Bosna i Hercegovina među hibridnim režimima

Iako formalno ispunjava većinu kriterijuma, Bosna i Hercegovina nije pristupila Partnerstvu za otvorenu vlast…

BUKA – Autor: Elvir Padalović

Transparency International BiH, uz saradnju sa partnerskim organizacijama civilnog društva – Analitikom, Centrom za istraživačko novinarstvo i Fondacijom CPI – te uz podršku Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina, će u narednom periodu provoditi aktivnosti u okviru projekta „Open Government Partnership – Partnerstvo za otvorenu vlast“, sa ciljem predstavljanja Inicijative široj javnosti – institucijama vlasti, civilnom društvu, medijima i građanima, a provodiće i pripremne aktivnosti za formalno pristupanje Inicijativi.

Partnerstvo za otvorenu vlast je globalna multilateralna inicijativa za transparentnost i otvorenost rada tijela vlasti, a njene učesnice su države koje se članstvom u Partnerstvu obavezuju na konkretne mjere i djelovanje u oblastima transparentnosti, osnaživanja učešća građana u vlasti, borbe protiv korupcije i uvođenja novih tehnologija koje čine javnu upravu što efikasnijom.

Ideju o osnivanju Partnerstva za otvorenu vlast prvi put je iznio predsjednik SAD-a, Barack Obama, tokom svog govora u Skupštini UN-a u septembru 2010. godine, a iduće godine je potpisana Deklaracija o otvorenoj vlasti od strane 8 država, koje su postale članice Upravnog odbora inicijative ovog aprtnerstva. Države potpisnice su Brazil, Filipini, Indonezija, Južnoafrička Republika, Meksiko, Norveška, SAD i Velika Britanija.

Dvije godine kasnije, inicijativa broji već 63 države-članice, a broj novih članica je u porastu svake godine.

Svaka država pristupanjem ovoj inicijativi preuzima osnovne vrijednosti iz Deklaracije za otvorenu vlast.

Osnovne vrijednosti ove inicijative jeste podizanje svijesti o tome da građani žele otvoreniju vlast, učešće u javnom životu i vlast koja  će biti transparentna, odgovorna, efikasna i osjetljiva na potrebe građana. Dalje,  individualni pristup članstvu u Partnerstvu što znači prepoznavanje da svaka država odabire vlastiti pristup u učešću u Partnerstvu, a koji je u skladu sa državnim prioritetima, okolnostima i željama građana.

Ova incijativa dalje podrazumijeva prihvatanje odgovornosti preuzimanja obaveza u promovisanju transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja novih tehnologija u cilju efikasnije i odgovornije vlasti, te otvorenost u saradnji sa građanima i promocija transparentnosti

„Ovo podrazumijeva Zastupanje načela otvorenosti u zajedničkim naporima vlasti i građana da se osigura progres, inovativnosti i sigurnost zajednice, te prihvatanje načela transparentnosti i otvorene vlasti s ciljem postizanja višeg nivoa blagostanja, dobrobiti i ljudskog dostojanstva“ navod se u pomenutoj incijativi

Da bi neka država postala članica pomenute inicijative, neophodno je da zadovoljava 4 ključna kriterija, a procjenu kvalifikovanosti potencijalne članice procjenjuje menadžment Inicijative. Osnovni kriteriji su Fiskalna transparentnost, Pristup informacijama, Objavljivanje podataka o imovini javnih dužnosnika te Uključenost građana

Da bi država ispunila kriterijum fiskalne stabilnosti, bodovanjem se procjenjuju objavljeni ključni dokumenti odnosno prijedlog budžeta i revizorskih izvještaji,  te se koristi indikator iz Indeksa otvorenosti budžeta za 2012. (Open Budget Index), a koje provodi International Budget Partnership, koji pokriva preko 100 zemalja.

Fiskalnom transparentnošću građanima se osigurava pristup informacijama koje su im potrebne kako bi mogli ocijeniti političke odluke vlasti kroz praćenje i analizu tih informacija. Dokumenti u pogledu budžeta objavljuju se blagovremeno, kako bi građani na njih mogli reagovati, te sadrže sve relevantne podatke, projekcije i argumentacije. Cjeli sistem donošenja i usvajanja budžeta  treba biti otvoren i transparentan.

Značajno je napomenuti da BiH ostvaruje 4 boda u ovoj oblasti, što je čini potpuno kvalifikovanom za pristupanje Partnerstvu.

Kada je riječ o slobodi pristupa informacijama tu BiH posjeduje svu  potrebnu legislativu, jer ima kako entitetski tako i državni zakon o slobodi pristupa informacijama, što joj također donosi 4 boda.

