Ćamil Zaimović, direktor RMU Breza i poslanik u Skupštini ZDK-a, vjeruje da i rudnici ovog kantona mogu poslovati bolje, ali uz podršku vlasti
ta očekujete u 2017. godini u Zeničko-dobojskom kantonu, kada je u pitanju politika?
– Očekujem više uključivanja Vlade u energetski sektor ZDK-a u 2017. godini, po ugledu na Tuzlanski kanton. Znamo da je ZDK oslonac kako privredi, tako i energetici, da je najveći izvoznik u BiH, ali i najveći proizvođač. Naša kantonalna Vlada se mora uključiti u rješavanje statusa rudnika. Iako rudnici nisu od kantonalnog značaja, to ne umanjuje obavezu da se malo bolje brinemo o 5.000 uposlenih tog sektora u Kantonu. Tim više što rudnici ne mogu sami iznijeti teret na leđima koji trebaju da ponesu u ovom energetskom kolaču. Mislim da je politika u Tuzli to bolje odradila i u prethodnom periodu se uključila u rješavanje energetskih potencijala rudnika Kreka, Banovići i Đurđevik, a ti rudnici redovno sada plaćaju svoje obaveze kako prema penziono-invalidskom osiguranju, tako i prema koncesijama, ali i izmiruju i ostale obaveze.
Status radnika
Većina rudnika u TK-u pozitivno posluju, dok je u rudnicima u ZDK-u sve veća dubioza. Mislim da ne nose odgovornost za to samo menadžmenti ovih rudnika, Kakanj, Breza i Zenica, nego da snosi odgovornost i politika koja se slabo uključuje u ovaj segment. Interesantno, na našem području je i Termoelektrana koja proizvodi struju i izvozi je.
Ne kažem da se treba više boriti za neki kolač u okviru toga, ali se treba više boriti za status radnika, jer direktori i menadžment rudnika nemaju dovoljno potencijala, nemaju dovoljno opreme, nemaju dovoljno radnika da se izbore. Samim tim, vrijedi analizirati sa viših nivoa kako rudnici iz TK-a uspiju izvršavati svoje obaveze, a mi to ne možemo. I sami rudari postavljaju pitanje što im se ne plaćaju obaveze, zašto se ne uplaćuje PIO, ali isto tako ne plaćaju se ni koncesije mjestima u kojim rade ti rudnici. Nikakav povrat sredstava tamo ne ide.
Konkretno za Brezu mogu reći da je ona napuštena i zapuštena, da je kažnjena, jer samo se obezbijede plate za lične dohotke i ništa više.
I osnovne infrastrukturne stvari, putevi, komunikacije se ne rješavaju. Da ne govorim o sportu i kulturi, koji su pali na najmanju moguću mjeru. To se u ovom dijelu naše države najbolje vidi u Brezi i Varešu. Kakanj ima i druge privredne potencijale pa se slabije to vidi u Kaknju, baš kao i Zenici. Ponavljam, najviše posljedice ZDK snosi po tom osnovu, iako je najveći izvoznik i najveći proizvođač. I mi kao proizvođači hoćemo da plaćamo državi svoje obaveze.
Kakva je podrška Elektroprivrede BiH?
– Podrška Elektroprivrede BiH sa novim rukovodstvom je dobra. Mi ćemo tek 2017. vidjeti efekte s obzirom na to da su se u prošloj godini rješavali neki infrastrukturni objekti, energetski potencijali koji trebaju dati rezultate ove i narednih godina. Konkretno, za Brezu trebaju da se uključe u rješavanje jednog mehanizovanog kompleksa. To je novih hiljadu tona dnevno uglja. U Kaknju je nabavljen mehanizovani kompleks koji ne radi sada, ali će početi raditi u toku godine. I tamo je to novih hiljadu tona uglja dnevno.
