Za reforme ostaje jedva godinu dana

Ako BiH želi da ispuni obavezu koju je dala EU da će usvojiti i sprovesti reformsku agendu “Održivi rast”, koja sadrži set veoma ambicioznih koraka usmjerenih ka poboljšanju životnog standarda građana, onda će morati predizborne kampanje i formiranje vlasti svesti na minimum.

Naime, analitičari koje smo kontaktirali smatraju da, u sadašnjim okolnostima kada formiranje vlasti traje barem šest mjeseci i kada neformalne izborne kampanje traju po godinu dana, za reforme ostaje oko godinu dana, što je prekratko da se sprovedu sve preuzete mjere.

Podsjećanja radi, samo je Vlada RS formirana u razumnom roku od mjesec dana, dok za formiranje svih ostalih vlasti treba mnogo više vremena.

Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, ističe da je jako teško sprovesti evropsku reformu, s obzirom na takve političke okolnosti. Kako je rekla, političke strukture na nivou i entiteta i države su više zainteresovane za vlastitu promociju nego za rad na istinskim reformama.

“Jeste činjenica da je vlast ovaj put puno ranije formirana nego u prošlom sazivu, ali vidimo koliko je taj proces tekao kilavo i koliko postoji nesuglasja u djelovanju političkih aktera, tako da je zaista malo optimizma da bi taj reformski kurs zaista mogao biti ostvaren onako kako to EU očekuje”, naglasila je Topićeva.

Uvjeravanja

Rekla je da su politička uvjeravanja o neophodnosti reformi odavno “izlizana” i da bi ovaj put trebalo insistirati na tome da se pokaže da iza riječi stoje djela.

“Tu načelnu opredijeljenost da se reforme izvode vidimo već godina, ali sve ostaje na deklarativnoj razini. Jednostavno, okolnosti nam ulivaju jako malo povjerenja, akteri su isti, deklarativno svi govore isto, jedino se retorika jeste malo ublažila u odnosu na ranije, ali to neće biti dovoljno”, rekla je ona.

Ivica Ćavar iz Centara civilnih inicijativa BiH takođe upozorava da za sprovođenje evropske agende ostaje jako malo vremena, s obzirom na to da je svaka druga godina izborna, a konstituisanje vlasti traje jako dugo.

“To bi u praksi trebalo značiti da sve institucije vlasti, sukladno svojim ustavnim nadležnostima, u programe rada treba da uključe reforme neophodne za brži napredak BiH ka EU već u tekućoj, 2015. godini, s tim što bi, kao prioritet svih prioriteta, trebalo da bude žurna uspostava efikasnog i efektivnog mehanizma koordinacije institucija svih razina vlasti. To je ujedno i ključna pretpostavka za kreiranje i usvajanje programa integriranja BiH u EU, kao najvažnijeg dokumenta u procesu pristupanja BiH u EU, i uvjet za što skoriju predaju vjerodostojne aplikacije za kandidatski status naše zemlje”, rekao je on.

Ekspoze

Dodao je da bi sprovođenje u djelo ekspozea novog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i predsjednika Vlade FBiH zahtijevalo mnogo ozbiljniji pristup nego dosad.

“Sada na početku mandata im treba dati šansu da pokažu što znaju i mogu, kako bi se vidjelo da li su spremni da se suoče s teškim reformama koje su pred njima u narednim godinama i da im izborne godine ne budu prepreka za efikasan rad, već da im iste budu motivacija da još bolje i više rade, kako bi vratili poljuljano povjerenje građana”, rekao je on.

Iz Delegacije EU su istakli da od vlasti BiH očekuju da počnu rješavati stvarne probleme s kojima se suočavaju građani BiH, posebno visoki nivo nezaposlenosti, bez obzira na buduće kampanje.

“Vlasti BiH sada moraju zajedno raditi kako bi poduzele konkretne korake potrebne za približavanje zemlje EU. U ovim naporima bh. vlasti mogu računati na našu podršku”, poručeno je iz Delegacije.

Agenda

U agendi “Kompaktnost rasta” EU očekuje da porezi na rad budu smanjeni, kako bi se suzbila siva ekonomija.

“Siva ekonomija ne doprinosi boljitku jer se ne plaćaju porezi, a oni koji rade u sivoj zoni se liječe na teret osiguranika”,navedeno je u dokumentu, uz napomenu da bi se manjak prihoda nadomjestio smanjenjem javne potrošnje.

U dijelu koji se odnosi na radno zakonodavstvo, EU smatra da ga treba reformisati kako bi se olakšalo zapošljavanje nezaposlenih jer po sadašnjim uslovima poslodavci radije zapošljavaju ljude na crno nego da ih poslije ne mogu otpustiti kroz zaštite koje uživaju u sadašnjem okviru.

Traži se i pojednostavljenje poslovne regulative, čija kompleksnost sprečava nove investicije, a potrebno je restrukturisati i “stara preduzeća”, odnosno državne kompanije.

“Stara preduzeća jedva preživljavaju i oslanjaju se na državnu pomoć. Država mora da diže poreze da bi ih pomagala, čime sprečava rast jer ta preduzeća treba da opstanu sama na tržištu ili da se ugase, kako bi njihovo mjesto mogla zauzeti nova preduzeća”, navedeno je.

Navode da je sadašnji sistem socijalne pomoći neodrživ jer pomoć dobijaju oni koji nisu siromašni, a na teret siromašnih radnika koji primaju male plate.

EU vjeruje da su ovo sve mjere koje su praktične, nisu usmjerene ni protiv jedne strane u BiH i mogu biti implementirane relativno brzo.

Šta EU očekuje od bh. vlasti u agendi “Održivi rast”:

Korak 1: Smanjiti poreze i državnu potrošnju

Korak 2: Izmijeniti zakone o radu

Korak 3: Rasteretiti poslodavce

Korak 4: Restrukturisati državna preduzeća

Korak 5: Pojednostaviti regulatorni okvir

Korak 6: Reformisati sistem socijalne pomoći

Izvor: Nezavisne novine