Budućnost medija: Društvene mreže proizvode vijesti …

U uslovima brzorastuće tehnologije i digitalizacije, globalnog širenja društvenih mreža, te eri lažnih vijesti i alternativnih činjenica, opstanak i uloga medija drastično se mijenjaju.

Napredne tehnologije gotovo potpuno su izmjenile medijski svijet: vijesti proizvode društvene mreže, algoritmi su zamijenili novinare, botovi kreiraju javno mnijenje. Upravo ovakvi strateški pravci upravljanja medijima prognozirani su na nedavno održanom samitu Globalne uredničke mreže (GEN) u Beču. Medijske inovacije prikazane na ovom događaju impresioniraju i ulivaju strah u isti mah.

Virtuelna realnost (VR) u novinarskoj redakciji

Virtuelna realnost (VR) nije više rezervisana samo za filmsku industriju i industriju videoigrica. Virtuelna realnost je ušla u novinarske redakcije. Posjetioci GEN Samita imali su jedinstvenu priliku da se nađu u centru virtuelne realnosti i da u specijalno dizajniranom VR studiju iskuse mogućnosti najnaprednije tehnologije. Iako djeluje kao naučna fantastika (bar je tako djelovalo posmatrano iz pozicije BiH novinara), od  Roberta Hernandeza, VR eksperta, profesora na USC Annenberg školi novinarstva, stiže savjet:

– Ja dolazim iz redakcije i znam koliko je teško koristiti nove tehnologije, koliko je podrške potrebno za novitete. Uz to, obično se misli da primjena novih tehnologija košta stotine hiljada dolara. A to nije tačno. Moj savjet medijima je da krenu malim koracima. Na primjer, postoje vrlo moćne, a dostupne kamere Insta360, koje se postavljaju na pametne telefone. Koštaju do 200 dolara. Sa ovom kamerom na svom telefonu možete praviti fotografije od 360 stepeni, 3k video i emitovati live video na Facebooku. Povežite ovu kameru sa platformom kao što je ThingLink i dobićete solidan alat za prozvodnju jednostavnih, ali impresivnih VR priča – savjetuje Hernandez.

Zaboravite na kucanje transkripta, stigao je TRINT
Ekskluzivni partner ovogodišnjeg GEN samita bio je Trint, start-up kompanija koja je razvila istoimeni računarski program za transkripciju video i audio materijala. Trint je pravo čudo i spas za redakcije. Umjesto da preslušavate i satima prekucavate sadržaj video ili audio materijala, Trint pravi transkript za nekoliko minuta. Konkretno, pola sata video materijala Trint „prekuca“ za 5 minuta! Tačnost transkripta je 95%, a za onih 5% mogućih grešaka u transkripciji razvijena je mogućnost brze pretrage teksta, uočavanja greške i ispravke.

Suosnivač i izvršnu direkt Trinta je Jeff Kofman. Sa  još tri partnera, za samo 21 mjesec, osmislio je, razvio, testirao i ubacio Trint u medijsku igru. Tokom GEN samita Trint je predstavio i svoju novu verziju – Trinting. Ova verzija omogućava pretragu video i audio zapisa.

– Više od 80% sadržaja na internetu je video materijal. Ako želite nešto da nađete, na primjer neku konkretnu izjavu u govoru nekog političara koji traja sat vremena, vi morate da preslušate cijeli sat govora jer nemate mogućnost pretrage po „ključnim riječima“. Mi smo riješili ovaj problem, Trinting omogućava pretragu video i audio materijala po ključnim riječima. Zaista vjerujemo da je ovo revolucionarni korak – kaže Kofman.

Kofman, naravno, već ima i ideju i plan budućeg razvoja.

– Ovo je tek početak u razvoju mogućnosti. Trenutno radimo na sljedećoj fazi: razvijanju alata koji će omogućiti korisniku brzu transpkripciju, automatsko plasiranje transkribovanog sadržaja na twiter ili facebook, ubacivanje fotografija, te postavljanje kompletnog sadržaja na website. Mi istinski vjerujemo da su najvažnije inovacije one koje rješavaju probleme – jasan je Kofman.

Chartbeat, desna ruka online medija

Urednik ste, novinar, vlasnik ili direktor online medija. Želite da znate kako se ponašaju vaši korisnici: koji sadržaj čitaju, koliko dugo, da li vas čitaju sa laptopa ili mobilnog telefona, da li komentarišu vaš sadržaj, dijele ga ili samo lajkaju, da li će ih pročitano motivisati za neku akciju, djelovanje ili promjenu ponašanja u realnom životu?