Pravo na pristup informacijama mora uključivati zakonski osigurane mehanizme kojima građani mogu doći do informacija i podataka o radu organa vlasti.

Što se tiče objavljivanja podataka o imovini javnih dužnosnika, tu BiH ostvaruje dva boda.

Kako je u incijativi navedeno ključni preduslov za sprečavanje korupcije i te otvorenu i odgovornu vlast jeste dostupnost podataka o imovini i prihodima izabranih zvaničnika, te otvorenu i odgovornu vlast.

„BiH je u ovoj oblasti ostvarila 2 boda, što znači da zadovoljava kriterij postojanja zakona koji obavezuje političare i visoke javne službenike da svoju imovinu učine dostupnom na uvid, mada to ne podrazumijeva i obavezu javnog objavljivanja.“ stoji u dokumentu koji je u posjedu BUKE.

Ilustracije radi, 4 poena se dodjeluju državi koja ima legislativu koja obavezuje i političare, i visoke javne službenike na javno objavljivanje informacija o svojim prihodima i imovini, a 3 poena državi koja ima legislativu koja obavezuje bilo političare, bilo visoke javne službenike da informacije o imovini i prihodima objavljuju u javnosti).

Uključenost građana kao još jedan faktor za ulazak u inicijativu Partnerstva podrazumijeva otvorenost vlasti prema saradnji sa građanima i njihovom uključivanju u procese odlučivanja, a naročito u smislu zaštite osnovnih građanskih sloboda.

„Kao metod procjene korišten je Economist Intelligence Unit indeks građanskih sloboda, sa skalom od 0 do 10. Bosna i Hercegovina prema kriteriju uključenosti građana ostvarila je 3 boda, što znači da se nalazi u grupi zemalja koje na skali EIU indeksa ostvaruju preko 5,2, čime spada u grupu tzv. hibridnih režima“ navedeno je u dokumentu.  

Transparency International BiH, uz druge organizacije civilnog društva u BiH, trenutno provodi zagovaračke aktivnosti prema institucijama vlasti BiH, s ciljem da se predstavi OGP inicijativa i prednosti koje ona donosi – kako za građane, tako i za državu u cjelini.

Iz ove organizacije rečeno nam je šta je sve potrebno sprovesti kako bi s epokrenuo proces ostvarivanja i uživanja članstva u inicijativi Parterstav za otovrenu vlast. Sama procedura sastoji se od nekoliko koraka.

„Potrebno je poslati zvanično pisma namjere ispred države,  a kojim se izražava spremnost države da, kao članica Partnerstva, poštuje principe otvorene vlasti i primjenjuje ih u praksi, Izrade akcionog plana u konsultaciji i saradnji sa civilnim društvom i širom javnosti (u roku od godine dana od slanja pisma namjere). Nakon što država postane članica Partnerstva, pristupa se ostvarivanju specifičnih mjera koje su predviđene akcionim planom.“ rečeno nam je u TI BiH

Nakon idućih godinu dana, vrši se samoprocjena ostvarenih rezultata u skladu sa akcionim planom, te procjena od strane nezavisnog mehanizma (IRM – Indepedent Reporting Mechanism) ispred OGP inicijative.

Kako saznajemo, Bosna i Hercegovina ispunjava sva četiri kriterija koji su neophodni za pristupanje OGP inicijativi, te ne postoje prepreke za početak procesa pristupanja članstvu.

„Uprkos tome,  BiH i Kosovo su jedine u regionu koje nisu pristupile Inicijativi, s tim da postoji jasna inicijativa i spremnost Vlade Kosova da počnu sa procesom pristupanja i pruža civilnom društvu punu podršku u tom smislu, dok u BiH još uvijek nisu poduzete konkretne aktivnosti od strane vlasti“ rečeno je portalu BUKA u TI BiH.

Prednosti učešća u  inicijativi su višetruke, kako za samu državu tako i za građane koji u njoj žive.

Učešćem se obavlja zajednički rad institucija vlasti i organizacija civilnog društva, prema načelu kooperativnosti i saradnje, inovacija procesa saradnje i izrade politika, zajedničkog stvaranja i upravljanja. Stvara se pozitivan efekat u afirmaciji i podizanju ugleda Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu – slanje poruke o obaviještenosti i zainteresovanosti za društvene, ekonomske i političke standarde i vrijednosti svijeta u 21. vijeku, generalno se odvija poboljšanje u poslovanju u oblastima ekonomije i inovacija – posebno u pogledu otvorenosti podataka, poboljšava se funkcionisanje administracije , te se jača povjerenja građana u institucije vlasti i njihov rad.