Brza hrana uzrokuje umor i lijenost

Iako je većina nas iskusila osjećaj lijenosti poslije velikog obroka, istraživači iz Californije kažu da im nova studija pokazuje da dosljedno uzimanje prerađene hrane i prekomjerna tjelesna težina čine ljude umornim i neaktivnim, suprotno nekim vjerovanjima da lijenost vodi u gojaznost, piše B92.

Istraživači s Univerziteta u Californiji – Los Angeles (UCLA) će objaviti rezultate ove studije u časopisu Fiziologija i ponašanje, piše Medical News Today.

Oni su sproveli studiju na pacovima, čiji su fiziološki sistemi veoma slični onima kod ljudi. Dijeleći ih u dvije grupe, tim je hranio 32 ženke pacova jednom od dvije dijete u periodu od šest mjeseci. Prva grupa se hranila normalnom dijetom prilagođenom pacovima koja se sastojala od neprerađenih namirnica – kao što su kukuruz i riblja hrana – dok je druga grupa hranjena hranom nižeg kvaliteta, obrađenom hranom s mnogo više šećera.

Ova dijeta je služila kao zamjena za brzu hranu, kaže tim. Posmatrajući promjene tokom tri mjeseca, tim je primijetio da pacovi na dijeti brzom hranom postaju gojazni, a grupa koja je jela normalnu, neprerađenu hranu nije.

Ovi rezultati nisu iznenađujući, ali kada su istraživači dali pacovima zadatak da pritisnu polugu kako bi dobili nagradu u vidu hrane i vode, otkrili su da pacovi na ishrani brzom hranom imaju mnogo duže pauze od mršavih pacova. U 30-minutnoj sesiji gojazni pacovi su pravili pauze skoro duplo duže nego mršavi pacovi.

Vodeći istraživač Aaron Blaisdell kaže da njihovi nalazi ukazuju da letargija može nastati uslijed konzumiranja brze hrane.

Zanimljivo je da su istraživači promijenili dijete dvije grupe nakon šest mjeseci. Ovaj put su gojazni pacovi hranjeni boljim režimom ishrane devet dana, dok su mršavi pacovi hranjeni brzom hranom. Uprkos tome što su imali bolju ishranu, težina gojaznih pacova nije se poboljšala, kao ni njihovi odgovori na zadatak s polugom. Osim toga, kod mršavih pacova koji su devet dana hranjeni brzom hranom težina nije primjetno povećana, a njihovi odgovori na zadatak s polugom nisu postali sporiji.

Ovaj rezultat ukazuje da je dugoročni obrazac ishrane brzom hranom – a ne kratkoročne promjene – kriv za gojaznost i kognitivna oštećenja, kažu. istraživači

Ovi nalazi ne naglašavaju samo zdravstvene implikacije gojaznosti, već i društvene percepcije koje se mogu pogrešno pripisati gojaznosti, jer kao što Blaisdell kaže:

“Gojazni ljudi često se žigošu kao lijeni i nedisciplinovani. Mi tumačimo naše rezultate na način koji sugeriše da je ideja koja se obično prikazuje u medijima da ljudi postanu gojazni jer su lijeni, nije tačna. Naši podaci ukazuju da ishrana uzrokuje gojaznost, a da je efekat lijenost.” On dodaje da “ili ishrana visoko obrađenom hranom uzrokuje umor ili da dijeta izaziva gojaznost, koja izaziva umor.”