Odgovore nudi Chartbeat, inteligentna platforma koja mjeri i analizira ponašanje i aktivnosti posjetilaca online medija. Na osnovu podataka o ponašanju svoje publike, ali i korisnika konkurentskih medija, izdavači mogu korigovati svoju uredničku politiku. Chartbeat je alat koji redakcijama pruža mogućnost da od posjetilaca naprave svoje pretplatnike i/ili vjernu publiku.

Kritsanarat Khunkham, poslovni direktor njemačkog Welta kaže:

– Više volim da imam 500 korisnika koji će se vratiti sadržajima Welta, nego 5.000 trenutnih posjetilaca. „Povratnici“ zaista cijene moj rad, vjeruju mom medijskom brendu.

Iz Chartbeata stiže i savjet: za online medije je ključno da zadrže korisnika na svom sadržaju najmanje 15 sekundi. Istraživanja pokazuju da je to kritično vrijeme koje za 50% povećava šansu da se čitalac vrati vašem sadržaju i mediju.

Psihometrika

Praćenje ponašanja korisnika medija, kroz statistička mjerenja vremena provedenog na portalu, broja lajkova, pregleda, dijeljenja i/ili komentara, tek je jedan dio priče. Ako ste fascinirani ili vas je možda strah od činjenice da se tačno zna šta “radite” na online portalu ili društvenoj mreži, pripremite se za korak dalje:

– Zaboravite metriku, mislite psihometrijski! – poručio je na GEN samitu Vesselin Popov, direktor Biznis departmana Psihometrijskog centra Univerziteta Kembridž.

Psihometrija je naučna disciplina koja prati i mjeri ponašanje online korisnika, te na osnovu tih podataka daje psihološku procjenu korisnika. Na temelju psihološke procjene korisnika, mediji mogu odrediti svoju ciljnu grupu i vršiti selekciju i personalizaciju vijesti, te ciljano distribuirati određenu vrstu vijesti prema svojoj ciljnoj grupi.

– Radimo psihološke i sociološke profile publike. U našem istraživanju i profilisanju učestvuje 8 miliona volontera i dobrovoljaca. Uradili smo 30 psihometrijskih testova, tako da su naši podaci vrlo pouzdani. Psihometrijski centar Univerziteta Kembridž ima razvijenu saradnju sa 80 univerziteta širom svijeta. Sa njima dijelimo naše podatke i rezultate istraživanja – objasnio je metodologiju Popov.

Psihometrijski centar svakog dana snabdjeva podacima prosječno 150.000 korisnika. Korisnici psihometrijskih profila su mahom globalne poslovne korporacije, koje koriste psihometrijske profile radi što efikasnijeg reklamiranja, plasmana i prodaje svojih proizvoda. Jednostavno rečeno, ako primjetite da vas internet “bombarduje” reklamama određenih proizvoda, znajte da je urađen psihoprofil vaše ličnosti. Popov je upotrebu psihometrije preporučio i medijima.

Kapitalizacija Live videa

Globalno širenje Facebooka za posljedicu, između ostalog, ima i trend ubijanja medijskih brendova, budući da istraživanja pokazuju da polovina korisnika interneta objavljene medijske sadržaje percipira kao proizvod Facebooka, a ne novinarske redakcije. Za buduću ulogu medija alarmantan je i podatak da više od polovine korisnika Facebooka lajkuje ili djeli medijski sadržaj, a da ga uopšte nisu pročitali! Toliko o kreiranju javnog mnjenja na  argumentaciji i vjerodostojnosti.

S druge strane, Facebook je definitivno najmoćniji alat za distribuciju medijskih sadržaja. Budući da je FB vrlo brzo prešao put od distribucije tekstualnih statusa i fotografija do mogućnosti distribucije videa, najnoviji trendovi tiču se mogućnosti distribucije 360 videa i Live prenosa. Mogućnosti kapitalizacije Live videa na GEN samitu je predstavio Nick Wrenn, direktor Facebook programa “News partnership” za Evropu, sa sjedištem u Londonu.

– Istraživanja ponašanja korisnika Facebooka apsolutno pokazuju da je opcija Live Video budućnost i da se može kapitalizovati kroz drastično veći broj lajkova, dijeljenja, pregleda i komentara na objavljeni sadržaj. Zato smo razvili nove alate za Live Video. Opcija “Go live with anyone” omogućava da pozovete bilo koju osobu da se uključi u “uživo prenos”. Opcija “Scheduling a Live Video” pruža mogućnost da svojoj zainteresovanoj publici najavite emitovanje svog uživo prenosa. “Comment Pinning” opcija selektuje top komentare. Tu je i opcija Live Audio, te opcija “Ad breaks” koja omogućava ubacivanje reklamnih poruka u video sadržaj – objasnio je Wrenn.

