Rašeta se jedva živizvukao iz Istočnog Sarajeva.
Da je pokušaj uspio, Rašeti bi ilegalni prelazak granice mogao poslužiti kao alibi, jer ne bi postojala evidencija da je u vrijeme ubistva uopće bio u BiH. Dvije godine kasnije poginuo je postavljajući bombu pod auto svog nekadašnjeg saradnika.
Ni danas, kao ni prije šest godina, granica između BiH i Srbije nije prepreka za kriminalce iz regije, već dobra prilika za građenje alibija i zaradu od krijumčarenja droge, ukradenih vozila ili žive stoke u kojoj nerijetko učestvuju i korumpirani policajaci, pokazuje nekoliko pravosudno-policijskih akcija protiv prekograničnog kriminala.
“Činjenica je da kriminalne grupe ostvaruju dobru suradnju, bez obzira na kantonalne i entitetske granice unutar BiH, a isti slučaj je i sa međudržavnim granicama, koje im ne predstavljaju nikakvu prepreku”, piše u Strategiji BiH za borbu protiv organizovanog kriminala za 2009-2012. godinu.

Prekogranični šverc

Granica između Srbije i BiH je duga 363 kilometra, od čega je 261 kilometar duž rijeke Drine. Dio priobalnog područja je gusto naseljen, a dio skriven bujnom vegetacijom. Na tom potezu se nalazi jedanaest zvaničnih graničnih prijelaza,ali teren pruža veliki broj mogućnosti za nelegalan prelazak, čak i običnim preplivavanjem rijeke.
U Informaciji o stanju sigurnosti u BiH je navedeno da među krivičnim djelima u pograničnom području prednjači krijumčarenje roba i droge, i to mimo zvaničnih graničnih prijelaza.
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbijepokazuju da je ukupna vrijednost oduzete robe u pograničnom području prošle godine bila oko 100.000 eura. Oduzeto je 13 kilograma narkotika, najviše marihuane.
Dejan Ilić, šef Odsjeka za kontrolu prelaženja granice sa BiH priMUP-u Srbije, kaže da se zbog velike nezaposlenosti ljudi u pograničnom području bave krijumčarenjem kao zanatom i da su najzastupljeniji šverc stoke, tekstila i cigareta.
Mitrović, koji je prevezao Rašetu u BiH, je od 2000. do 2006. godine zbog krijumčarenja stoke četiri puta osuđivan u općinskom sudu u Loznici. Međutim, u sva četiri slučaja se radilo o uvjetnim osudama i novčanim kaznama koje pojedinačno nisu prelazile 200 eura. U jednoj od presuda je kao olakšavajuća okolnost uzeto Mitrovićevo korektno ponašanje na sudu, što je prevagnulo nad činjenicom da je ranije osuđivan.
Tridesetčetverogodišnji Mitrović je uhapšen u Budimpešti na osnovu potjernice Tužilaštva BiH i u martu 2013. godineje izručen vlastima BiH. Državni sud mu je ukinuo pritvor mjesec dana kasnije.
Ilić kaže da su šverceri dobro osposobljeni i da je bilo slučajeva kada su čak i nadzirali policiju. Koriste posebno pripremljene čamce na koje mogu stati veće količine stoke i brzo prikrivaju tragove, pa policija mora reagovati u kratkom roku.
“Dešava se da naši policijski službenici leže na minus 10 čekajući u zasjedi, u nekom grmu. Krijumčari često, znajući to, u prolazu, nasumično bacaju u grmlje kamenje, puštaju pse i bodu vilama”, kaže Ilić i dodaje da je saradnja na otkrivanju prekograničnog kriminala između Srbije i BiH na dobrom nivou.
Ipak, u nekim od otkrivenih slučajeva dio švercerske mreže su bili i pripadnici policijskih agencija BiH i Srbije.