U Zenici je, mislim, čelo već nabavljeno. I tu je hiljadu novih tona uglja dnevno. Znači, to je taj potencijal koji treba da se uključi u elektroprivredni sektor, to su novi gigavat-sati (GWh) električne energije. Mora se uključiti i politika i vidjeti gdje je taj povrat. Nije samo Elektroprivreda ona zgrada koja je na finom mjestu u Sarajevu, na Vilsonovom šetalištu, već je Elektroprivreda kompletna infrastruktura koja se mora implementirati i u mjestima gdje se uzimaju sirovina i repromaterijal.
Jeste li zadovoljni sa tim kako funkcioniše koalicija SDA-SBB-HDZBiH u ZDK-u?
– Lično sam zadovoljan u ovom momentu kako to funkcioniše. Ne može se očekivati nešto pompezno, ima tu i naslijeđenih dubioza, tu su krediti koji su se morali uzeti… SBB je kao koalicioni partner pomogao vladajuću stranku SDA da se krene u implementaciju, da se oživi Kantonalna bolnica Zenica, ali i neki privredni subjekti. Nažalost, dosad je politika bila takva da se nije gledalo na privredne subjekte koji su od federalnog značaja, a zbog toga su ispaštale sredine iz kojih su ti privredni subjekti.
SBB ima jednog načelnika općine i to upravo u Brezi.
– Munib Zaimović je čovjek koji je spreman i spretan, koji je prošao puno toga, dugogodišnji je privredni i politički djelatnik. Zna tačno gdje šta treba raditi i kako ulagati. Međutim, zbog rudnika koji je u kolapsu, koji je u najtežoj situaciji od postanka do sada iako ima najveću proizvodnju, dosta toga je stalo. Jer, ako Rudnik ne radi, ni Breza ne radi. Vidi se i po ostalim djelatnostima, kulturi, sportu, da je sve zamrlo. Rudnik ne izvršava svoje obaveze kada su u pitanju uplate za poreze. Isto tako, složena je procedura oko uvođenja novih privrednika koji bi zapošljavali, otvarali nova radna mjesta. Mi smo na granici Sarajevskog i Zeničko-dobojskog kantona, vidimo kako je u Ilijašu i Vogošći, gdje ljudi lako dolaze do pozicija da se zaposle, otvore fabriku, ulože sredstva…
U Sarajevu je lakše
U Brezi, odnosno ZDK-u i dalje je to teško, složeno, administracija, birokratija… I kad imamo priliku dovesti privrednike koji žele ulagati, zakoče se stvari u administraciji. Ne znam kako i zašto, ali je činjenica da u Kantonu Sarajevo to lakše rješavaju. Mislim da Kanton mora pomoći Varešu i Brezi, posebno da lakše dođu do privrednika. U ovom momentu ni sama Općina Breza niti načelnik nemaju neke mogućnosti da ponude tim ljudima, da brže djeluju.
U ZDK-u su neke od najvećih kompanija u BiH, najveći je izvoznik, najveći proizvođač, ali neke velike koristi od toga nema. Bilo je inicijativa da se drugačije reguliše raspodjela povrata PDV-a… Kakvo je Vaše mišljenje o tome?
– Tu smo dali apsolutnu podršku. Želimo pravedniju raspodjelu između kantona.
Vjerujete li da ZDK može puno više od ovog sada?
– Vjerujem u premijera Miralema Galijaševića da može puno doprinijeti da se promijeni stanje nabolje. Kompletan kanton leži na mineralnoj sirovini. Gdje nema mineralne sirovine, imaju rijeke i šume. U Kantonu imamo 28 zatvorenih kamenoloma. Oni koji su ih zatvorili trebaju ići u zatvor. Nelogično je da u ovom kantonu šumarstvo posluje negativno. Svi koji kupuju šumu od toga su ekstra bogati, a radnici ŠPD-a su na prosjačkom štapu. To se mora promijeniti.
Oslobođenje