Upotreba algoritama i botova

Botovi i algoritmi,  uz fake vijesti i alternativne činjenice, najznačajniji su fenomeni i pojmovi u modernom novinarskom rječniku. I botovi i algoritmi odavno su ušli u redakcije medija.

– Kroz automatizaciju, mi smo uspjeli osloboditi oko 20 posto vremena novinara za pisaćim stolom – kaže Francesco Marconi, direktor za strategiju i korporativni razvoj u Associated Pressu.

– Distribuciju medijskog sadržaja je moguće automatizovati, ali novinar je nezamjenjiv  – ocijenio je David Alandete, izvršni urednik El Paisa.

Kad je riječ o botovima, bh percepcija i svjetska percepcija bota drastično se razlikuju. U bh varijanti, bot sjedi u podrumu i za dnevnicu i sendvič, a za račun “svoje” političke stranke, najčešće u predizbornom periodu, kuca afirmativne komentare na objavljene tekstove. U svjetskom poimanju, bot je napredni softverski program, kojeg redakcija snabdjeva korisnim podacima, kako bi ih velikom brzinom proslijedio velikom broju korisnika.

Primjer pametnog izbora

Ako vas tehnološki napredak plaši, ili jednostavno nije “vaša šolja čaja”, kao logično rješenje se nameće odluka da se isključite sa društvenih mreža, držite se štampanih izdanja, plaćate kešom, ne kupujete preko interneta. Ali, da li uopšte imate mogućnost izbora?

Iskustvo boravka na GEN samitu potpisnice ovih redova svjedoči da opstanka nema bez mobilnog telefona i internet konekcije. Naime, svi učesnici GEN samita su od organizatora dobili uputstvo da instaliraju aplikaciju posebno dizajniranu za ovaj događaj. U aplikaciji vam je sve: informacije o mjestu događaja, učesnicima, njihovim kontaktima, program predavanja. Aplikacija vas pravovremeno podsjeća na satnicu, kad vam je pauza, a kad ručak. U aplikaciji vam je i skenirani kod – ulaznica za samit i sve prateće događaje. Prva informacija koju dobijete bilo gdje da dođete glasi: Dobro došli! Ovo je naša wi-fi mreža, ovo je naš password!

Ali da se razumijemo, ova vrsta primjene tehnologije, iako na momente frustrirajuća (što je rezultat posjedovanja mobilnog telefona skromnih performansi i loše baterije), apsolutno je korisna i preporučljiva. Baš kao što je sjajan primjer pametne primjene tehnologije Beč, grad domaćin ovogodišnjeg GEN samita.

Ako gradski prevoz stiže tačno u sekund, ako na svakom koraku imate mogućnost da kao turista “prebacite” fotografije iz svog telefona u foto-mašinu koja će vam izbaciti fotografije izrađene u papiru, ako svoj prtljag predate službeniku na željezničkoj stanici u centru Beča, da bi rasterećni proveli još nekoliko sati u austrijskoj prestonici dok čekate let, a onda vas taj isti prtljag uredno dočeka na Sarajevskom aerodromu, onda je to tehnologija koju želimo. Zato, pamet u glavu i pametno sa tehnologijom.

(zurnal.info)

Donald Trump je nedavno otišao korak dalje u obračunu sa američkim medijima. Objavom video snimka u kom nokautira protivnika u ringu, a umjesto čije glave je montiran logo CNN-a, američki predsjednik je izazvao oštre reakcije medijske zajednice. Uz CNN u sličnoj situaciji se mogao naći i Washington Post. Kako bi reagovao?

“Jednostavno je, samo nastavite raditi svoj posao!”, poručio je Martin Baron, glavni i odgovorni urednik Washington Posta odgovarajući na pitanje kolega kako treba da se ponašaju u eri lažnih vijesti (fake news), alternativnih činjenica i konstantnih napada američkog predsjednika Donalda Trampa na kredibilitet i vjerodostojnost medija.

Baron je govorio na nedavno održanom GEN samitu – samitu Globalne uredničke mreže (Global Editors Network), koji je u Beču okupio više od 800 urednika, novinara i medijskih inovatora iz preko 75 zemalja. Baronov recept se čini jednostavnim, ali u uslovima brzorastuće informatičke tehnologije, ekspanzije društvenih mreža, te promjenjenih političkih i društvenih okolnosti, položaj i uloga medija, čini se, nikada nisu bili pred većim iskušenjima. Pravci budućeg upravljanja medijima, koje je markirao upravo GEN samit, mogli bi se sažeti u nekoliko ključnih teza i prognoza.