Policija u kriminalu

Tokom 2013. godineosam policajaca Granične policije BiH i četiri policajca MUP-a Republike Srpske (RS) su uhapšeni u akciji sprečavanja krijumčarenja hiljada grla stoke iz Srbije u BiH.
U akciji kodnog naziva Skela uhapšeni su Araz Jukić, komandir Granične policije u Zvorniku (BiH), i njegovih sedam kolega. Sumnjičese da su bili dio organizovane švercerske mreže koja je čamcima prošvercala hiljade grla žive stoke.
Šverceri su stoku kupovali u Srbiji i prevozili je u BiH preko Drine,dok su korumpirani pripadnici policijskih agencija obezbjeđivali siguran prijelaz granice i transport do klaonica.
U septembru je zbog šverca stoke na području Bijeljine uhapšeno još 15 osoba, od čega su dva pripadnika Granične policije BiH. Oduzeto je šest pušaka, dva čamca i tri vozila za prijevoz stoke.
Prema riječima Dejana Ilića, zbog zloupotrebe službenog položajasamo u 2008. godinije u Srbijiprocesuirano 18 policajaca sa granice, a disciplinske prijave su podnošene i u narednim godinama.
Od 2007. do kraja 2012. godine 26 službenika Granične policije BiH je suspendovano, jer je protiv njih pokrenut krivični postupak.
Ilić kaže da više osuđuje korumpirane policajce nego kriminalce.
“Neko ko nosi uniformu mora da mu to bude u opredjeljenju, a ne da, praktično, sjedi na dvije stolice”, kaže Ilić.
Osim kriminalaca, droge i stoke, preko granice između Srbije i BiH ilegalno se prebacuju i ukradena vozila, pokazala je akcija Kamen koju su policijske agencije iz BiH izvele tokom 2010. i 2011. godine.
Više od dvadeset optuženih je imalo jasnu podjelu posla. Jedni su krali vozila, drugi krivotvorili dokumente, a treći prevozili ukradena vozila preko granice sa Srbijom, u čemu im je pomagao Slobodan Stojanović, policajac Granične policije BiH.
Stojanović je priznao da je zloupotrijebio ovlasti i bez kontrole propuštao ukradena vozila na graničnom prijelazu u Bratuncu.
Stojanović je uhapšen svega nekoliko mjeseci pred penzionisanje, koje je i dočekao pod suspenzijom. Osuđen je na uvjetnu kaznu zatvora od dvije godine, koju neće morati odslužiti ako u narednih pet godina ne počini novo krivično djelo.
Presude izrečene Stojanoviću i još četverici članova grupe pokazuju da su tri povezane skupine koje su djelovale na području Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) krale i preprodavale vozila.
Krađe su se dešavale, uglavnom, na području Mostara i Sarajeva, a zatim su vozila sakrivana u iznajmljenim garažama na raznim lokacijama, dok su drugi članovi grupe, zaposleni kao carinici ili u špediterskim firmama, krivotvorili dokumentaciju, dajući vozilima lažni identitet.
Jedan dio vozila je prodat u BiH, a dio je grupa iz Zvornika uz pomoć graničnog policajca Stojanovića prebacivala u Srbiju.

