Drvni sektor: Za povećanje prihoda okrenuti se finalnoj proizvodnji
Drvni sektor tradicionalno predstavlja jedan od najznačajnijih proizvodnih sektora u privredi Bosne i Hercegovine što je rezultat bogatstva i raspoloživosti kvalitetnih prirodnih resursa i tradicije u obradi drveta. Naime, i pored niza problema i nedovoljno uređenog regulatornog okvira u održavanju i eksploataciji šumskog bogatstva, što ima bitne implikacije na sektor u cjelini, drvna industrija je bitan ekonomski faktor u BiH.
Nedavno rađena benchmark analiza ovog sektora u BiH, Srbiji i Hrvatskoj pokazala je da je uz sve specifičnosti drvni sektori u sve tri zemlje izvozno orijentiran i to na EU tržište. Veličina ovog sektora također je u sve tri zemlje relativno ujednačena, bez obzira na objektivne razlike u veličini tržišta i broju stanovnika.
Što se tiče BiH,drvna industrija je dominantno izvozni sektor sa značajnim suficitom u vanjskotrgovinskoj razmjeni. To potvrđuje i podatak da je od 1,139 milijardi KM ukupnog prihoda drvne industrije BiH 75 posto ostvareno u izvozu koji je porastao za ukupno 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, što jasno pokazuje konkurentnost ovog sektora. Vidljivo je i da je 2011. godina karakteristična po tome što se povećanje ukupnog prihoda poduzeća događa uz smanjenje ukupnog broja zaposlenih.
Fuad Strik, direktor Strik Consultinga i predsjednik Udruženja poslovnih savjetnika u BiH, koje je radilo usporednu analizu ovog sektora sa istima u Srbiji i Hrvatskoj, kaže da je logično da u BIH koja ima oko 50 posto ukupne površine pod šumom za svoje kompanije osigura dovoljne količine sirovina i da one budu konkurentnije.
”Analiza je pokazala da to jeste tako. Bh. MSP-ovi su konkurentniji od onih iz susjednih zemalja. U usporedbi bh. drvnog sektora vidljivo je da 1.289 poduzeća u BiH ostvaruje gotovo isti ukupan prihod kao i skoro dvostruko veći broj poduzeća u Srbiji. S druge strane, poređenje drvnog sektora BiH sa onim u Hrvatskoj pokazuje da samo 9% više zaposlenih u Hrvatskoj ostvaruje gotovo 59% više ukupnog prihoda”, navodi Strik. Dodaje da je analiza pokazala da kompanije u BiH imaju najveću neto profitnu maržu i to 4,47 u odnosu na hrvatskih 0, 74 i negativan bilans u Srbiji.
Trošak po zaposlenom je 14, 73 posto od ukupnog prihoda i najbolji je u regiji, dok Hrvatska recimo ima 31,6 posto. “Što se tiče prihoda po zaposlenom on u BiH iznosi oko 90.900 KM što je znatno manje nego u Hrvatskoj, a značajno više nego u Srbiji. Uz malo više profiliranje tog sektor ka finalnoj proizvodnji imali bismo još puno bolje rezultate”, smatra ovaj stručnjak.
Indikativan je i pokazatelj da bh. firme čija je djelatnost u segmentu takozvane primarne prerade drveta imaju stopu neto profitne marže 5,71 posto, značajno iznad prosjeka drvnog sektora, i da su neuporedivo uspješnije od kompanija iste djelatnosti u Srbiji koje ostvaruju maržu od 1,43 posto. Primarna prerada drveta u Hrvatskoj u razdoblju je teškoća sa negativnom neto profitnom maržom od -0,56 posto.
“Visina ovog indikatora u BiH može navesti na moguće objašnjenje za nepovoljnu strukturu drvnog sektora jer poduzeća koja ostvaruju zadovoljavajuću profitabilnost u sektoru primarne prerade drveta nemaju dovoljno motiva za ulaganje u više stupnje finalizacije. U slučaju BiH značajan faktor predstavlja i činjenica da postoji kontinuirana potražnja za rezanim elementima od visokokvalitetne bosanske bukve pa jedina mogućnost za promjenu strukture sektora ostaje provođenju strategije koju bi osmislile i provele institucije države”, navodi se u analizi stanja ovog sektoru.
D.Kozina
ekapija