Izvrsno novinarstvo ima budućnost

Ono što se definitivno zna već odavno, a još jednom je potvrđeno jeste činjenica da štampana izdanja izumiru i ubrzano se prebacuju na online platforme. Ovom trendu i prijekoj potrebi je odolio  francuski dnevni list “20 minuta”.

Kako je tokom GEN samita objasnila izvršna direktorica lista, i dalje imaju svoju čitalačku publiku i tiraž, a tajna je u formatu i sadržaju: “20 minuta” možete spakovati u džep i pročitati za 20 minuta tokom vožnje metroom od kuće do posla. Francuski recept opstanka zaista je dobar, ali bi se prije reklo da je riječ o izuzetku koji potvrđuje pravilo o izumiranju štampanih izdanja.

Uz brz transfer sa štamparije na online platforme, tradicionalna štampa vodi i grčevitu borbu za online pretplatnike i finansijsku održivost. U prilog im ne ide podatak da je samo 13% korisnika medijskih proizvoda spremno platiti za online vijesti, iako cijene vjerodostojnost i kredibilitet medija kome su dali svoje povjerenje. Razlog: zašto bi plaćali nešto čega ima u izobilju, i to besplatno.

Ovakva logika ponašanja korisnika medijskih proizvoda, žrtvovanje vjerodostojnosti  zarad besplatnog informisanja, ozbiljno dovodi u pitanje ulogu medija kao ključnih kreatora javnog mnjenja i društvene svijesti. Zbog toga je i najveću pažnju učesnika GEN samita izazvao panel na temu “Da li gubimo medije koji su nam potrebni za demokratiju?”, te prezentacija najnovijeg dubinskog istraživanja ponašanja korisnika interneta, koje je uradio Reuters institut za studije novinarstva.

Svega 43% ispitanika vjeruje informativnim sadržajima. Povjerenje u medije je naročito nisko u društveno i politički polarizovanim društvima, kakvo je trenutno Amerika od dolaska Trampa na vlast ili Velika Britanija nakon Brexita. Nisko povjerenje u medije je i u autoritarnim društvima, kakva je Erdoganova Turska, ili Sjeverna Koreja. Najveći stepen povjerenja u medije, 62%, zabilježen je u Finskoj, što se može objasniti specifičnostima finskog društva – izrazito razvijenoj čitalačkoj kulturi i potrebom za očuvanjem finskog jezika – kaže Nick Newman, voditelj Reutersovog istraživanja, koje je rađeno na uzorku od 70.000 online korisnika interneta u 36 zemalja sa pet kontinenata.

Uprkos trendu nepovjerenja, mediji, a prvenstveno istraživačko novinarstvo, i dalje imaju svoju vrijednost.

– Možda niko ne želi da plati za vijesti, ali mnogi žele da plate za izvrsno novinarstvo – stav je Martena Blankesteina, suosnivač holandske online platforme Blendle.

Ova platforma nudi “premijum medijske sadržaje” i omogućava kupovinu teksta “na komad”.

Društvene mreže ubijaju medijske brendove

I dok su štampani mediji u tranziciji ka online platformama i grčevitoj borbi za zauzimanje ono malo preostalog digitalnog medijskog tržišta, pred online medijima je izazov tranzicije ka aplikacijama na mobilnim telefonima. David Ho, izvršni urednik za digitalne medije Hearst Newsroom-a ima neoborive argumente:

– U svijetu trenutno ima 8 milijardi mobilnih telefona. Znači, na planeti ima više telefona nego ljudi! Od ovog broja, polovina su smartphoni. Do 2020. godine očekuje se da broj smartphona naraste na 6 milijardi. Dakle, nema više dileme, mobilni telefoni su važni. Mobilni telefon, to smi, naš život, naš posao. Kada govorimo o medijima i vijestima, mi moramo da govorimo o mobilnim telefonima.

Mediji trče trku i sa društvenim mrežama, prvenstveno sa Facebookom.

Naime,  Reutersovi podaci pokazuju da 54% ispitanika do vijesti dolazi preko društvenih mreža, a učešće Facebooka je 71%. Polovina ispitanika pročitani medijski sadržaj percipira kao sadržaj koji je proizvela društvena mreža, a ne medij.

