Čak trećina osoba u BiH uzima antibiotike bez recepta, evo zašto je to opasno
Razvoj i širenje superbakterija ubrzava se zloupotrebom antimikrobnih lijekova, što otežava učinkovito liječenje infekcija, upozoravaju iz Svjetske zdravstvene organizacije
Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu učinkovitost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 miliona smrti godišnje u svijetu do 2050., upozorio je u evropski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
“Razvoj i širenje superbakterija ubrzava se zloupotrebom antimikrobnih lijekova, što otežava učinkovito liječenje infekcija”, navodi se u saopštenju SZO Evrope, koja obuhvata 53 zemlje, sve do centralne Azije.
“Sve zemlje u našoj regiji imaju propise koji štite od zloupotrebe antibiotika … Provedba tih propisa riješila bi većinu problema zloupotrebe antibiotika”, ističe Robb Butler, voditelj odjela za zarazne bolesti.
UN-ova organizacija procjenjuje da bi, bez hitne intervencije, antibiotska rezistencija mogla uzrokovati do 10 miliona smrti godišnje do 2050. godine. Istraživanje provedeno u 14 zemalja istočne Evrope i srednje Azije pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu (21 posto) i kašalj (18 posto).
“Ta je situacija zabrinjavajuća jer su ti simptomi često uzrokovani virusima protiv kojih antibiotici ne djeluju”, navodi se u saopštenju.
Glavni izvor zabrinutosti zdravstvenih vlasti su ljekarski recepti. Prema izvještaju, trećina osoba u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta.
U nekim zemljama, više od 40 posto antibiotika dobiveno je bez ljekarskog mišljenja, što je pet puta više od prosjeka u EU iz studije provedene 2022. godine.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je pogoršanje ekonomske nejednakosti još jedna opasnost jer su najmanje obrazovani ljudi i ljudi s najnižim prihodima oni koji imaju najgore prakse.
“Ovo posljednje jasno pokazuje potrebu za obrazovanjem i podizanjem svijesti”, poručio je Butler.
Dodaje da je jedan od problema i nezavršavanje terapije antibioticima kako bi se sačuvali za drugi put ili dijeljenje tih lijekova s bolesnim rođacima ili komšijama.
Buka