Falsifikovanjedokumenata

U prošlosti su kriminalne grupe mnogo češće nego danas koristile falsifikovane dokumenate za prijelaz granice. Lažne bh. dokumente su imale stotine osoba, među kojima i počinioci težih krivičnih djela, pokazalo je ranije istraživanje CIN-a.
Falsifikovani pasoš BiH imao je i Sretko Kalinić, nekadašnji pripadnik Zemunskog klana iz Srbije. Iskoristio ga je da iz Hrvatske uđe u BiH, da bi zatim ilegalno prešao u Srbiju, plivajući preko Drine, sa ciljem da likvidira Zorana Nedovića zvanog Šok.
Lažne dokumente BiH je svojevremeno imao i Đorđe Ždrale, koji u Foči izdržava zatvorsku kaznu za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera, nekadašnjeg načelnika Uprave policije Republike Srpske.
I Ždralin kum Darko Elez, koji kaznu izdržava u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, koristio je lažne dokumente Srbije na ime Slaviša Veletić.
Osobu sa tim imenom i istim brojem lične karte je 2011. godine Osnovni sud u Bijeljini osudio na četiri meseca uvjetne kazne upravo zbog falsifikovanja isprava.Veletić je odbio razgovarati sa novinarima.
Eleza je tužilaštvo u srbijanskom gradu Šapcu krajem 2007. godine optužilo za naručivanje ubistva svog kuma Ždrale. Još deset osoba, među kojima je i plaćeni ubica Rašeta, optuženo je za razne oblike saučesništva.
Presuda iz Šapca je poništena a postupak prebačen na Viši sud u Beogradu. Suđenje do danas nije počelo, ali je Elez sa svojom grupom nastavio nizati krivična djela sa obje strane granice – sve doku septembru 2009. godine nije uhapšen u Beogradu.
Viši sud u Beogradu ga je 2010. godine osudio na devet godina zatvora, ali ne za pokušaj ubistva Ždrale, već zbog šverca marihuane iz Srbije u BiH, pokušaja reketiranja u Istočnom Sarajevu te krivotvorenja lične karte i vozačke dozvole.
Ipak, uvođenjem novih dokumenata mogućnosti falsifikovanja su znatno umanjene.
Ljubinko Jaćović, inspektor u Upravi kriminalističke policije Srbije, kaže da nije bilo slučajeva falsifikovanja novih biometrijskih dokumenata i da se, uglavnom, falsifikuju stare lične karte i pasoši Srbije koji važe do 2016. godine.

Preko granice i bez dokumenata

Elez je za pokušaj ubistva Ždrale najprije optužen u Srbiji a zatim i u BiH. Bh. vlasti su Eleza i 31 člana njegove kriminalne grupe, osim za pokušaj ubistva, optužile i za niz drugih djela, među kojima su ubistva pet osoba i oružane pljačke.
U optužnica piše da su oni više putaizmeđu 2006. i 2009. godine autima ili čamcima preko Drine ilegalno prelazili granicu BiH i Srbije.
Kako bi u Istočnom Sarajevu ubili Borisa Govedaricu, člana Ždraline grupe, Elez i njegovi saradnici su čamcem ilegalno prešli Drinu kod Zvornika, a prevezao ih je Branko Đurić Žućo koji je kasnije u Srbiji osuđen zajedno sa Elezom. Nakon ubistva, uz učešće drugih pomagača, ponovo sukod Loznice čamcem prešli u Srbiju,a zatim se odvezli do Beograda.
Među optuženim članovima Elezove kriminalne grupe u BiH bili su i Bojan Cvijan, šef Odjela za narkotike Agencije za istrage i zaštitu BiH, Ljubiša Lalović, pripadnik Granične policije BiH, i Dejan Vukosavljević, policajac MUP-a Kantona Sarajevo.
Vladimir Taušan zvani Šota, policajac Jedinice za podršku MUP-u RS-a, također je bio pritvoren pod sumnjom da je, noseći policijsku uniformu, prenio 44 kilograma marihuane iz okoline Foče u Sarajevo. On se, međutim, u optužnici spominje kao svjedok.
Cvijan i Lalović su Elezu omogućili da pređe granicu bez kontrole graničnih policajaca i u Srbiju odnese svoj dio plijena nakon pljačke 2,2 miliona eura iz vozila za transport novca Privredne banke Sarajevo.
Elezov advokat Duško Tomić kaže da postoji mogućnost da Elezu koji ima dvojno državljanstvo bude suđeno u BiH, kako je i sam tražio.
Druga mogućnost je da proces bude razdvojen pa da se u BiH sudi osobama koje su tu, a u Srbiji onim osobama koje su uhapšene tamo.
Granična policija je u 2012. godini spriječila 389 osoba da ilegalno pređu granicu, uglavnom izvan graničnih prijelaza. U više od 60 posto slučajeva se radilo o građanima BiH i Srbije, piše u Informaciji o stanju sigurnosti u BiH.
U graničnim policijama obiju zemalja novinarima su rekli da im nedostaje ljudstva za bolju kontrolu. Granična policija BiH ima samo jedan čamac za riječne patrole na Drini, a kažu da su čamci i skele u pograničnom području još uvijek, uglavnom, neregistrovani, što im otežava identifikaciju vlasnika.
Njihove kolege u Srbiji imaju devet čamaca, ali kao problem navode nedostatak goriva.