Otuda i zaključak da Facebook ubija medijske brendove. Emili Bell, direktorica Centra za digitalno novinarstvo na Kolumbija Univerzitetu još prošle godine je prognozirala ovakav scenario, te podsjećamo na njen stav:

– Voljela bih da kažem Marku Zuckerbergu: ”Ja sam izdavač! Ja sam novinar!” Saradnja sa društvenim mrežama, kao alatom za distribuciju vijesti, nam je neophodna. Ali potrebni su nam obrazovani,hrabri, građanski-orjentisani, tehnički i informatički osposobljeni novinari i izdavači, koji imaju kapacitet da promišljaju o najvećim društvenim problemima dok proizvode vijesti i izveštavaju.

Facebook – globalni gospodar

Prvobitno zamišljen samo kao internet mreža za povezivanje, međusobno komuniciranje i razmjenjivanje informacija među studentima Univerziteta Harvard, Facebook je za samo 13 godina od svog osnivanja izrastao u globalnog giganta, pa je redefinisao i svoju misiju.

– Mi gradimo društvo i demokratsku zajednicu – poručila je Campbell Brown, direktorica Facebook programa “News partnership”, čiji je cilj podrška i jačanje saradnje između Facebook-a i medija.

Prema riječima Brown, strateški pravci razvoja Facebooka su: proizvodnja i plasman vijesti, borba protiv lažnih vijesti, posebni programi edukacije novinara, posebni programi edukacije korisnika, news pismenost i razvoj finansijskih servisa. Jednom riječju – Facebook planira da apsolutno zagospodari digitalnim svijetom.

Da im dobro ide, svjedoče impozantne brojke. FB ima 1,7 milijardi aktivnih korisnika. Razvojem Messengera dobio je još milijardu, a preuzimanjem WhatsApp-a također još milijardu korisnika. Na Instragramu je 500 miliona građana.

FB se ne zadržava na kvantitetu, nego i brižljivo prati svoje korisnike – šta rade na mreži, koliko često i kako, te na mjesečnom nivou bilježi sve statističke parametre korisničkih aktivnosti.

Facebook prati različite stvari, a najnovije brojke su: 80% vlasnika FB profila imalo je neku aktivnost na mreži u zadnjih mjesec dana; 79% korisnika ulogovalo se na mrežu najmanje jednom dnevno; 85% korisnika u posljednjih mjesec dana je starosti od 16 do 24 godine; 82% korisnika je „lajkovalo“ neki sadržaj, 33% je uradilo up-date svog profila, 48% je čitalo vijesti, 42% je komentarisalo statuse svojih FB prijatelja. I messenger zna šta smo radili u posljednjih mjesec dana: 90% korisnika je slalo tekstualne poruke, 33% stikere, 24% video, a 21% je koristilo messenger preko laptopa ili desktop računara.

Na Instagramu, čini se, caruje kult narcizma: 66% korisnika je postavilo svoje fotografije. Druga najčešća aktivnost na Instagramu je „lajkanje“ –  54% korisnika, a  za komentarisanje se odlučilo njih 39%.

Ostaje otvoreno pitanje: čemu sve služe ovi podaci “Velikog brata”?

Beč, priča za sebe

Sedmi  po redu GEN samit održan je u Beču (21-23. jun 2017). Nimalo slučajno. Austrijska prestonica odavno se pozicionirala kao stjecište i raskrsnica svjetova. Prestižnom statusu najboljeg grada za život na planeti, koji nosi već osam godina zaredom, Beč je ove godine pridružio i titulu najboljeg pametnog grada na svijetu (smart city), u konkurenciji čak 87 svjetskih metropola. Baš kao i u sferi medija, i budućnost upravljanja gradovima zahtjeva strateški pristup i saradnju.

Zbog toga je Bečko Gradsko vijeće ovlastilo Eurocomm-PR, preduzeće Bečkog holdinga, da zastupa komunikaciju Beča sa inostranstvom. Uredi Grada Beča otvoreni su u Beogradu, Bratislavi, Budimpešti, Krakovu, Ljubljani, Sofiji i Zagrebu, a zahvaljujući Uredu grada Beča u Sarajevu GEN samitu su prisustvovali i novinari iz BiH.

– GEN je najveći sastanak glavnih urednika i medijskih stručnjaka. Ne samo da okuplja zanimljive ljude već predstavlja i podsticaj za austrijske i međunarodne medijske debate. GEN konferencija također pomaže Beču da učvrsti poziciju u evropskom kreativnom i medijskom okruženju. Prisustvo toliko uticajnih medijskih stručnjaka predstavlja čast za naš grad i naravno veoma je značajno za nas u smislu medijske politike – rekla je Renate Brauner, bečka ministrica finansija, ekonomskih i vanjskih odnosa na prijemu koji je Eurocomm – PR organizovao za učesnike GEN samita.

(zurnal.info)