RASPLET NA BALKANU SVE JE BLIŽE: “Brzi odgovor 21” u Banjoj Luci nije obična vojna vježba, Biden ne mora rušiti Vučića, dovoljno je da pobjegne iz…
Velika vojna vježba u Banjoj Luci nije izvan konteksta onoga što će se uskoro dešavati na političkom i diplomatskom planu.
Utjecajni politički analitičar Davor Gjenero kaže u emisiji “Drugačija radioveza” “Antene M” da će SAD sasvim jasno staviti na znanje Moskvi da mora skloniti prste sa Zapadnog Balkana i da se mora povući iz “sanitarne zavjese”, koja će biti postavljena na njenim granicama; smatra da je Aleksandar Vučić “potrošio euroatlantske kredite”, ali da je Washingtonu bitnije da predsjednik Srbije napusti prorusku politiku nego da organizuje njegovu smjenu.
On ukazuje da je “Brzi odgovor 21” mnogo više od vojne vježbe; priznaje da ne razumije one u EU koji smatraju da bi Srbija trebalo da bude regionalni “šerif” i upozorava da je za Crnu Goru štetno otvaranje pitanja Prevlake, saglašavajući se s onima koji misle da je Vlada Crne Gore to uradila na nagovor sa strane.
Konobarska servilnost Boruta Pahora
Komentarišući susret predsjednika Slovenije Boruta Pahora i Srbije Aleksandara Vučića i Pahorove poruke da nema promjena granica na Balkanu i da Zapadni Balkan zajedno treba da uđe u EU, Gjenero najprije ističe da je žalostan manir s kojim je u Beograd došao Pahor.
“Ne bih očekivao od njega da se s tim oblikom konobarske servilnosti odnosi prema jednom pasivnom agresivcu kakav je Vučić, koji je uglavnom potrošio euroatlanstke kredite i ima sužen prostor u demokratskom svijetu sa kim može razgovarati i po svemu sudeći taj će se prostor dramatično sužavati. Dobro bi bilo da smo iz Crne Gore i drugih zemalja kandidata čuli odgovor Pahoru kakav je svojevremeno dao Stjepan Mesić”, rekao je.
Gjenero podsjeća na razliku između principa regate i konvoja, koji je tada definisao bivši predsjednik Hrvatske: Ne možemo prema EU ići brzinom najsporijeg. U ovom slučaju, to je Srbija.
“Srbija je već na prvoj prepreci odustala. Crna Gora je u toku mandata prethodne administracije potpuno harmonizirala vanjsku politiku sa politikom EU, nije do sad tražila nikakav poseban status u odnosu na Kinu i Rusiju, nego je striktno poštovala zajedničku vanjsku evropsku bezbjednosnu politiku, dok je Srbija cijelo vrijeme ponavljala da nikad neće uvesti sankcije Rusiji. Ona je vodila politiku sa Kinom i tvrdila da tim multipolarizmom oni ostvaruje izrazito dobre rezultate. Kad se crta povuče, međutim, vidi se da je cijena tih rezultata Srbije vrlo visoka i da su konačni ishodi vrlo upitni i da je Srbija i dalje dominantno ovisna o evropskom tržištu i trgovini sa EU”, navodi on.
Upitan zbog čega se Pahor tako ponaša, Gjenero kaže da se Pohor ponaša onako kako ocijeni da prevladava klima u Briselu i vodi računa o ekonomskim interesima Slovenije u Srbiji. Smatra , međutim, da je to kako je kazao marginalni razlog popustljivosti Pahora prema Srbiji.
EU ne želi prijem država Zapadnog Balkana barem još deceniju
“Ključni razlog je činjenica da se u Evropi ne razmišlja ozbiljno o proširenju na Zapadni Balkan, barem ne u narednom destljeću i da po toj logici ne odgovara sistem koji bi se uspostavio na Blakanu koji bi funkcionirao u skladu sa evropskom logikom. Njima daleko više odgovara uspostavljanje sistema u kojem bi Srbija uspostavila svojevrsnu hegemoniju i kontrolu nad Balkanom”, pojašnjava Gjenero.
Odgovrajući na pitanje kako je moguće da pojedini centri moći u EU žele da Srbija bude neka vrsta šerifa u regionu iako je ta država već 30 godina generator ključnih problema na Balkanu, Gjenero kaže:
“To je nešto što je meni potpuno nejasno, to nije formalna politika EU, ali djeluje u tom smjeru. Pojava non papera i prekrajanje granica koji ruši temeljna evropska načela, moralo je izazvati veliku buru. No, cijela priča je prošla na jednoj rečenici Borrella koji je izjavio da se ne treba tolerirati mijenjanje granica ali ni secesionizam. Po svemu sudeći nije mislio na ono što radi Dodik u BiH, nego na Kosovo!?”
Gjenero je više puta kazao kako iza tzv. Janšinog non papera stoji, zapravo, Rusija, koja njime pokušava da ruši temeljne principe EU i da načelo multikulturalizma zamijeni promjenom granica po etničkom principu.
Pitanje Kosova je, smatra Gjenero, motivirano isključivo potrebom Srbije i Rusije da se na rubu Evrope stvara haos i otežavaju procesi konsolidacije EU.
Komentarišući posljednje Vučićeve izjave u kojima je jasno optužio SAD da pripremaju njegovo rušenje, Gjenero kaže kako ne smatra da SAD žele da ruše Vučića, već matricu koju on predstavlja.
“To je matrica podilaženja ruskom interesu na ovom prostoru. On još uvijek ima manevarski prostor koji je imao i Milošević ali ga nije znao iskoristiti, da pobjegne iz ruskog vlaka i pokuša konsolidirati svoju vlast. U tom trenutku bi prestao biti ozbiljan problem za Ameriku. Amerika je pragamatična, ona se ne bavi rušenjem diktatora samo zato što su diktatori, već zato što diktatori misle da su jako moći i čine štetu na prostorima na kojima djeluju”, poručuje Gjenero.
Velika vojna vježba u Banjoj Luci nije izvan konteksta onoga što će se uskoro dešavati na političkom i diplomatskom planu.
“Američki ambasador u BiH je otovoreno rekao da je to puno više od vojne vježbe. Američki ambasador u Sarajevu ozbiljan je čovjek, za razliku od Džudi Rajznig Rajnke, koja je u Crnoj Gori ambasador, a kao da nije”, rekao je on.
Gjenero je komentarisao i navodini američki plan (Vučićeve tvrdnje) da traži povlačenje UNMIK-a i KFOR-a sa Kosova.
“Sasvim je sigurno da Biden to neće napraviti. On neće pustiti Kosovo na milost i nemilost Srbji sa jedne ali ni Albaniji sa druge strane”, ističe on.
Odgovarajući na pitanje da li je Bidenov plan da skloni ruske prste sa Balkana, Gjenero je odgovorio potvrdno.
“On je neobično oštro, ali čini mi se potpuno primjereno počeo razgovor sa Putinom, sa njim se jedino može razgovarati u formi ‘znaš me, znam te’ i uz jasnu poruku da se razumije da on (Putin) nije demokratski političar, već autoritarni vladar koji ima jako puno leševa u ormaru. Cilj američke politike će biti vraćanje Rusije u svoje dvorište iza sanitarnog kordona koji će se polako uspostaviti. Stara srbijnska krilatica o ‘Bogu visoko i Rusiji daleko, mogla bi opet vrlo snažno zaživjeti’.”
SB
