“EU je previše rijetko koristila mogućnost obustavljanja pomoći ako korisnik ne poštuje osnovne principe demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava”.
Revizori Evropske unije navode da se stotine miliona eura koje je blok uložio u šest zemalja zapadnog Balkana za poboljšanje tamošnje vladavine prava jednostavno nije isplatilo.
Izvještaj Evropskog revizorskog suda (ECA), koji je objavljen danas pokazuje da zemlje često i dalje pokazuju nedostatak opredijeljenosti za rješavanje bilo kojeg problema koji bi im pomogao na putu ka članstvu u EU, od rasprostranjene korupcije do uplitanja države.
Faris Marukić
Same suočene s bezbroj problema, 27 članica EU odugovlače da prigrle Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo i približe članstvu. Istovremeno se povećao uticaj Kine i Rusije u nestabilnom regionu.
„Podrška EU vladavini prava na Zapadnom Balkanu očigledno nije bila uspješna u donošenju velikih promjena“, rekao je Juhan Parts, koji je napisao vrlo kritičan izvještaj (ECA).
Izvještaj na 52 stranice pokazuje koliko je malo postignuto sa 700 miliona eura (795 miliona dolara) pomoći za reformu institucija od 2014. do 2020. godine. Još više je potrošeno u protekle dvije decenije, periodu u kome su ove države izašle iz komunističke vladavine, rata i unutrašnje borbe- sredstava koje su bila namamljena da postave temelje zapadne demokratije.
U izvještaju se navodi da je EU često koristila previše mrkve, a nedovoljno štapa jer ulaganja u projekte nisu imala utjecaja na cjelokupno društvo.
“EU je previše rijetko koristila mogućnost obustavljanja pomoći ako korisnik ne poštuje osnovne principe demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava”, navodi se u saopćenju ECA.
Izvještaj navodi i neke pozitivne efekte, posebno u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Dalje se navodi da je “u kontekstu nedovoljne političke volje (podrška EU) ostvaren ograničen ukupni utjecaj na unapređenje temeljne uloge zakonskih reformi”.
Izvještaj navodi da su veliki problemi u državama i dalje povezani s nezavisnošću pravosuđa, koncentracijom moći, političkim uplitanjem i korupcijom.
Ako bilo koja državaželi postati članica, mora se obavezati na hiljade pravila i propisa koji se već koriste u bloku. Tokom podnošenja zahtjeva za članstvo, o njima se pregovara u posebnim poglavljima i uključuju poštovanje vladavine prava i demokratskih standarda, slobodu medija i nezavisnost pravosuđa, te provođenje društveno-ekonomskih reformi.
Studija, sa svojim često oštrim kritikama, dolazi u trenutku kada je zamah proširenja EU zaustavljen, kako zbog toga što su sadašnje članice previše „okrenute prema unutra“ u vrijeme straha od pandemije, tako i zbog toga što su autoritarne snage sve jače u vladama regije.
Mogućnost članstva bila je moćna pokretačka snaga za reforme na Balkanu otkako se bivša Jugoslavija raspala u ratu početkom 1990-ih. Hrvatska i Slovenija su postale članice, ali se EU nije širila od 2013. godine.
Cijeli izvještaj ECA, na hrvatskom jeziku, pročitajte ovdje:
Politicki
