Brak u BiH zakonski uređen i moderniziran

Iako siromašna zemlja, i u Bosni i Hercegovini parovi sve glamuroznije ulaze u brak. Mladenke po vjenčanice odlaze u nekoliko stotina kilometara udaljene centre, dvorane moraju biti uređene u posebnim bojama, snimatelji i fotografi po nekoliko sati s parovima provode na posebnim lokacijama da ovjekovječe njihov ulazak u brak. Na tisuće eura uloži se u savršeno vjenčanje.

Dario Matić ima vlastitu agenciju za vjenčanja. Dario kaže da su to vrlo često ispunjavanja posebnih želja, a mladenci sve više žele da im taj dan prati posebna organizacija.

“Imamo svakakvih zahtjeva, što se tiče mladenaca. Imamo razna iznajmljivanja auta i neke nove lokacije. Svi žele fotografije sa svoje svadbe, malo drugačije od drugih. Onda se uključuju i neki novi rekviziti. Stoga u mojoj agenciji imamo red karpet, balone, dim mašinu, specijalnu rasvjetu. Za dobar kvalitet ne žale dati, da imaju punu uslugu”, kaže Matić.

U ovoj godini u Tuzli je brak sklopilo 508 osoba, prošle godine njih 700. Sve više, kaže nam šefica Matičnog ureda u Tuzli, Zlata Zorić, mladenci zahtijevaju da im se dolazi na posebna mjesta obaviti čin vjenčanja.

“Mi smo imali u toku ove godine 81 sklapanje braka van službenih prostorija grada Tuzle, koja je jako lijepa sala, ali su bračni partneri izrazili želju da matičar dođe na lice mjesta. Bez obzira da li su oni pozvali, stotinu ili dvije stotine osoba, ili je došlo samo njih četvero, svi oni su jako uzbuđeni, što ne ostavlja ravnodušnim ni nas matičare. Ponesu vas njihove emocije, to kako oni ne mogu od silnog uzbuđenja da se potpišu, ponesu vas njihove suze, suze njihovih bližnjih”, navodi Zorić.

Igor i Dragana Stojak bračni su par koji su, također, na svom vjenčanju imali nekoliko stotina gostiju. I Dragana je po svoju vjenčanicu iz Tuzle išla u Zagreb. Ulazak u brak glamurozno, kaže, nije joj važan toliko, koliko da iz godine u godinu njihov brak bude što čvršći.

“Mislim da se previše gleda na glamur, a malo na brak, bračnu zajednicu i zajednički život, na budućnost, na opstanak braka. Više je to neka scena. Ljudi se danas odlučuju ući u brak tek kada sve stvore. Čak imamo slučajeva i predbračnih ugovora. Najbolje se stvara u dvoje. Postavi se neki zajednički cilj i u dvoje stigne se brže do tog cilja”, ističe Dragana.

I Draganin suprug Igor smatra da se danas, samom danu vjenčanja, pridaje mnogo više materijalistički značaj svemu, te da vjenčanja imaju posebne procedure i satnice.

“Danas je bitno da to bude pozivnica u tonu sa zahvalnicom i stoljnakom, sa cvjetićem i dekoracijom na stolu. Svi dođu iz nekog reda na svadbu, dok se nekada gledalo kome se ide, kako se ide. I danas ima dobrih brakova. Budem često na svadbama gdje se još uvijek vrednuju iste vrijednosti”, kaže Igor.

Mladi bračni parovi, masovno se razvode, i to već nakon godinu ili dvije braka. U kantonalnom uredu za pružanje pravne pomoći u Tuzli, saznali smo da se 70 posto predmeta odnosi upravo na brakorazvodne parnice. Najčešći razlozi su upravo ekonomski. U Matičnom uredu u Tuzli saznali smo da su sve učestaliji slučajevi sklapanja brakova sa stranim državljanima.

“Imali smo dosta slučajeva da sklapaju brak, ne samo sa građanima stranih država, nego i sa građanina drugih država koji vuku porijeklo iz BiH. To je način da oni napuste ovu zemlju, na žalost”, tvrdi Zlata Zorić.

U Bosni i Hercegovini parovi ulaze u šerijatske, odnosno crkvene brakove. U Tuzli je najviše mješovitih brakova. U župnoj crkvi u Tuzli saznali smo da sve više kod takvih brakova imaju zahtjeve katoličke strane da zadrži svoje prakticiranje vjere. Kanonsko pravo rimokatoličke crkve to je i zakonski omogućilo.

“Na taj način biskup da dopuštenje da se sklopi crkvena ženidba, daje se mogućnost katoličkoj strani da kroz određene uvjete zadržava svoj pravni i kanonski status unutar crkve. Postoji jedna vrsta obećanja, koje daje nekatolička strana, da neće sprečavati katoličku stranu da prakticira svoju vlastitu vjeru. Postoji i neka suglasnost oko odgoja djece. Ovdje ima barem šest-sedam slučajeva sklapanja brakova, svake godine, te naravi”, ističe fra Franjo Ninić.

Profesor obiteljskog prava na UNTZ, Boris Krešić, rekao nam je da je u BiH brak zakonski itekako dobro uređen. No, i u BiH došlo je do modernizacije braka.

“Ranije, niste imali mogućnost sporazumne podjele imovine. Niste imali mogućnost sklapanja bračnog ugovora, u kom bi ste mogli podijeliti imovinu onako kako vi želite jer je zakonodavac striktno odredio kako će se to dijeliti. Prije su ljudi sa oprezom ulazili u brak, znali su u šta ulaze. Danas, modernizacijom braka, dolazi do sve lakšeg ulaska u brak. Matičar ima obavezu da upozna bračne partnere sa pravnim posljedicama braka, ali to bračni partneri izgleda ne žele da čuju”, riječi su Krešića.

U BiH, Zakon o braku se ne razlikuje posebno od drugih zapadnih zemalja, ali profesor Krešić nam je pojasnio da u nekim zemljama, ako partner, primjerice, ostvari dobitak na lotu, taj iznos pripada njemu i u slučaju da se razvede. U BiH, kao i u svim balkanskim zemljama, sve što je stečeno u braku, partneri ravnopravno dijele.